Vijesti

Devedeset deveta obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rođen je u Velikom Trgovišću 14. svibnja 1922. godine.

Aktivni sudionik antifašističkog pokreta od samog njegovog početka, nastavio je nakon rata raditi na odgovornim dužnostima u Beogradu, završivši vojnu karijeru u činu generala 1961. godine. Preseljenjem u Zagreb osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, postaje njegov ravnatelj i tu dužnost obnaša do 1967. godine. Stupanj doktora povijesnih znanosti postigao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. U sklopu protuhrvatskih rekacija po donošenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, optužen je za propuste u vođenju Instituta i isključen iz partije. Podnosi ostavku i aktivira mirovinu, a javnu djelatnost nastavlja u Matici iseljenika Hrvatske, Društvu hrvatskih književnika i Hrvatskom centru PEN-a.  U siječnju 1972. godine zbog »neprijateljske propagande« osuđen je na dvije godine strogog zatvora, a oduzeti su mu čin i putovnica.  Zbog izjava za inozemne medije u kojima je kritički govorio o hrvatskom položaju i ljudskim pravima u SFRJ te osuđujući preuveličavanje broja žrtava u NDH, u veljači 1981. osuđen je na trogodišnju zatvorsku kaznu s petogodišnjom zabranom javnoga nastupanja.  Od 1987. godine Franjo Tuđman putuje po europskim zemljama te SAD-u i Kanadi, uspostavljajući kontakte s hrvatskim iseljeništvom i gradeći veze koje će se pokazati presudnima u godinama koje su slijedile. U Kanadi je upoznao i Gojka Šuška, kasnije jednog od njegovih najbližih političkih suradnika, ali i osobnog prijatelja, s kojim je dijelio svjetonazorske stavove o potrebi osamostaljenja Hrvatske.  Svoje prvo značajno djelo, Rat protiv rata, objavljuje 1957. godine, a svoje najpoznatije djelo Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja izdano je 1989. u Zagrebu. Knjiga je izazvala veliki interes razmatranjem uzroka i razmjera genocidnog nasilja, osobito stvarnosti i mita o logoru Jasenovac, ali i kritičke rasprave, pa i optužbe za revizionizam i antisemitizam. Doživjela je brojna izdanja na hrvatskom i prevedena na sve svjetske jezike uključujući i kinesko izdanje otisnuto u Pekingu 1998. godine.

Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske, a donošenjem Ustavnih amandmana od 25. srpnja 1990. kada se mijenjaju nazivi vezani za socijalističku prošlost, dr. Franjo Tuđman postaje predsjednik Republike Hrvatske.

Na prvim slobodnim izborima za predsjednika Republike Hrvatske održanima 2. kolovoza 1992. godine, dr. Franjo Tuđman izabran je u prvom krugu sa 56,73% od izašlih, a na izborima 15. lipnja 1997. godine u prvom krugu sa 60,31% od izašlih na birališta. Kako je Ustav RH dopuštao do studenoga 2000. godine da PRH obavlja i stranačke dužnosti, u više navrata izabran je i za predsjednika HDZ.  Uspješno vodi Republiku Hrvatsku koja postaje samostalna i neovisna u uvjetima unutarnje i vanjske velikosrpske agresije. Kao vrhovni zapovjednik hrvatske oružane sile predvodi Hrvatsku u konačnoj pobjedi i uspostavi ustavne vlasti na cijelom njenom teritoriju. Nakon trogodišnje borbe s bolešću, ne predajući se i uz istovremeno obavljanje svih svojih dužnosti u punom kapacitetu, Franjo Tuđman je nakon posljednjeg javnog pojavljivanja na Oltaru Domovine 1. studenoga 1999. godine morao otići u Kliničku bolnicu Dubrava gdje se liječi 40 dana. Nažalost u toj borbi nije izdržao te je preminuo 10. prosinca u 23:15 sati. Građani i poklonici su mu u velikom broju i neprekidnoj koloni koja se znala protezati kilometrima do Pantovčaka odali počast na odru u Predsjedničkim dvorima, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj uz najviše državne počasti 13. prosinca 1999. godine. Na posljednji počinak ispratilo ga je golemo mnoštvo hrvatskih građana, a govorilo se o brojci od 200 do 300.000 nazočnih, što u špaliru od Pantovčaka do Mirogoja što ljudi na samom Mirogoju.

Na inicijativu Hrvatskog generalskog zbora, a u s spomen i na trajno sjećanje na prvog hrvatskog predsjednika uvedeno je novo hrvatsko odlikovanje Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom koje će se dodjeljivati hrvatskim državljanima kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskog jedinstva i nacionalnog zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrjednota hrvatskog naroda.

hgz-site-adminDevedeset deveta obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *