Vijesti

IN MEMORIAM MIROSLAV TUĐMAN

Javljamo svim članovima Hrvatskog generalskog zbora tužnu vijest da je naš član i jedan od utemeljitelja Hrvatskog generalskog zbora general-bojnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman preminuo u nedjelju 31. siječnja 2021. godine.

Posljednji ispraćaj bit će na zagrebačkom groblju Mirogoj u četvrtak 4. veljače 2021. u 14.10 sati.

Miroslav Tuđman rođen je 25. svibnja 1946. godine u Beogradu. Gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu. Studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirao 1970. godine. Tijekom studija bavio se novinarstvom. Radio je kao istraživač u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu od 1972. do 1977. Od 1977.do 1988. godine vodio je INDOK-službu Zavoda za kulturu Hrvatske. Od 1988. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti, gdje predaje teoriju informacijskih znanosti, organizaciju znanja, uvod u izvještajne sustave i službe. Od 1988. šef je Katedre za dokumentaristiku (kasnije Katedra za organizaciju znanja). Osnivač je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1989. – 1991.). Bio je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta od 1990. do 1991. godine. Završio je postdiplomski studij informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1975. god. i magistrirao temom “Spoznajno-logistički elementi-činjenice i obavijesti”. Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je i doktorat iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije “Paradigma informacijske znanosti” 1985. godine. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1987., izvanrednog profesora 1991., redovitog profesora 1998., a 2005. godine izabran je u trajno zvanje redovitog profesora.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. Bio je zadužen za formiranje Uprave za informativno političku djelatnost (IPD) Ministarstva obrane, koju je vodio do prosinca 1991. Sudionik je svih većih vojnih operacija Hrvatske vojske od 1992.do 1995. godine. Radio je na izradi prijedloga ustroja MORH-a i Hrvatske vojske u više navrata. Bio je voditelj Centra za strategijska istraživanja 1992. i 1993. godine. Bio je član svih vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Predsjednika Republike od 1993.- 1999. godine. Bio je nositelj kolegija i predavač na Ratnoj školi “Ban Josip Jelačić” od prvog naraštaja do 2000. godine. Čin brigadira dodijeljen mu je 11. rujna 1992. godine, a u čin general-bojnika promaknut je 24. svibnja 1995. godine.

Odlikovan je Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti te medaljama “Bljesak”, “Ljeto ‘95”, “Oluja”, “Iznimni pothvat” i Spomen- medaljom Vukovar.

Bio je zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe u dva navrata (1993.-1998. i 1999.-2000.) te u tom svojstvu odgovoran za koordinaciju civilnih i vojnih službi u Hrvatskoj te koordinaciju zajedničkih operacija sa stranim izvještajnim službama. Od 2000. godine bio je glavni i odgovorni urednik međunarodnog časopisa „National Security and the Future“, prvog časopisa u Hrvatskoj koji se bavi istraživanjem izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i međunarodnoj politici. Autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima, urednik petnaestak zbornika iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Bio je voditelj niza znanstvenih projekata te održao brojna predavanja u inozemstvu.

Objavio je knjige “Struktura kulturne informacije” (Zagreb 1983.), ‘Teorija informacijske znanosti” {Zagreb, 1986.), “Obavijest i znanje” (Zagreb, 1990.), “Uvod u informacijsku znanost” (zajedno s D. Borasom, Z. Dovedanom, Zagreb, 1992.), “Razuznavaneto” (grupa autora, Sofia, 2000.), “Priča o Paddyju Ashdownu i Tudmanovoj salveti” (Zagreb, 2003.), “Krivi za zločin samoodređenja?” (Zagreb, 2003.), “Prikazalište znanja” (Zagreb, 2004.), “Istina o Bosni i Herecegovini. Dokumenti 1991. – 1995.” (Zagreb, 2005.), “Vrijeme krivokletnika” (Zagreb, 2006.), „Informacijsko ratište i informacijska znanost“ (Zagreb, 2008.), „Programiranje istine“ (Zagreb, 2012.), „Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije“ (Zagreb, 2013.), „Programirane hereze i hrvatski otpori“ (Zagreb, 2013.), “Druga strana rubikona” (Zagreb, 2017.), „Haški krivolov“ (Zagreb, 2019.).

Početkom 90-tih sudjeluje u osnivanju Socijaldemokratske stranke Hrvatske (SDSH) koja je na prvim slobodnim i demokratskim izborima nastupala zajedno s Koalicijom narodnog sporazuma. Na lokalnim izborima 2001., kao nositelj nezavisne liste za Skupštinu grada Zagreba, osvaja 7,6% glasova i dobiva pet gradskih zastupnika. Iste godine osniva stranku Hrvatski istinski preporod (HIP) koja se gasi 2011. godine. Član je Inicijativnog odbora i jedan od utemeljitelja Hrvatskog generalskog zbora osnovanog na izbornoj skupštini u hotelu “Four Points Panorama” 7. studenoga 2005. godine. Bio je nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima održanima 27. prosinca 2009. godine. Suosnivatelj je pokreta Hrvatski rast, u prosincu 2010. godine, ali ga napušta sredinom slijedeće godine. Godine 2011. na listi HDZ-a ulazi u Hrvatski sabor te obnaša dužnosti predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i člana tri odbora. Izabran na parlamentarnim izborima 2015. obnaša dužnosti potpredsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te člana četiri odbora. Nakon izbora 2016. godine izabran je za voditelja Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a te za člana četiri odbora. Iste saborske dužnosti obnašao je i nakon izbora 2020. godine.

Krešimir KašparIN MEMORIAM MIROSLAV TUĐMAN

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *