hgz-site-admin

Devedeset deveta obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rođen je u Velikom Trgovišću 14. svibnja 1922. godine.

Aktivni sudionik antifašističkog pokreta od samog njegovog početka, nastavio je nakon rata raditi na odgovornim dužnostima u Beogradu, završivši vojnu karijeru u činu generala 1961. godine. Preseljenjem u Zagreb osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, postaje njegov ravnatelj i tu dužnost obnaša do 1967. godine. Stupanj doktora povijesnih znanosti postigao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. U sklopu protuhrvatskih rekacija po donošenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, optužen je za propuste u vođenju Instituta i isključen iz partije. Podnosi ostavku i aktivira mirovinu, a javnu djelatnost nastavlja u Matici iseljenika Hrvatske, Društvu hrvatskih književnika i Hrvatskom centru PEN-a.  U siječnju 1972. godine zbog »neprijateljske propagande« osuđen je na dvije godine strogog zatvora, a oduzeti su mu čin i putovnica.  Zbog izjava za inozemne medije u kojima je kritički govorio o hrvatskom položaju i ljudskim pravima u SFRJ te osuđujući preuveličavanje broja žrtava u NDH, u veljači 1981. osuđen je na trogodišnju zatvorsku kaznu s petogodišnjom zabranom javnoga nastupanja.  Od 1987. godine Franjo Tuđman putuje po europskim zemljama te SAD-u i Kanadi, uspostavljajući kontakte s hrvatskim iseljeništvom i gradeći veze koje će se pokazati presudnima u godinama koje su slijedile. U Kanadi je upoznao i Gojka Šuška, kasnije jednog od njegovih najbližih političkih suradnika, ali i osobnog prijatelja, s kojim je dijelio svjetonazorske stavove o potrebi osamostaljenja Hrvatske.  Svoje prvo značajno djelo, Rat protiv rata, objavljuje 1957. godine, a svoje najpoznatije djelo Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja izdano je 1989. u Zagrebu. Knjiga je izazvala veliki interes razmatranjem uzroka i razmjera genocidnog nasilja, osobito stvarnosti i mita o logoru Jasenovac, ali i kritičke rasprave, pa i optužbe za revizionizam i antisemitizam. Doživjela je brojna izdanja na hrvatskom i prevedena na sve svjetske jezike uključujući i kinesko izdanje otisnuto u Pekingu 1998. godine.

Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske, a donošenjem Ustavnih amandmana od 25. srpnja 1990. kada se mijenjaju nazivi vezani za socijalističku prošlost, dr. Franjo Tuđman postaje predsjednik Republike Hrvatske.

Na prvim slobodnim izborima za predsjednika Republike Hrvatske održanima 2. kolovoza 1992. godine, dr. Franjo Tuđman izabran je u prvom krugu sa 56,73% od izašlih, a na izborima 15. lipnja 1997. godine u prvom krugu sa 60,31% od izašlih na birališta. Kako je Ustav RH dopuštao do studenoga 2000. godine da PRH obavlja i stranačke dužnosti, u više navrata izabran je i za predsjednika HDZ.  Uspješno vodi Republiku Hrvatsku koja postaje samostalna i neovisna u uvjetima unutarnje i vanjske velikosrpske agresije. Kao vrhovni zapovjednik hrvatske oružane sile predvodi Hrvatsku u konačnoj pobjedi i uspostavi ustavne vlasti na cijelom njenom teritoriju. Nakon trogodišnje borbe s bolešću, ne predajući se i uz istovremeno obavljanje svih svojih dužnosti u punom kapacitetu, Franjo Tuđman je nakon posljednjeg javnog pojavljivanja na Oltaru Domovine 1. studenoga 1999. godine morao otići u Kliničku bolnicu Dubrava gdje se liječi 40 dana. Nažalost u toj borbi nije izdržao te je preminuo 10. prosinca u 23:15 sati. Građani i poklonici su mu u velikom broju i neprekidnoj koloni koja se znala protezati kilometrima do Pantovčaka odali počast na odru u Predsjedničkim dvorima, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj uz najviše državne počasti 13. prosinca 1999. godine. Na posljednji počinak ispratilo ga je golemo mnoštvo hrvatskih građana, a govorilo se o brojci od 200 do 300.000 nazočnih, što u špaliru od Pantovčaka do Mirogoja što ljudi na samom Mirogoju.

Na inicijativu Hrvatskog generalskog zbora, a u s spomen i na trajno sjećanje na prvog hrvatskog predsjednika uvedeno je novo hrvatsko odlikovanje Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom koje će se dodjeljivati hrvatskim državljanima kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskog jedinstva i nacionalnog zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrjednota hrvatskog naroda.

hgz-site-adminDevedeset deveta obljetnica rođenja dr. Franje Tuđmana
pročitaj više

Ministar obrane Mario Banožić s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora

Ministar obrane Mario Banožić susreo se s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora u četvrtak, 6. svibnja 2021. godine u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske. Ispred Hrvatskog generalskog zbora sastanku su nazočili potpredsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Ljubo Ćesić, glavni tajnik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić te članovi Upravnog odbora HGZ-a umirovljeni general-pukovnik Krešimir Ćosić i umirovljeni general-bojnik Miljenko Galić.

Uoči obilježavanja tridesete obljetnice Hrvatske vojske, ministar Banožić s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora razgovarao je o obilježavanju Dana HV-a, o daljnjim aktivnostima i planovima Ministarstva obrane te o perspektivama razvoja hrvatske obrambene industrije. Pritom je ministar obrane još jednom zahvalio generalima za doprinos u obrani Domovine, kao i u stvaranju Hrvatske vojske, nakon čega se razgovaralo i o programima te aktivnostima Hrvatskog generalskog zbora. „Znanje i iskustvo koje nosite snaga su današnje moderne Hrvatske vojske, izgradili smo svi zajedno modernu i snažnu vojsku koja je spremna nositi se i s onim najzahtjevnijim zadaćama, to ćemo nastaviti činiti i dalje jer sloboda i sigurnost neprocjenjive su vrijednosti  koje moramo beskompromisno čuvati i njegovati“, istaknuo je ministar Banožić. Predstavnici Hrvatskog generalskog zbora izrazili su podršku nastavku modernizacije i opremanja Oružanih snaga Republike Hrvatske te iskazali zadovoljnstvo činjenicom da ministar obrane kontinuirano surađuje i vodi dijalog s HGZ-om. Uz ministra obrane na sastanku su također nazočovali državni tajnik Branko Hrg, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj te glavni tajnik Ministarstva obrane Petar Barač.

FOTO: MORH/ F. Klen

hgz-site-adminMinistar obrane Mario Banožić s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora
pročitaj više

Predsjednik Milanović primio izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora

Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović primio je u srijedu 5. svibnja 2021. u Uredu predsjednika Republike izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora. Na sastanku se razgovaralo o programima i aktivnostima koje provode članovi Hrvatskog generalskog zbora, s posebnim naglaskom na zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te promicanja zajedništva i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država i Hrvatska vojska. Isto tako, bilo je riječi i o ostvarivanju statusnih prava umirovljenih pripadnika Hrvatske vojske u kontekstu postojećeg zakonskog okvira, pri čemu je predsjednik Milanović istaknuo njihov nemjerljiv doprinos u obrani Republike Hrvatske.

U izaslanstvu Hrvatskog generalskog zbora bili su predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general zbora Pavao Miljavac, potpredsjednik umirovljeni general-bojnik Ljubo Ćesić, glavni tajnik umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić, članovi Upravnog odbora umirovljeni general-pukovnik Krešimir Ćosić, umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac, glavni policijski savjetnik Marko Lukić i umirovljeni brigadni general Kornelije Brkić te član Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir Zdravko Andabak.

Izaslanstvo je Predsjedniku poklonilo i dvije knjige: „Hrvatski generali i admirali 1991.-1999.“ koju su napisali članovi Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni generali Krešimir Kašpar i Marinko Krešić te „Rat prije rata“ autora Viktora Stojkića.

Uz predsjednika Milanovića na sastanku su bili posebni savjetnik Predsjednika Republike za veterane Domovinskog rata Marijan Mareković i pročelnik Kabineta predsjednika Bartol Šimunić te brigadir Vlado Čulina i Ana Subotić.

Prema vijesti sa stranica Ureda predsjednika Republike

Foto: Ured PRH/T.Bušljeta

hgz-site-adminPredsjednik Milanović primio izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora
pročitaj više

Vijenac i svijeće za Gojka Šuška

Na zagrebačkom groblju Mirogoj u ponedjeljak 3. svibnja 2021. godine je polaganjem vijenca i paljenjem svijeće na posljednjem počivalištu ratnog ministra obrane Gojka Šuška obilježena 23. godišnjica njegove smrti.

Vijence su uz obitelj Šušak položili ministar obrane Mario Banožić, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga RH načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora i zastupnik u Hrvatskom saboru Ante Deur, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, posebni savjetnik predsjednika Vlade za poslove obrane Damir Krstičević, glavni inspektor obrane general-pukovnik Drago Matanović te predstavnici Hrvatskog generalskog zbora i braniteljskih udruga.

Molitvu je predvodio generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj don Marko Medo. Misa zadušnica, koju je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan, služena je u crkvi Bezgrešnog Začeća Blažene Djevice Marije u Dubravi.

Foto:MORH/F.Klen

hgz-site-adminVijenac i svijeće za Gojka Šuška
pročitaj više

Obljetnica smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška

Dana 3. svibnja 2021. godine obilježava se 23. obljetnica smrti Gojka Šuška, hrvatskog političara i ratnog ministra obrane Republike Hrvatske. Uz predsjednika Republike Hrvatske dr. Franju Tuđmana jedna je od najzaslužnijih osoba za samostalnu i suverenu hrvatsku državu. Ministar Šušak bio je veliki domoljub, ozbiljan i priznat državnik, čovjek kojega su iznimno cijenili ne samo Hrvati, nego i predstavnici međunarodne zajednice. A poštivali su ga čak i oni koji ga nisu voljeli. A upravo oni koju su nam najviše pomogli – imali su neograničeno povjerenje i bili osobni prijatelji ministra Šuška. Zato je i bio najbliži i najpovjerljiviji Tuđmanov suradnik  – kao što je to i sam Predsjednik više puta posvjedočio. Njegovo kratko izvješće „Gospodine Predsjedniče, zadatak je izvršen !“ postalo je sinonimom za sve pobjedničke operacije Hrvatske vojske i hrvatskih snaga vođene tijekom Domovinskog rata. Ministar Šušak je čovjek čije je djelo utkano u temelje slobodne i neovisne Hrvatske, čovjek koji je simbol jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. Gojko Šušak je velikan i njegova djela nikada ne smiju biti zaboravljena. Bio je na čelu ministarstva obrane u najtežim ratnim godinama i pod njegovim vodstvom hrvatski vojnici su izvojevali pobjedu i oslobodili Hrvatsku od veliko-srpskog agresora. Nesebično je davao sve svoje snage, pa i zdravlje za ostvarenje samostalne Republike Hrvatske.

Odlikovan je Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Veleredom kralja Dmitra Zvonimira s lentom i Danicom (posmrtno), Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom Ante Starčevića, Redom Stjepana Radića, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti. Također je odlikovan medaljama „Bljesak“, Ljeto ’95“ „Oluja“, „Iznimni pothvat“ i Spomen medaljom „Vukovar“.

Za zasluge i doprinose Domovinskom ratu 1990. -1992. predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman dodjelio mu je 1. ožujka 1993. godine čin pričuvnog general-pukovnika, a nakon toga i čin pričuvnog generala zbora. Nakon smrti, a „za osobite zasluge u ustroju Hrvatske vojske i vođenju Domovinskog rata do pobjedonosnog završetka te za izgradnju Hrvatske vojske u suvremenu vojnu silu kao jamstvo sigurnosti i budućnosti hrvatskog naroda u suverenoj i samostalnoj, nezavisnoj i demokratskoj hrvatskoj državi“ posmrtno je promaknut u čin stožernog generala.

Neka mu pokoj vječni daruje Gospodin i svjetlost vječna svjetlila. Počivao u miru Božjem.

hgz-site-adminObljetnica smrti ratnog ministra obrane Gojka Šuška
pročitaj više

Održana konferencija “Aktivno starenje kroz drugu karijeru”

Hrvatski generalski zbor (HGZ) je u utorak 27. travnja 2021. godine održao konferenciju pod nazivom “Aktivno starenje kroz drugu karijeru”. Riječ je o projektu podizanja svijesti o važnosti aktivnog starenja i socijalne uključenosti umirovljenika.

Kako je u uvodnom dijelu rekao glavni tajnik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić u sklopu ovog projekta, HGZ će održati šest javnih rasprava i šest konferencija na teme: aktivnog starenja kroz drugu karijeru, cjeloživotnog obrazovanja, poduzetništva, kroz rad u nevladinim volonterskim udrugama, kroz poljoprivredu i akvakulturu te kroz lov i ribolov. U okviru projekta provest će se i stručno istraživanje na temu: „Mogućnost i perspektive unaprjeđenja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz sveobuhvatnu uključenost u život šire zajednice“.

Konferencija koja se odvijala u prostorima HGZ-a na Gornjem gradu u Zagrebu, u realnom vremenu se prenosila i putem platforme Zoom. Cilj konferencije je bio organizirati i provesti stručnu raspravu o aktivnom starenju kroz drugu karijeru kao jednoj od mnogih mogućnosti aktivnog starenja i socijalnog uključivanja branitelja i umirovljenika iz sustava sigurnosti i obrane.

Teme konferencije “Aktivno starenje kroz drugu karijeru” su definirane analizom provedenih javnih rasprava, zakonske regulative kojom su definirana prava rada uz mirovinu i prava branitelja, kao i analizom znanstveno-stručnih radova na temu psiho-socijalnih, zdravstvenih i sociološko-ekonomskih aspekata aktivnog starenja kroz razne oblike rada uz mirovinu.

Iako ideja „Druge karijere” za pripadnike OS RH nije ništa novo, jer ima svoju povijest pošto je u projektu smanjenja OS RH nakon Domovinskog rata, Vlada osmislila program „SPECTRA”, u novim okolnostima problematika tranzicije poprimila je formalni karakter. Kompetencije umirovljenog osoblja su značajno porasle,  oporavljeno je gospodarstvo, došlo je do zamaha obrambene industrije, odnosno industrije povezane s sigurnošću i obranom, sazrjele su ideje o nužnosti integracije umirovljenih hrvatskih branitelja u društvo, a napravljena je i zakonska podloga za to.

Tema koju treba staviti na dnevni red

U HGZ-u stoga drže da temu reaktivacije umirovljenih branitelja na tržištu rada treba staviti na dnevni red. Kako je naglasio umirovljeni brigadni general Frane Tomičić iz HGZ-a, u fokusu interesa u okviru projekta je skupina umirovljenika iz OS RH, policije i sigurnosno-obavještajnog sektora, kao i privatni sektor iz područja sigurnosti i obrane. Ključna pitanja su postoji li potreba za tim potencijalom i kako taj potencijal umirovljenih branitelja staviti u funkciju?

Dao je primjer kompetentnosti pukovnika ili brigadira s 55 godina života, koji ima završenu diplomska, a značajan dio njih posjeduje, i poslijediplomsku razinu obrazovanja, završene sve razine vojne izobrazbe, desetine stručnih tečajeva, aktivno znanje najmanje jednog stranog jezika, iskustvo iz MM/MVO, vojne diplomacije, visoku razinu psihofizičkih sposobnosti, najviše razine sigurnosnih certifikata, sposobnost kriznog upravljanja i odlučivanja, vojni menadžment, stručna znanja iz različitih područja… Ako se tome doda i analizu policijskih službenika i djelatnika sigurnosno-obavještajnog sustava dolazimo do nevjerojatnog spektra sposobnosti, znanja i vještina. Umirovljeni pripadnici OS RH, policije i sigurnosno-obavještajnog sustava, uz civilna akademska znanja posjeduju znanje, vještine i iskustva koja ne posjeduje niti jedna druga profesija. No, unatoč pozitivnim pomacima, taj potencijal još uvijek, u dovoljnoj mjeri, nije prepoznat kao poželjna radna snaga.

Naveo je ipak pozitivne primjere gdje se taj potencijal prepoznaje poput Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, neke od privatnih tvrtki, pa i sustava Civilne zaštite, no problem je što su to više rezultati privatnih i pojedinačnih inicijativa, a manje sustavnih rješenja. Stoga, bi ovaj projekt trebao uključiti širok spektar društvenih, političkih i gospodarskih subjekata i politika. Nisu dovoljni, samo, pojedinačni napori MHBDR-a, MORH-a ili MUP-a. Za sve napore nužno je paralelno osvještavati političku i opću javnost o mnogostrukoj dobrobiti reaktivacije umirovljene braniteljske populacije u društvu; od psiho-socijalne, sigurnosno-obrambene pa do ekonomske.

Napomenuo je da bi bilo nužno razmisliti o ustrojavanju jednog malog operativnog tijela, koje bi bilo most između onih koji potražuju radnu snagu i onih koji je posjeduju. RH raspolaže značajnim potencijalom kojeg je za dobrobit društva, ali i umirovljenih hrvatskih branitelja, nužno staviti u funkciju a donošenjem Zakona stvoreni su preduvjeti, no nužna je njihova operacionalizacija. HGZ će kao strateška braniteljska udruga snažno podupirati osnaživanje ideje „Druge karijere”, pri čemu polaze od načela: Umirovljeni hrvatski branitelji ne traže – već nude; Umirovljeni hrvatski branitelji nisu problem – već rješenje.

Zakonska podloga

Nevenka Benić iz Ministarstva hrvatskih branitelja je rekla da je Zakonom omogućen rad uz mirovinu i ponovnu aktivaciju hrvatskih branitelja, i to za potpuni gubitak radne sposobnosti – rad do 3,5 sata dnevno bez obustavljanja invalidske mirovine, djelomičan gubitak radne sposobnosti – primjena mirovinskog faktora (0,6667) bez obustavljanja invalidske mirovine, korisnici starosne mirovine – rad do polovice radnog vremena bez obustavljanja mirovine. Na dan 31. prosinca 2020. 174 900 hrvatskih branitelja je bilo u radnom odnosu, a 7 503 je bilo u radnom odnosu i mirovini.

Kako bi potaklo socijalnu integraciju i radne aktivnosti Ministarstvo hrvatskih branitelja je izradilo Program stručnog osposobljavanja i zapošljavanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji koji je namijenjen hrvatskim braniteljima, djeci smrtno stradalih ili nestalih hrvatskih branitelja, djeci hrvatskih ratnih vojnih invalida i djeci dragovoljaca iz Domovinskog rata. Program se provodi od 2004. godine, a novi Program za razdoblje od 2021. do 2023. godine predstavlja šesti ciklus provedbe mjera i donesen je zaključkom Vlade RH 25. veljače 2021.

Napomenula je i značaj braniteljskih socijalno-radnih zadruga koje su definirane Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji usmjerene psihosocijalnom osnaživanju te lakšoj i bržoj reintegraciji u društvo, a kao razlog uključivanja u zadruge 50 posto ispitanika ističe osjećaj korisnosti i pripadnosti zajednici. Navela je i pilot projekt Braniteljski dućan „LIJEPO I NAŠE” – specijaliziran izložbeno-prodajni prostor koji omogućava predstavljanje, promoviranje i kupnju braniteljskih proizvoda na jednom mjestu, a koji je otvoren 14. siječnja 2021. godine na Britanskom trgu 3 u Zagrebu.

Melita Čičak iz Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike pojasnila je pravni okvir za rad uz mirovinu. Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. proširen je krug umirovljenika koji mogu raditi do polovice punog radnog vremena uz isplatu mirovine u punom iznosu. U nepovoljnim demografskim uvjetima suočeni sa starenjem stanovništva i povećanjem životne dobi vrlo je važno kroz zakonodavni okvir omogućiti sve veću prisutnost osoba starije životne dobi, posebno umirovljenika na tržištu rada.

Mogućnost rada uz istovremeno korištenje mirovine u mirovinskom sustavu regulirana je Zakonom o mirovinskom osiguranju i Zakonom o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji. Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju korisnicima mirovine koji se zaposle ili počnu obavljati djelatnost na temelju koje postoji obveza na osiguranje, obustavlja se isplata mirovine. Od ovog općeg pravila izuzeti su:

  • korisnici starosne, prijevremene starosne mirovine i starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika ako rade do polovice radnog vremena – isplata mirovine u punom iznosu
  • korisnici invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti, odnosno profesionalne nesposobnosti za rad, neovisno o radnom vremenu – isplata mirovine u smanjenom iznosu
  • korisnici koji obavljaju sezonske poslove u poljoprivredi, prema posebnim propisima (do 90 dana u kalendarskoj godini) i
  • korisnici koji ostvaruju drugi dohodak, odnosno obavljaju drugu djelatnost (primjerice ugovor o djelu) fizičkim osobama koje obavljaju domaću radinost i sporedno zanimanje.

Mogućnost rada na temelju ugovora o radu umirovljenika ovisi isključivo o vrsti mirovine. Takvu mogućnost imaju samo korisnici svih vrsta starosne mirovine i invalidske mirovine zbog djelomičnog gubitka radne sposobnosti/profesionalne nesposobnosti za rad.

Svi umirovljenici, neovisno o vrsti mirovine i propisu prema kojem je ostvarena mirovina, mogu raditi na temelju ugovora o djelu uz isplatu mirovine u punom iznosu. Korisnicima mirovine koji su upisani u registar poreznih obveznika po osnovi obavljanja domaće radinosti i sporednog zanimanja, djelatnosti poljoprivrede i šumarstva te ostale samostalne djelatnosti ne obustavlja se isplata mirovine.

Prema statističkim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u travnju 2021. ukupno je 16.451 korisnik mirovine koji radi i prima mirovinu. Prema vrstama mirovine najveći broj je korisnika starosne mirovine prema ZOMO – 10.364 te prijevremene starosne mirovine prema ZOMO – 3.797.

Korisnika starosne mirovine ostvarene prema posebnim propisima o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, PS i OSO i zaposlenika na poslovima razminiranja je 1.436, njih 1.067 zaposleno je do polovice radnog vremena, a 369 u punom radnom vremenu.

Čičak je rekla i da stručnjaci i znanstvenici čine najzastupljeniju skupinu zanimanja zaposlenih korisnika mirovine (2.718), a slijede inženjeri, tehničari i srodna zanimanja (2.182). Najviše umirovljenika je aktivno u Gradu Zagrebu – 4.934, Primorsko-goranskoj županiji – 1.478, Splitsko-dalmatinskoj – 1.414 te Istarskoj županiji – 1.056. Najmanje umirovljenika zaposleno je u Ličko-senjskoj županiji, svega 87, Požeško-slavonskoj 119 te u Virovitičko-podravskoj županija 125. Ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a, Ivan Jušić rekao je da je po završetku Domovinskog rata te nekoliko godina nakon njega, predimenzioniranost u odnosu na okolnosti novog sigurnosnog okružja zahtijevala reformu Hrvatske vojske koja uključuje smanjenje, daljnju izgradnju i profesionalizaciju. Za početak smanjenja djelatnog sastava trebalo je stvoriti potrebne normativne okvire. Tako je usporedo s reformom općeg mirovinskog sustava donesen posebni Zakon o pravima iz mirovinskog osiguranja DVO, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba («NN», broj: 128/99, 129/00, 16/01, 22/02 i 41/08) koji je omogućio odlazak DVO u mirovinu pod povoljnim uvjetima. Sam navedeni zakon nije bio dovoljan jer nije bilo propisa koji bi regulirao standarde profesionalnog razvoja.

Zbog toga su 2002. godine doneseni prvi Pravilnici o standardima profesionalnog razvoja i postupku utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja djelatnih vojnika, dočasnika i časnika koji su propisali standarde profesionalnog razvoja djelatnih vojnih osoba od prijma u djelatnu vojnu službu, rasporeda na časničke dužnosti, postupka utvrđivanja nemogućnosti daljnjeg profesionalnog razvoja do otpusta iz djelatne vojne službe. U svezi s provedbom plana smanjenja broja osoblja u HV i u svrhu potpore nastavku reforme HV ministar obrane donio je odluke o otpremninama za DVO kojima služba prestane zbog preustroja ili smanjenja snaga, odnosno uvele su se poticajne otpremnine kojima se željelo prvenstveno potaknuti dragovoljno izdvajanje vojnog i civilnog osoblja iz HV. Drugi vrlo značajan čimbenik bila je i zdravstvena nesposobnost određenog broja pripadnika HV, koja je najvećim dijelom bila posljedica službe, odnosno sudjelovanja u Domovinskom ratu. Po tom osnovu znatnom broju djelatnih vojnih osoba prestala je služba s pravom na invalidsku mirovinu.

Ministarstvo obrane od 2002. provodi programe pripreme i osposobljavanja za drugu karijeru i uključivanje na tržište rada i postoji stalni interes za uključivanjem u programe tranzicije i zbrinjavanja.

Stručnost neupitna, ali…

Josip Mihaljević, dr.med., savjetnik ministra unutarnjih poslova naglasio je da su stručnost, kompetentnost, vještine, organizacijske i rukovodne sposobnosti, znanje i iskustvo u svim poslovima iz djelokruga rada policije su neupitni, no ne postoji tijelo unutar MUP-a koje bi planiralo i kroz ciljane programe pripremalo kadrove iz MUP-a za drugu karijeru. Također Ministarstvo ne raspolaže podatcima o drugoj karijeri zaposlenika nakon odlaska u mirovinu, to je nadležnost HZMO-a. I on je istaknuo da se tranzicija za drugu karijeru svodi na osobnu inicijativu i motiviranost. Dio policijskih službenika koji su radili na rukovodećim radnim mjestima u visokoj stručnoj spremi nastavljaju karijeru kao menadžeri u upravljanju sigurnošću firmi, zaštitarskim tvrtkama, nacionalnim športskim savezima…Policijski službenici SSS, ovisno o osobnom motivu i potrebom za dodatnim prihodom nalaze poslove kao što su angažiranje u pričuvnom sastavu policije, povremeni poslovi u civilnoj zaštiti, zaštitarske tvrtke, braniteljske zadruge, OPG, ali i ostali poslovi u građevini, taxi službi, ili odlaze u inozemstvo. Dodao je i da vojna i sigurnosno-obrambena industrija u RH ne vodi aktivnu kampanju koja bi ukazala na potrebu za stručnim kadrom MUP-a nakon odlaska u mirovinu.

Naveo je primjer da je samo agent jedne komercijalne banke došao u Upravu za ljudske potencijale i ponudio povoljne kratkoročne kredite budućim umirovljenicima. Jasna je potreba multidisciplinarnog pristupa gospodarskih subjekata, obrazovnih i znanstvenih institucija, sigurnosno-obrambenog sektora, vladinih i nevladinih udruga i nadležnih ministarstava kako bi se nesporno veliki stručni potencijal iskoristio i u trećoj životnoj dobi. Samo oni koji su se pobrinuli za nastavak poslovne aktivnosti dok su još u djelatnoj službi, nakon umirovljenja rade u punom ili skraćenom opsegu, s značajnim vidljivim boljitkom po vlastito zdravlje, materijalni položaj, obiteljsku harmoniju i društvo u cjelini, a ostali su pogubljeni.

U nastavku konferencije primjere zapošljavanja osoba iz sigurnosnog i vojnog sektora dale su tvrtke DOK-ING i Šestan Busc, moglo se čuti i o fondovima EU, posebno Novom Europskom obrambenom fondu i prijedlozima Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambene industrije, razmišljanjima Hrvatskog časničkog zbora o interesu za drugu karijeru, psihosocijalnim aspektima nužnosti rada u mirovini, a održana je i vrlo konstruktivna panel rasprava na ovu temu. Kao potporu konferenciji putem videa se nakratko uključio i ministar Josip Aladrović koji je pohvalio inicijative HGZ-a te rekao da je poželjno iskoristiti sve potencijale. Rekao i da definitivno postoji prostor za reaktivaciju kompetentnosti umirovljenik pripadnika sigurnosnog i vojnog sektora te dodao da mogu računati na partnerstvo Ministarstva rada.

Na kraju konferencije general Krešić je rekao da će se kao rezultat javnih rasprava i konferencije formirati zaključci koji će poslužiti kao smjernice za daljnje aktivnosti HGZ-a i partnera u projektu.

Prema izvještaju s konferencije pod nazivom “Umirovljeni hrvatski branitelji ne traže – već nude” autorice Nataše Gajski Kovačić, glavne urednice časopisa ZAŠTITA.

Fotografije s konferencije: časopis ZAŠTITA

Tekst i fotografije objavljeni uz dopuštenje časopisa ZAŠTITA, Konfa media d.o.o., Zagreb, 28. travnja 2021.

hgz-site-adminOdržana konferencija “Aktivno starenje kroz drugu karijeru”
pročitaj više

OBLJETNICA SMRTI STOŽERNOG GENERALA JANKA BOBETKA

Dana 29. travnja 2021. godine obilježit će se 18. obljetnica smrti stožernog generala Janka Bobetka. Članovi Hrvatskog generalskog zbora s dužnim ga se pijetetom prisjećaju te mu odaju počast za izniman doprinos u stvaranju pobjedničke Hrvatske vojske. Prvih godina Domovinskog rata vodio je deblokadu Dubrovnika i akcije u dubrovačkom zaleđu te operacije Maslenica i Medački džep. Dana 20. studenoga 1992. stožerni general Janko Bobetko postaje načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH te na toj dužnosti ostaje do srpnja 1995. godine, kada odlazi u mirovinu. Uloga stožernog generala Janka Bobetka je iznimno značajna u Domovinskom ratu. Bio je načelnik Glavnog stožera u ključnim trenucima prerastanja Hrvatske vojske u učinkovit borbeni stroj. To je bilo vrijeme kada je Hrvatska nastojala sačuvati mir i primirje do vremena kada će postati sposobna za oslobađanje svog teritorija. Pod vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i ratnog ministra Gojka Šuška, stožerni general Janko Bobetko igrao je važnu ulogu od oslobađanja juga Hrvatske pa do priprema za oslobodilačke operacije 1995. godine. Bio je ustrajan, bio je čovjek koji je iznikao iz naroda i koji je s vojskom provodio dosta vremena te jako popularan među vojskom. Stožerni general Janko Bobetko je napravio i strategiju obrane, a ujedno i oslobađanja domovine u operacijama “Bljesak” i “Oluja”. Svakako mu pripada posebno mjesto, uz prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i ratnog ministra obrane Gojka Šuška, kao najzaslužnijeg čovjeka za obranu i oslobođenje hrvatskih prostora.

hgz-site-adminOBLJETNICA SMRTI STOŽERNOG GENERALA JANKA BOBETKA
pročitaj više

Sretan Uskrs !

Tvome križu klanjamo se, Gospodine, te hvalimo i slavimo sveto uskrsnuće Tvoje, jer evo: drveta radi nastade radost u cijelome svijetu.

Uskrs je blagdan optimizma i pobjede života nad smrću, blagdan koji danas, kada je mnogima teško, kada je prisutna tjeskoba, strah i nesigurnost, unosi svjetlo i radost u naše živote, pokazuje da dobro, ljubav i nada i dalje stanuju ovdje.     

U ovim teškim vremenima najviše nam treba duh Uskrsa kao zvijezda vodilja, da dajući sve od sebe vođeni načelima zajedništva i solidarnosti stvaramo uspješnu budućnost.

U ime Upravnog i Nadzornog odbora te u svoje osobno ime svim članovima Hrvatskog generalskog zbora i vašim obiteljima čestitam sretan Uskrs.

Pavao Miljavac, umirovljeni general zbora

predsjednik Hrvatskog generalskog zbora

hgz-site-adminSretan Uskrs !
pročitaj više

30. obljetnica akcije “Plitvice”

Podno spomenika poginulom hrvatskom redarstveniku Josipu Joviću u Plitvicama, polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća, a u prigodi 30. obljetnice akcije “Plitvice”, danas u srijedu 31. ožujka 2021. godine odala su počast visoka državna izaslanstva predvođena predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem te predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejem Plenkovićem. U sastavu izaslanstava bili su nazočni i potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general zbora Josip Lucić, član Upravnog odbora Marko Lukić te članovi Zdravko Andabak i Petar Bajan.

Fotografije: Ured PRH i Ured Vlade RH

hgz-site-admin30. obljetnica akcije “Plitvice”
pročitaj više