Vijesti

Održana konferencija “Aktivno starenje kroz drugu karijeru”

Hrvatski generalski zbor (HGZ) je u utorak 27. travnja 2021. godine održao konferenciju pod nazivom “Aktivno starenje kroz drugu karijeru”. Riječ je o projektu podizanja svijesti o važnosti aktivnog starenja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Kako je u uvodnom dijelu rekao glavni tajnik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić u sklopu ovog projekta, HGZ će održati šest javnih rasprava i šest konferencija na teme: aktivnog starenja kroz drugu karijeru, cjeloživotnog obrazovanja, poduzetništva, kroz rad u nevladinim volonterskim udrugama, kroz poljoprivredu i akvakulturu te kroz lov i ribolov. U okviru projekta provest će se i stručno istraživanje na temu: „Mogućnost i perspektive unaprjeđenja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz sveobuhvatnu uključenost u život šire zajednice“.

Konferencija koja se odvijala u prostorima HGZ-a na Gornjem gradu u Zagrebu, u realnom vremenu se prenosila i putem platforme Zoom. Cilj konferencije je bio organizirati i provesti stručnu raspravu o aktivnom starenju kroz drugu karijeru kao jednoj od mnogih mogućnosti aktivnog starenja i socijalnog uključivanja branitelja i umirovljenika iz sustava sigurnosti i obrane.

Teme konferencije “Aktivno starenje kroz drugu karijeru” su definirane analizom provedenih javnih rasprava, zakonske regulative kojom su definirana prava rada uz mirovinu i prava branitelja, kao i analizom znanstveno-stručnih radova na temu psiho-socijalnih, zdravstvenih i sociološko-ekonomskih aspekata aktivnog starenja kroz razne oblike rada uz mirovinu.

Iako ideja „Druge karijere” za pripadnike OS RH nije ništa novo, jer ima svoju povijest pošto je u projektu smanjenja OS RH nakon Domovinskog rata, Vlada osmislila program „SPECTRA”, u novim okolnostima problematika tranzicije poprimila je formalni karakter. Kompetencije umirovljenog osoblja su značajno porasle,  oporavljeno je gospodarstvo, došlo je do zamaha obrambene industrije, odnosno industrije povezane s sigurnošću i obranom, sazrjele su ideje o nužnosti integracije umirovljenih hrvatskih branitelja u društvo, a napravljena je i zakonska podloga za to.

Tema koju treba staviti na dnevni red

U HGZ-u stoga drže da temu reaktivacije umirovljenih branitelja na tržištu rada treba staviti na dnevni red. Kako je naglasio umirovljeni brigadni general Frane Tomičić iz HGZ-a, u fokusu interesa u okviru projekta je skupina umirovljenika iz OS RH, policije i sigurnosno-obavještajnog sektora, kao i privatni sektor iz područja sigurnosti i obrane. Ključna pitanja su postoji li potreba za tim potencijalom i kako taj potencijal umirovljenih branitelja staviti u funkciju?

Dao je primjer kompetentnosti pukovnika ili brigadira s 55 godina života, koji ima završenu diplomska, a značajan dio njih posjeduje, i poslijediplomsku razinu obrazovanja, završene sve razine vojne izobrazbe, desetine stručnih tečajeva, aktivno znanje najmanje jednog stranog jezika, iskustvo iz MM/MVO, vojne diplomacije, visoku razinu psihofizičkih sposobnosti, najviše razine sigurnosnih certifikata, sposobnost kriznog upravljanja i odlučivanja, vojni menadžment, stručna znanja iz različitih područja… Ako se tome doda i analizu policijskih službenika i djelatnika sigurnosno-obavještajnog sustava dolazimo do nevjerojatnog spektra sposobnosti, znanja i vještina. Umirovljeni pripadnici OS RH, policije i sigurnosno-obavještajnog sustava, uz civilna akademska znanja posjeduju znanje, vještine i iskustva koja ne posjeduje niti jedna druga profesija. No, unatoč pozitivnim pomacima, taj potencijal još uvijek, u dovoljnoj mjeri, nije prepoznat kao poželjna radna snaga.

Naveo je ipak pozitivne primjere gdje se taj potencijal prepoznaje poput Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, neke od privatnih tvrtki, pa i sustava Civilne zaštite, no problem je što su to više rezultati privatnih i pojedinačnih inicijativa, a manje sustavnih rješenja. Stoga, bi ovaj projekt trebao uključiti širok spektar društvenih, političkih i gospodarskih subjekata i politika. Nisu dovoljni, samo, pojedinačni napori MHBDR-a, MORH-a ili MUP-a. Za sve napore nužno je paralelno osvještavati političku i opću javnost o mnogostrukoj dobrobiti reaktivacije umirovljene braniteljske populacije u društvu; od psiho-socijalne, sigurnosno-obrambene pa do ekonomske.

Napomenuo je da bi bilo nužno razmisliti o ustrojavanju jednog malog operativnog tijela, koje bi bilo most između onih koji potražuju radnu snagu i onih koji je posjeduju. RH raspolaže značajnim potencijalom kojeg je za dobrobit društva, ali i umirovljenih hrvatskih branitelja, nužno staviti u funkciju a donošenjem Zakona stvoreni su preduvjeti, no nužna je njihova operacionalizacija. HGZ će kao strateška braniteljska udruga snažno podupirati osnaživanje ideje „Druge karijere”, pri čemu polaze od načela: Umirovljeni hrvatski branitelji ne traže – već nude; Umirovljeni hrvatski branitelji nisu problem – već rješenje.

Zakonska podloga

Nevenka Benić iz Ministarstva hrvatskih branitelja je rekla da je Zakonom omogućen rad uz mirovinu i ponovnu aktivaciju hrvatskih branitelja, i to za potpuni gubitak radne sposobnosti – rad do 3,5 sata dnevno bez obustavljanja invalidske mirovine, djelomičan gubitak radne sposobnosti – primjena mirovinskog faktora (0,6667) bez obustavljanja invalidske mirovine, korisnici starosne mirovine – rad do polovice radnog vremena bez obustavljanja mirovine. Na dan 31. prosinca 2020. 174 900 hrvatskih branitelja je bilo u radnom odnosu, a 7 503 je bilo u radnom odnosu i mirovini.

Kako bi potaklo socijalnu integraciju i radne aktivnosti Ministarstvo hrvatskih branitelja je izradilo Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji je namijenjen hrvatskim braniteljima, djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida i djeci dragovoljaca iz Domovinskog rata. Program se provodi od 2004. godine, a novi Program za razdoblje od 2021. do 2023. godine predstavlja šesti ciklus provedbe mjera i donesen je zaključkom Vlade RH 25. veljače 2021.

Napomenula je i značaj braniteljskih socijalno-radnih zadruga koje su definirane Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji usmjerene psihosocijalnom osnaživanju te lakšoj i bržoj reintegraciji u društvo, a kao razlog uključivanja u zadruge 50 posto ispitanika ističe osjećaj korisnosti i pripadnosti zajednici. Navela je i pilot projekt Braniteljski dućan „LIJEPO I NAŠE” – specijaliziran izložbeno-prodajni prostor koji omogućava predstavljanje, promoviranje i kupnju braniteljskih proizvoda na jednom mjestu, a koji je otvoren 14. siječnja 2021. godine na Britanskom trgu 3 u Zagrebu.

Melita Čičak iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pojasnila je pravni okvir za rad uz mirovinu. Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. proširen je krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu. U nepovoljnim demografskim uvjetima suočeni sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi vrlo je važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću prisutnost osoba starije životne dobi, posebno umirovljenika na tržištu rada.

Mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine u mirovinskom sustavu regulirana je Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju korisnicima mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine. Od ovog općeg pravila izuzeti su:

  • korisnici starosne, prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ako rade do polovice radnog vremena – isplata mirovine u punom iznosu
  • korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad, neovisno o radnom vremenu – isplata mirovine u smanjenom iznosu
  • korisnici koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi, prema posebnim propisima (do 90 dana u kalendarskoj godini) i
  • korisnici koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost (primjerice ugovor o djelu) fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje.

Mogućnost rada na temelju ugovora o radu umirovljenika ovisi isključivo o vrsti mirovine. Takvu mogućnost imaju samo korisnici svih vrsta starosne mirovine i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti/profesionalne nesposobnosti za rad.

Svi umirovljenici, neovisno o vrsti mirovine i propisu prema kojem je ostvarena mirovina, mogu raditi na temelju ugovora o djelu uz isplatu mirovine u punom iznosu. Korisnicima mirovine koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te ostale samostalne djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u travnju 2021. ukupno je 16.451 korisnik mirovine koji radi i prima mirovinu. Prema vrstama mirovine najveći broj je korisnika starosne mirovine prema ZOMO – 10.364 te prijevremene starosne mirovine prema ZOMO – 3.797.

Korisnika starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, PS i OSO i zaposlenika na poslovima razminiranja je 1.436, njih 1.067 zaposleno je do polovice radnog vremena, a 369 u punom radnom vremenu.

Čičak je rekla i da stručnjaci i znanstvenici čine najzastupljeniju skupinu zanimanja zaposlenih korisnika mirovine (2.718), a slijede inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2.182). Najviše umirovljenika je aktivno u Gradu Zagrebu – 4.934, Primorsko-goranskoj županiji – 1.478, Splitsko-dalmatinskoj – 1.414 te Istarskoj županiji – 1.056. Najmanje umirovljenika zaposleno je u Ličko-senjskoj županiji, svega 87, Požeško-slavonskoj 119 te u Virovitičko-podravskoj županija 125. Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, Ivan Jušić rekao je da je po završetku Domovinskog rata te nekoliko godina nakon njega, predimenzioniranost u odnosu na okolnosti novog sigurnosnog okružja zahtijevala reformu Hrvatske vojske koja uključuje smanjenje, daljnju izgradnju i profesionalizaciju. Za početak smanjenja djelatnog sastava trebalo je stvoriti potrebne normativne okvire. Tako je usporedo s reformom općeg mirovinskog sustava donesen posebni Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba («NN», broj: 128/99, 129/00, 16/01, 22/02 i 41/08) koji je omogućio odlazak DVO u mirovinu pod povoljnim uvjetima. Sam navedeni zakon nije bio dovoljan jer nije bilo propisa koji bi regulirao standarde profesionalnog razvoja.

Zbog toga su 2002. godine doneseni prvi Pravilnici o standardima profesionalnog razvoja i postupku utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih vojnika, dočasnika i časnika koji su propisali standarde profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba od prijma u djelatnu vojnu službu, rasporeda na časničke dužnosti, postupka utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja do otpusta iz djelatne vojne službe. U svezi s provedbom plana smanjenja broja osoblja u HV i u svrhu potpore nastavku reforme HV ministar obrane donio je odluke o otpremninama za DVO kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga, odnosno uvele su se poticajne otpremnine kojima se željelo prvenstveno potaknuti dragovoljno izdvajanje vojnog i civilnog osoblja iz HV. Drugi vrlo značajan čimbenik bila je i zdravstvena nesposobnost određenog broja pripadnika HV, koja je najvećim dijelom bila posljedica službe, odnosno sudjelovanja u Domovinskom ratu. Po tom osnovu znatnom broju djelatnih vojnih osoba prestala je služba s pravom na invalidsku mirovinu.

Ministarstvo obrane od 2002. provodi programe pripreme i osposobljavanja za drugu karijeru i uključivanje na tržište rada i postoji stalni interes za uključivanjem u programe tranzicije i zbrinjavanja.

Stručnost neupitna, ali…

Josip Mihaljević, dr.med., savjetnik ministra unutarnjih poslova naglasio je da su stručnost, kompetentnost, vještine, organizacijske i rukovodne sposobnosti, znanje i iskustvo u svim poslovima iz djelokruga rada policije su neupitni, no ne postoji tijelo unutar MUP-a koje bi planiralo i kroz ciljane programe pripremalo kadrove iz MUP-a za drugu karijeru. Također Ministarstvo ne raspolaže podatcima o drugoj karijeri zaposlenika nakon odlaska u mirovinu, to je nadležnost HZMO-a. I on je istaknuo da se tranzicija za drugu karijeru svodi na osobnu inicijativu i motiviranost. Dio policijskih službenika koji su radili na rukovodećim radnim mjestima u visokoj stručnoj spremi nastavljaju karijeru kao menadžeri u upravljanju sigurnošću firmi, zaštitarskim tvrtkama, nacionalnim športskim savezima…Policijski službenici SSS, ovisno o osobnom motivu i potrebom za dodatnim prihodom nalaze poslove kao što su angažiranje u pričuvnom sastavu policije, povremeni poslovi u civilnoj zaštiti, zaštitarske tvrtke, braniteljske zadruge, OPG, ali i ostali poslovi u građevini, taxi službi, ili odlaze u inozemstvo. Dodao je i da vojna i sigurnosno-obrambena industrija u RH ne vodi aktivnu kampanju koja bi ukazala na potrebu za stručnim kadrom MUP-a nakon odlaska u mirovinu.

Naveo je primjer da je samo agent jedne komercijalne banke došao u Upravu za ljudske potencijale i ponudio povoljne kratkoročne kredite budućim umirovljenicima. Jasna je potreba multidisciplinarnog pristupa gospodarskih subjekata, obrazovnih i znanstvenih institucija, sigurnosno-obrambenog sektora, vladinih i nevladinih udruga i nadležnih ministarstava kako bi se nesporno veliki stručni potencijal iskoristio i u trećoj životnoj dobi. Samo oni koji su se pobrinuli za nastavak poslovne aktivnosti dok su još u djelatnoj službi, nakon umirovljenja rade u punom ili skraćenom opsegu, s značajnim vidljivim boljitkom po vlastito zdravlje, materijalni položaj, obiteljsku harmoniju i društvo u cjelini, a ostali su pogubljeni.

U nastavku konferencije primjere zapošljavanja osoba iz sigurnosnog i vojnog sektora dale su tvrtke DOK-ING i Šestan Busc, moglo se čuti i o fondovima EU, posebno Novom Europskom obrambenom fondu i prijedlozima Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, razmišljanjima Hrvatskog časničkog zbora o interesu za drugu karijeru, psihosocijalnim aspektima nužnosti rada u mirovini, a održana je i vrlo konstruktivna panel rasprava na ovu temu. Kao potporu konferenciji putem videa se nakratko uključio i ministar Josip Aladrović koji je pohvalio inicijative HGZ-a te rekao da je poželjno iskoristiti sve potencijale. Rekao i da definitivno postoji prostor za reaktivaciju kompetentnosti umirovljenik pripadnika sigurnosnog i vojnog sektora te dodao da mogu računati na partnerstvo Ministarstva rada.

Na kraju konferencije general Krešić je rekao da će se kao rezultat javnih rasprava i konferencije formirati zaključci koji će poslužiti kao smjernice za daljnje aktivnosti HGZ-a i partnera u projektu.

Prema izvještaju s konferencije pod nazivom “Umirovljeni hrvatski branitelji ne traže – već nude” autorice Nataše Gajski Kovačić, glavne urednice časopisa ZAŠTITA.

Fotografije s konferencije: časopis ZAŠTITA

Tekst i fotografije objavljeni uz dopuštenje časopisa ZAŠTITA, Konfa media d.o.o., Zagreb, 28. travnja 2021.

hgz-site-adminOdržana konferencija “Aktivno starenje kroz drugu karijeru”

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *