Hrvatski branitelji

  1. Ministarstvo hrvatskih branitelja

  2. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (definicije)

1.MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA

Ministarstvo nadležno za pitanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji počelo je djelovati od 29. studenoga 1997. godine pod nazivom Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata[1] sa slijedećim djelokrugom rada:

“Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata obavlja upravne i druge stručne poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja i drugih pitanja hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, civilnih žrtava iz Domovinskog rata, obitelji zatočenih i nestalih civila iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, zatočenoga ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava.

Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata obavlja i upravne i druge stručne poslove koji se odnose na pitanja posmrtne dodjele i promicanja, odnosno dodjele i promicanja u činove oružanih snaga Republike Hrvatske poginulih, umrlih, zatočenih ili nestalih hrvatskih branitelja, odnosno hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata, sukladno posebnim propisima, a obavlja i druge poslove koji su mu posebnim propisima stavljeni u nadležnost.”

Navedeni djelokrug i naziv ministarstva ostao je isti i u novom Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija[2], da bi u slijedećem Zakonu o ustrojstvu…[3] ministarstvo dobilo od 22. prosinca 2003. novi naziv: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s istim djelokrugom što se tiče pitanja branitelja uz dodatne poslove vezano za prognanike, izbjeglice i povratnike te pitanja obitelji. Izmjenama i dopunama Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija[4] dio djelokruga koji se odnosio na “…pitanja posmrtne dodjele i promicanja …” zamijenjen je novim tekstom: “Ministarstvo obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava.”

Novim promjenama Zakona[5] ministarstvo nadležno za branitelje od 22. prosinca 2011. postaje Ministarstvo branitelja sa slijedećim djelokrugom:

“Ministarstvo branitelja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja, statusa i drugih pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata i mirnodopskih vojnih invalida, razvojačenih branitelja i članova njihovih obitelji, te obitelji poginuloga, umrloga, zatočenog ili nestaloga hrvatskog branitelja, osim onih poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava.

Ministarstvo obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava.

Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.”

Stupanjem na snagu novog Zakona[6] ministarstvo nadležno za branitelje od 16. listopada 2016. dobiva naziv Ministarstvo hrvatskih branitelja te u članku 22. dobiva slijedeći djelokrug:

“Ministarstvo hrvatskih branitelja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja, statusa i drugih pitanja

  • hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
  • hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata,

hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,

  • statusa člana obitelji smrtno stradalog, zatočenog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, osim poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava, kao i upravne i druge poslove koji se odnose na
  • zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata,
  • zaštitu sudionika Drugog svjetskog rata,
  • zaštitu vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata,
  • zaštitu osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. nadalje i članova njihovih obitelji,
  • ratnih vojnih invalida stradalih pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija ako ih je na tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza nakon 15. svibnja 1945. i članova njihovih obitelji.

Ministarstvo obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije, te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava.

Ministarstvo u svojstvu resornog ministarstva sudjeluje u poslovima upravljanja i raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava koji čine državnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske, u pogledu trgovačkih društava koja se pretežno bave djelatnostima iz područja nadležnosti resornog ministarstva, utvrđenima ovim Zakonom.

Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.”

Dužnost ministra nadležnog za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji obnašali su:

dr. sc. Juraj Njavro 19.12.1997. – 27.01.2000.
Ivica Pančić 27.01.2000. – 23.12.2003.
Jadranka Kosor 23.12.2003. – 6.07.2009.
Tomislav Ivić 6.07.2009. – 23.12.2011.
Predrag Matić 23.12.2011. – 22.01.2016.
Mijo Crnoja 22.01.2016. – 28.01.2016.
Tomo Medved 21.03.2016. – 19.10.2016.

Aktualni ministar hrvatskih branitelja u Vladi Andreja Plenkovića je od 19. listopada 2016. godine umirovljeni brigadni general Tomo Medved.

Bilješke:

  1. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 131/97 od 21.11.1997.)
  2. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 48/99 od 18.05.1999.)
  3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 199/03 od 22.12.2003.)
  4. Zakon o izmjenama I dopunama Zakona ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 30/04 od 9.03.2004.)
  5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11 od 22.12.2011.)
  6. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16 od 15.10.2016.)
  7. „Narodne novine“ broj 121/17 od 6.12. 2017. sa stupanjem na snagu od 8. 12. 2017.

2. ZAKON[7] O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI (definicije)

Ovim su Zakonom uređena prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uvjeti i način ostvarivanja tih prava radi dostojanstvenog vrednovanja njihove uloge u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a polazeći od sljedećih vrednota:

a) temelj suvremene Republike Hrvatske, kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države, pobjeda je hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog naroda u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu
b) temeljne vrijednosti Domovinskog rata su uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, za što su najzaslužniji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su vođeni domoljubljem stali u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda, poštujući najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava i
c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata branili su i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:
a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga)
b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.
e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i
f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:

a) najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ili

b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.

Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je:
a) poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.
b) ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu
c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.
d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.)
e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili
f) umro kao hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je umro od bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma zbog rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Smrtno stradalim osobama u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se i pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posada brodova trgovačke mornarice i druge osobe koje su po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginuli, ubijeni prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu ili umrli od posljedica rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti.

Umrli hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, osim hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz članka 6. ovoga Zakona koji je umro bez obzira na uzrok smrti.

Zatočeni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bio zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu.

Nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog:
a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske
b) zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (smatra se da je oštećenje organizma zatočenika po toj osnovi najmanje 20% trajno) ili
c) bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Svim navedenim kategorijama te članovima njihovih obitelji pripadaju prava podrobno određena Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji:

a) Obvezno zdravstveno osiguranje:

  1. status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju
  2. prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

b) Prava izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja:

  1. pravo na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
  2. zdravstvena zaštita izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

c) Prava iz mirovinskog osiguranja:

  1. pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu
  2. pravo na invalidsku mirovinu
  3. prava na temelju preostale radne sposobnosti
  4. pravo na obiteljsku mirovinu
  5. pravo na najnižu mirovinu i
  6. pravo na staž osiguranja ili posebni staž

d) Prava na osnovi oštećenja organizma:

  1. osobna invalidnina
  2. doplatak za njegu i pomoć druge osobe
  3. ortopedski doplatak
  4. posebni doplatak
  5. usluge osobe za pružanje njege i pomoći
  6. pravo na prilagođeni osobni automobili i
  7. pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobila

e) Prava na osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji:

  1. obiteljska invalidnina
  2. povećana obiteljska invalidnina
  3. uvećana obiteljska invalidnina
  4. novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine
  5. novčana naknada u iznosu povećane obiteljske invalidnine
  6. novčana naknada u iznosu uvećane obiteljske invalidnine
  7. novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine i
  8. obiteljska invalidnina nakon smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata

f) Pravo na stambeno zbrinjavanje

g) Prava u svezi s radom:

  1. pravo na prednost pri zapošljavanju
  2. prava zaposlenih i
  3. fiskalna olakšica za zapošljavanje

h) Ostala prava:

  1. naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
  2. doplatak za pripomoć u kući
  3. jednokratna novčana pomoć
  4. pravo na doplatak za djecu
  5. pravo na besplatni topli obrok
  6. pravo na potporu za obrazovanje
  7. pravo na besplatne udžbenike
  8. prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove
  9. prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi
  10. pravo na psihosocijalnu pomoć
  11. pravo na pravnu pomoć
  12. pravo na dodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
  13. pravo na ustupanje dionica
  14. prednost pri zakupu poslovnog prostora
  15. pravo na putne troškove
  16. oslobođenje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednoga zemljišta
  17. oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi
  18. obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata
  19. osiguravanje grobnog mjesta, troškova ukopa uz odavanje vojne počasti i održavanje grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
  20. ostale potpore

i) Pravo na korištenje veteranskih centara i drugih javnih ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.

Prava određena Zakonom o hrvatskim braniteljima ne mogu ostvariti :

  1. pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja ili
  2. osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi ministarstvo nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena protiv Republike Hrvatske odnosno za krivična djela protiv sigurnosti Republike Hrvatske, odnosno za krivična djela protiv Republike Hrvatske počinjena za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

(2) Statuse i prava utvrđene Zakonom o hrvatskim braniteljima ne mogu ostvariti ni osobe koje u razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske:

  1. su same sebe ranile radi izbjegavanja vojne obveze
  2. nisu se odazvale mobilizaciji ili
  3. samovoljno su napustile postrojbu.

(3) U smislu Zakona o hrvatskim braniteljima, smatra se da se ne radi o samovoljnom napuštanju postrojbe ako je razlog napuštanja postrojbe prekid vojne službe odnosno prekid radnog odnosa za one djelatnike ministarstva nadležnog za obranu za koje nije proveden stegovni postupak.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, napuštanje postrojbe smatra se zahtjevom za prestanak djelatne vojne službe odnosno raskid radnog odnosa.

(5) Iznimno od stavaka 2. ovoga članka, statuse i prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima mogu ostvariti i osobe iz stavka 2. ovoga članka ako su ponovno dobrovoljno pristupile postrojbi ili su se naknadno odazvale mobilizaciji po pozivu nadležnog tijela.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, statusi i prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima ostvaruju se po osnovi razdoblja prije samovoljnog napuštanja postrojbe i razdoblja ponovnog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

hgz-site-adminHrvatski branitelji