U okviru projekta Centra za istraživanja i analize Hrvatskog generalskog zbora u suradnji s Vijećem za strateška pitanja pod nazivom „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ 26. siječnja 2023. godine održana je III. znanstveno – stručna konferencija pod nazivom „Položaj Hrvata izvan Hrvatske“.

Nastavak je to dviju prethodnih konferencija ( „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske – sigurnosne prijetnje i izazovi“ te „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“) kojima se Hrvatski generalski zbor odazvao pozivu Vlade Republike Hrvatske u kontekstu Nacionalne razvojne strategije 2030. godina i odrednice da provedba spomenute strategije pretpostavlja angažman svih društvenih i upravljačkih skupina.  

Cilj konferencija bio je da se kroz analitičko – sintetičkom pristup strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske na načelima uključivosti, otvorenosti i transparentnosti u suradnji s akademskom zajednicom, renomiranim institucijama i ustanovama, stručnjacima, visokim vojnim časnicima i drugim dionicima kroz tematske rasprave doprinese strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske kako kroz javne rasprave i događaje tako i kroz okupljanja intelektualnih autoriteta i stručnjaka za pojedina pitanja odnosno kroz kreiranje javnih politika koje podrazumijevaju kontinuirani proces u čijem oblikovanju, provedbi, praćenju i poboljšanju sudjeluju svi društveni potencijali.

U fokusu održane III. znanstveno-stručne konferencije po nazivom „Položaj Hrvata izvan Hrvatske“ bila su pitanja povijesne i civilizacijske baštine i nasljeđa hrvatskog naroda, njegova kultura i identitet, materinski jezik i običaji, kao i poštivanje raznolikosti odnosno suživota Hrvata s drugim narodima i etničkim skupinama.

Uvodno izlaganje održao je predsjednik Upravnog odbora zaklade HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji posebno naglasio potrebu da ponovno „osvijestimo svijest da smo jedan narod“ i ukazao na djelovanje Akademije kao integrativnog čimbenika u hrvatskom korpusu, a koja se i u Domovinskom ratu i danas zalagala, za veće povezivanje matice domovine i hrvatskog iseljeništva u području znanja, obrazovanja, kulture i umjetnosti.

Ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof.dr.sc. Željko Holjevac u svom je izlaganju ukazao na „povijesni identitetski biljeg hrvatskog naroda, njegovo nasljeđe i baštinu“ i uručio je predsjedniku Hrvatskog generalskog zbora primjerak „Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina“ kao jedinstvenog leksikografskog iskoraka u fenomenu hrvatskih migracija.

Dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof.dr.sc. Dražen Vikić-Topić naglasio važnost „znanja, obrazovanja i djelovanja s hrvatskim studentima (stipendistima) i drugim mladim ljudima na načelima humanosti i suživota“ i ukazao na dugo godišnju tradiciju (120 godina djelovanja) Napretka kao središnje kulturne institucije Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Završno je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić govorio o kulturnom identitetu i djelovanju Matice na specifičnim programima za potrebe hrvatskih iseljenika te o velikom broju hrvatskih iseljeničkih zajednica različitih etničko-kulturnih korijena koje žele u novoj domovini sačuvati dio svoje baštine iz djetinjstva.

Konferenciju je zatvorio predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić i istaknuo potrebu da sustav javne uprave podigne razinu svog angažmana i otvorenosti prema potrebama hrvatskog iseljeništva za povratak u domovinu Hrvatsku.