U sklopu projekta Hrvatskog generalskog zbora na temu „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ održana je 26. listopada 2022. godine prva konferencija pod nazivom „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske – sigurnosne prijetnje i izazovi“. Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske zahtjeva svebuhvatne odgovore, a to znači da je potrebno sagledati sve aspekte neke prijetnje ili izazova pred kojim se država i nacija nalaze.  U okviru sadržaja ove prve konferencije težište je bilo usmjereno na dva aspekta i četiri teme: a) Međunarodni aspekt (teme: „Hrvatska u suvremenim globalnim izazovima“ i „Utjecaj ruske agresije na europsku i regionalnu sigurnost“) i Nacionalni aspekt (teme: „Ekonomska sigurnost Republike Hrvatske“ i „Hibridni rat prema Republici Hrvatskoj“). Konferencija je bila podijeljena na pojedinačni i plenarni dio. Najprije su pozvani predavači održali svoja predavanja, a nakon toga je organiziran plenarni dio u kojem su bila postavljana pitanja ili dati određeni komentari.

Nakon što je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić održao uvodno izlaganje te otvorio Konferenciju, u pojedinačnom djelu po temama izlagali su eksperti u području sigurnosti koji su prezentirali rezultate vlastitih istraživanja i ona saznanja koja danas dominantno utječu i oblikuju sigurnosno okruženje i stanje sigurnosti nacionalne države. Na prvu temu „„Hrvatska u suvremenim globalnim izazovima“ svoje je rezultate istraživanja, svoja razmišljanja i saznanja prezentirao  prof.dr.sc. Goran Bandov. Na drugu temu „Ekonomska sigurnost Republike Hrvatske“ svoje je rezultate istraživanja, svoja razmišljanja i saznanja prezentirao prof.dr.sc. Luka Brkić. Na treću temu „Hibridni rat prema Republici Hrvatskoj“ svoje je rezultate istraživanja, svoja razmišljanja i saznanja prezentirao doc.dr.sc. Gordan Akrap, a na četvrtu temu „Utjecaj ruske agresije na europsku i regionalnu sigurnost“ svoje je rezultate istraživanja, svoja razmišljanja i saznanja prezentirao dr.sc. Marinko Ogorec.

Konferenciji su nazočili izaslanik potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske i ministra hrvatskih branitelja  Ivan Pokaz, izaslanik ministra obrane dr.sc Janko Bekić, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Vesna Helfrich te članovi HGZ-a aktivni u Vijeću za strateška pitanja i Centru za istraživanje i analize u svojstvu inicijatora projekta i organizatora ove konferencije, ujedno i osobe koje imaju značajno praktično iskustvo u području vojnih pitanja, obrane, nacionalne i domovinske sigurnosti.

Na kraju cijelog projekta izdat će se Zbornik s materijalima svih konferencija u kojem će se prezentirati rezultati i zaključci projekta.

Uvodno izlaganje predsjednika Hrvatskog generalskog zbora

“Zahvaljujem se svima Vama na dolasku i sudjelovanju na I. konferenciji Hrvatskog Generalskog Zbora u nizu pod naslovom „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske – sigurnosne prijetnje i izazovi“ koja se održava u sklopu projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ sufinanciranog od strane Ministarstva hrvatskih branitealja putem javnog poziva za 2022. godinu. Ovo je prva konferencija, a planirane su još dvije. Upravo za tri dana, točnije 29. listopada 2022. godine, navršava se 30. godina od Vojno–redarstvene operacije oslobođenja juga Hrvatske. Opisujući tijek bojnih operacija general Bobetko je tada naglasio:“Ovdje se borila i pobjedila cijela Hrvatska“. Trideset godina kasnije cijela je Hrvatska svjedočila otvaranju Pelješkog mosta i prometnom povezivanju juga Hrvatske s ostatkom države, čime je ostvaren jedan od najvažnijih strateških ciljava Republike Hrvatske i neopisivo je zadovoljstvo bilo reći: „Hrvatska je spojena“. To je bio svehrvatski projekt koji nas spaja, a ne razdvaja, kako je naglasio Predsjednik Vlade odnosno „monumentalni podsjetnik na odvažnost jednog naraštaja hrvatskih ljudi“ kako je to naglasio predsjednik Republike i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga Republike Hrvatske. Hrvatski generalski zbor kao braniteljska udruga koja je nastala na vrijednostima Domovinskog rata smatra važnim prisjetiti se strateških postignućima hrvatskog naroda, svih građana Hrvatske i njezinog vodstva, ali i otvoriti znanstveno-stručnu raspravu o strateškim temama budućnosti Hrvatske. Jedna od takvih tema je i nacionalna sigurnost u promjenjenom sigurnosnom okruženju kada nove prijetnje i izazovi dominiraju svakodnevnicom. Kompleksnost trenutka u kojem se nalazi Hrvatska kao članica EU-a i NATO-a zahtijeva i kompleksan (sveobuhvatan) odgovor na nove izazove i prijetnje. Svjedoci smo energetske krize u čije suzbijanje Vlada RH ulaže velike napore, inflacije, radikalizacije društva, koruptivnih radnji u trenucima kada su društvo i svaki njen pojedinac pozvani na solidarnost i štednju. Niz je i strateških uspjeha koji su ostvareni ili su pred ostvarenjem kao što je ulazak u euro zonu i uvođenje eura, ulazak u Schengenski prostor te ostvarenje Nacionalnog plana oporavka i otpornosti. Ali nemožemo i nesmijemo biti u potpunosti zadovoljni. Moramo ići dalje. Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske zahtjeva sveobuhvatne odgovore, a to znači da moramo sagledati sve aspekte neke prijetnje ili izazova pred kojim se država i nacija nalaze. Razvoj nove euro-atlantske sigurnosne arhitekture traži „svježa rješanja u području sigurnosti“, a brzina narastajućih napetosti i nemogućnost združenog odgovora euro-atlantskih institucija na izazove, prijetnje i krize zahtjeva kvalitetnu procjenu sigurnosnog okružanja kao i mehanizama i instrumenata za ostvarivanje nacionalne sigurnosti u budućnosti. Naravno s težnjom osiguranja političke stabilnosti, teritorijalne cjelovitosti, ekonomske sigurnosti, demografskog razvoja i zdravstvene dostupnosti svima kojima je to potrebno u Hrvatskoj. Cilj je jasan, potrebno je iskoristiti sve potencijale, otkloniti gospodarske i društvene štete prouzročene globalnom krizom i potaknuti što brži razvitak Hrvatske, ali postavlja se pitanje kako i na koji način to učiniti? Najbolji primjer tome je Konferencija o budućnosti Europe. Ministarstvo unutarnjih poslova u okviru te konferencije 15. listopada 2021. godine organiziralo je vlastitu konferenciju pod nazivom „Sveobuhvatni pristup u suzbijanju kriminaliteta droga“ jer nezakonita trgovina drogom predstavlja najveće kriminalno tržište Europske unije. A s drogom je povezan organizirani kriminal, krijumčarenje ljudi, pranje novca i nasilje. Spomenuta konferencija namijenjena je bila općoj javnosti, osobama mlađe životne dobi, studentima i predstavnicima medija radi podizanja svijesti o štetnim učincima zlouporabe droga. Jednako tako namjera je naše konferencije „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske – sigurnosne prijetnje i izazovi“ kao i samog projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ pružiti javnosti, državnim dužnosnicima, sveučilišnoj zajednici i drugim institucijama relevantno mišljenje i „pogled u budućnost“ o onome što je važno za zajedničku sigurnost i napredak kroz uključivost, otvorenost i transparentnost Hrvatskog generalskog zbora. Jer u njemu djeluju časnici koji su dokazali svoju stručnost u području vojnih pitanja, obrane, nacionalne i domovinske sigurnosti.”

O projektu

Hrvatski Sabor donio je 2017. godine „Zakon o sustavu strateškog planiranja i upravljanja razvojem Republike Hravtske“ (NN. 123/2017) kojim je uredio sustav strateškog planiranja Republike Hrvatske i upravljanje javnim politikama kao i oblikovanje i provedbu javnih politika. Jedno od temeljnih strateških polazišta programa Hrvatskog generalskog zbora je da će organiziranim djelovanjem dati svoj doprinos u kreiranju javnih politika te promicati nove oblike rada kao što su konferencije, javne rasprave i sl. događaje na kojima će okupljati intelektualnu elitu, autoritete i stručnjake za pitanja od strateškog značaja. Vlada Republike Hrvatske donijela je Nacionalnu razvojnu strategiju do 2030. godine u koje se nalazi razvojni smjer 2. „Jačanje otpornosti na krize“ jer je globalna kriza stavila na kušnju zdrastvene sustave, sustave socijalne skrbi, društva i gospodatstva, kao i poticajnog oruženja za obitelj, demografsku obnovu i primjerenu mirovinu.  Nacionalna razvojna strategija je hijerahijski najviši akt strateškog planiranja u Republici Hrvatskoj, ona sadrži dugoročnu viziju razvoja Republike Hrvastke i potrebe za ulaganjem u desetogodišnje razdoblje.  U Nacionalnoj razvojnoj strategiji 2030. godine nedvojbeno se ističe kako njena provedba pretpostavlja angažman svih društvenih i upravljačkih razina. I upravo se pozivu Vlade RH kroz projekt „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ odazvao Hrvatski generalski zbor kao braniteljska udruga. Ovaj projekt usmjeren je prije svega na jačanje otpornosti na krize. Rješavanje izazova koji se nalaze pred ostavrenjem starateških ciljeva mogu pronaći u sinergiji različitih čimbenika i svobuhvatnom pristupu razvoju. Zato će projekt i konferencije biti usmjerene na sve složeniju sigurnosnu situaciju u svijetu, zahtjevima za promjenama kao i razvoj nove euro-atlanska sigurnosne arhitekture. Cilj aktivnosti ogleda se prije svega u analitičko – sintetičkom pristupu strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske, a to znači iskoristiti svoje potencijale. Hrvatski generalski zbor želi pridonijeti takvom pristupu na način da korisnici aktivnosti i rezultata projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvastke“ budu prije svega hrvatski državljani, ali i građani i građanke Europske unije. Ključno načelo na kojem se temelji projekt i konferencija je uključivost, otvorenost i transparentnost. Zato će se s rezultatima projekta upoznati dužnosnici, sveučilišni profesori, visoki vojni časnici, stručnajci i drugi učesnici i svi koji će radom i tematskim raspravama dati doprinos strateškom promišljenju o budućnosti Hrvatsku na temeljima Nacionalne razvojne strategije do 2030. godine.

Tekst: D.Matika/KK, fotografije: HGZ/S.Mihović