Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA)

Rad SOA-e sastoji se od posebnih oblika prikupljanja podataka od značaja za nacionalnu sigurnost, njihove obrade i analize te pružanja obavještajne potpore donositeljima političkih odluka i nadležnim državnim tijelima.

 SOA prikuplja i analizira podatke u cilju otkrivanja i sprječavanja radnji pojedinaca ili skupina koje su usmjerene protiv opstojnosti, neovisnosti, jedinstvenosti i suvereniteta RH, nasilnom rušenju ustroja državne vlasti, ugrožavanju ljudskih prava i temeljnih sloboda te osnova gospodarskog sustava RH.

 SOA također prikuplja i analizira podatke političke, gospodarske, znanstveno-tehnološke i sigurnosne prirode koji se odnose na strane države, organizacije, političke i gospodarske saveze, skupine i osobe te ostale podatke koji su od značaja za nacionalnu sigurnost.

U svojem djelovanju SOA:

  • prikuplja podatke u RH i inozemstvu koristeći široki raspon mjera, uključujući ljudske i otvorene izvore te tehnička sredstava,
  • obrađuje i analizira prikupljene podatke i o svojim saznanjima izvješćuje nadležna tijela,
  • istražuje i sprječava strano obavještajno djelovanje protiv interesa RH,
  • izrađuje sigurnosne prosudbe i procjene
  • obavlja sigurnosno provjeravanje. 

 SOA prikuplja i analizira podatke o:

  • sigurnosno-političkim i gospodarskim procesima i pojavama u okruženju i svijetu koje bi mogle utjecati na interese i sigurnost RH,
  • opasnostima od terorizma i drugih oblika organiziranog nasilja u RH i svijetu te proliferacije oružja za masovno uništenje, 
  • aktivnostima stranih sigurnosno-obavještajnih službi koje ugrožavaju hrvatske nacionalne interese,
  • ekstremističkom djelovanju i organiziranju koje ugrožava ustavni demokratski poredak i ljudska prava i slobode, 
  • organiziranom kriminalu i korupciji, 
  • ratnim zločinima, zatočenim i nestalim osobama tijekom Domovinskog rata te neotkrivenim masovnim grobnicama,
  • neovlaštenom ulasku u zaštićene informacijske i komunikacijske sustave državnih tijela te odavanju klasificiranih podataka i 
  • ugrožavanju najviših državnih dužnosnika te štićenih objekata i prostora.

O spoznajama i procjenama bitnima za nacionalnu sigurnost SOA izvješćuje zakonom propisane korisnike informacija (državni vrh, ministarstva i ostala državna tijela).

SOA je dio šireg sustava nacionalne sigurnosti i njeno djelovanje ima međuresorni karakter. Stoga SOA redovito surađuje i dostavlja podatke i procjene nadležnim državnim tijelima poput Ministarstva unutarnjih poslova (MUP), Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP), Državnog odvjetništva, USKOK-a, Ministarstva obrane (MORH), Ministarstva financija, Ministarstva gospodarstva i ostalih.

U ostvarenju svojih zadaća SOA razvija partnerstva s većim brojem sigurnosno-obavještajnih službi drugih država te sudjeluje u radu više međunarodnih sigurnosno-obavještajnih multilateralnih foruma i organizacija. Ova je suradnja izrazito važna, budući da su suvremeni sigurnosni izazovi, poput terorizma ili organiziranog kriminala, transnacionalni i na njih ni jedna država ne može samostalno odgovoriti već samo u međusobnoj suradnji. Osim toga, SOA međunarodnom suradnjom dobiva podatke i ostvaruje uvid u neke pojave i procese koje ne može pratiti vlastitim resursima, a potencijalno mogu ugroziti i hrvatske interese poput piratstva na morima, skupina organiziranog kriminala na drugim kontinentima ili globalnog terorizma.

 

Ovlasti

Poslove i zadaće iz svoje nadležnosti SOA obavlja na temelju Ustava i Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu te ostalih zakona i podzakonskih akata koji se odnose na njeno područje rada.

SOA je zakonom dobila posebne ovlasti koje joj omogućuju prikupljanje podataka sigurnosnog i obavještajnog značaja na više načina:

  • komunikacijom i kontaktima s građanima,
  • potraživanjem službenih podataka od državnih i lokalnih tijela te pravnih osoba,
  • primjenom tajnih mjera i postupaka,
  • korištenjem javnih izvora (elektronički i tiskani mediji) te
  • razmjenom podataka s partnerskim sigurnosno-obavještajnim službama.

Prilikom prikupljanja podataka od građana, djelatnici SOA-e legitimiraju se službenom iskaznicom i značkom. Razgovori s građanima unutar SOA-inih prostorija mogu se obaviti isključivo uz suglasnost građana. Ukoliko građanin nije dao pristanak za razgovor sa službenim osobama SOA-e, a ima saznanja o podacima značajnim za nacionalnu sigurnost, SOA može zatražiti od policije da s njim obavi obavijesni razgovor. U takvom obavijesnom razgovoru, u prostorijama policije, sudjeluje i djelatnik SOA-e.

Čelnici i zaposlenici državnih tijela i tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima dužni su udovoljiti zahtjevima SOA-e glede podataka kojima raspolažu.

Državna tijela, tijela jedinica područne (regionalne) samouprave i pravne osobe kao i Ministarstvo obrane i Oružane snage mogu voditi evidencije izvršenih uvida u vlastite baze podataka, registre ili dokumentaciju, koje mogu sadržavati samo brojeve znački odnosno brojeve službenih iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija. Evidencije po brojevima znački ili iskaznica službenih osoba sigurnosno-obavještajnih agencija moraju se voditi odvojeno od ostalih evidencija. Čelnici i zaposlenici navedenih tijela dužni su kao tajnu čuvati sva saznanja o predmetima interesa sigurnosno-obavještajnih agencija.

SOA može prikupljati podatke i korištenjem tajnih suradnika, odnosno osoba koje dobrovoljno rade po naputcima SOA-e. Uz to, SOA prikuplja podatke i mjerama tajnog prikupljanja podataka tehničkim sredstvima (nadzor elektroničkih komunikacija, prislušni uređaji i slično).

SOA može poduzeti i mjere prikrivanja: prikrivanje vlasništva nad stvarima i pravnim osobama, prikrivanje identiteta svojih zaposlenika i drugih osoba te prikrivanje svrhe prikupljanja podataka a može, kada je to potrebno, uz naknadu koristiti se tajnim uslugama pravnih i fizičkih osoba.

Mjere tajnog prikupljanja podataka

U prikupljanju podataka primjenjuje se načelo postupnosti. To znači da, ukoliko SOA u obradi neke ozbiljne sigurnosne prijetnje iscrpi redovite metode prikupljanja podataka ili je prikupljanje povezano s nerazmjernim teškoćama, primijenit će se mjere tajnog prikupljanja podataka.

 Ujedno, kada postoji mogućnost izbora više mjera tajnog prikupljanja podataka, primijenit će se mjera kojom se manje zadire u Ustavom zaštićena prava i slobode.

Mjere tajnog prikupljanja podataka su:

  • tajni nadzor telekomunikacijskih usluga, djelatnosti i prometa:
  • tajni nadzor sadržaja komunikacija (tzv. prisluškivanje),
  • tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),
  • tajni nadzor lokacije korisnika,
  • tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,
  • tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
  • tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
  • tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
  • tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
  • tajni otkup dokumenata i predmeta.

Primjenu mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se ograničavaju ustavna prava i slobode čovjeka i građanina odobravaju Vrhovni sud ili ravnatelj SOA-e, ovisno o vrsti mjere.

Vrhovni sud odobrava sljedeće mjere:

  • tajni nadzor sadržaja telekomunikacijske usluge (tzv. prisluškivanje),
  • tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
  • tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
  • tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima.

Ravnatelj SOA-e odobrava sljedeće mjere:

  • tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu (tzv. izlist),
  • tajni nadzor lokacije korisnika telekomunikacijske usluge,
  • tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,
  • tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i javnim mjestima,
  • tajni otkup dokumenata i predmeta.

Mjere tajnog prikupljanja podataka mogu trajati četiri mjeseca. O produženju ili primjeni novih mjera nad istom osobom odlučuje vijeće od tri ovlaštena suca Vrhovnog suda.

Mjere tajnog prikupljanja podataka važan su izvor informacija za SOA-u, ali ne i jedini. Značajan izvor podataka su građani koji mogu SOA-i dati vrijedne informacije o mogućem ugrožavanju nacionalne sigurnosti. Isto tako, veliki broj podataka SOA može prikupiti iz otvorenih izvora. Razvoj tehnologije i širenje interneta pružaju ogroman broj javno dostupnih podataka i njihovih izvora.

Ravnatelj SOA-e je Daniel Markić imenovan 5. svibnja 2016. godine.

hgz-site-adminSigurnosno-obavještajna agencija (SOA)