Krešimir Kašpar

Uz zvukove  skladbe ‘Tamo, tamo da putujem’ i fotografije koje su posvjedočile o njegovom plodonosnom životu, Hrvatski sabor u petak 5. veljače 2021. godine se oprostio od svog zastupnika Miroslava Tuđmana (HDZ), znanstvenika, političara i, kako je istaknuto na komemoraciji, hrvatskog domoljuba.

S puno poštovanja i topline o prof. Tuđmanu na komemoraciji u Hrvatskom saboru, kojoj su nazočili i članovi obitelji Tuđman, govorili su predsjednici Sabora i Vlade Gordan Jandroković i Andrej Plenković te bliski suradnik i prijatelj Đuro Njavro.

Hrvatski generalski zbor su na komemoraciji predstavljali predsjednik i potpredsjednici Pavao Miljavac, Josip Lucić i Ljubo Ćesić te član Upravnog odbora Krešimir Ćosić.

(Tekst prema HINI, foto Hrvatski sabor)

Na zagrebačkom Mirogoju je u četvrtak 4. veljače 2021. godine uz najviše vojne počasti sahranjen član i jedan od utemeljitelja Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik i zastupnik u Hrvatskom saboru, prof.dr.sc. Miroslav Tuđman.

Uz veliki koordinacijski angažman Hrvatskog generalskog zbora pri čemu se naročito istaknuo potpredsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Ljubo Ćesić te dobru suradnju s Gradskim grobljima i protokolima Hrvatskog sabora i Vlade Republike Hrvatske, Glavnim stožerom Oružanih snaga Republike Hrvatske te uz poštivanje  propisanih epidemioloških mjera sprovod je održan na otvorenom prostoru ispred obiteljske grobnice.

Članovima obitelji sućut su tihim hodom i naklonom bez rukovanja odali brojni prijatelji i kolege, bivši i sadašnji političari,  gradonačelnik Grada zagreba Milan Bandić te veliki broj bivših i sadašnjih saborskih zastupnika predvođenih predsjednikom i potpredsjednicima Hrvatskog sabora Gordanom Jandrokovićem, Željkom Reinerom i Antom Sanaderom. Delegaciju Hrvatske demokratske zajednice predvodili su predsjednik Andrej Plenković, zamjenik predsjednika i potpredsjednici Tomo Medved, Zdravka Bušić, Oleg Butković, Branko Bačić.  Isti su ujedno predstavljali  i Vladu Republike Hrvatske zajedno s drugim članovima Vlade.  Ministarstvo hrvatskih branitelja predstavljao je potpredsjednik Vlade i ministar Tomo Medved.  Ministarstvo obrane predstavljao je ministar Mario Banožić, a Glavni stožer Oružanih snaga načelnik admiral Robert Hranj.

Prigodne govore održali u kojima su podsjetili na životni, znanstveni i vojni put Miroslava Tuđmana održali su umirovljeni brigadni general dr.sc. Ivo Lučić i predsjednik HDZ-a i Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, a ispred Hrvatskog generalskog zbora govor je održao predsjednik Zbora  umirovljeni general zbora Pavao Miljavac.

Crkveni obred predvodio je vojni ordinarij biskup msgr. Jure Bogdan uz vojnog vikara don Marka Medu i nazočnost sisačkog biskupa Vladimira Košića te fra Svetozara Kraljevića, gvardijana Samostana hercegovačkih franjevaca u Dubravi.

Uz brojne članove Hrvatskog generalskog zbora sprovodu je nazočovao i veliki broj drugih umirovljenih generala i admirala i visokih časnika Oružanih snaga Republike Hrvatske te HVO. Prije same ceremonije ispraćaja svi nazočni članovi Hrvatskog generalskog zbora i drugi časnici odali su počast prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

Prigodne pjesme otpjevala je klapa HRM “Sveti Juraj”, a vojne počasti uključujući nosače odlikovanja i medalja,  počasnu postrojbu te počasne plotune dala je Počasno-zaštitna bojna.

Počasne straže uz odar generala Miroslava Tuđmana držali su članovi Hrvatskog generalskog zbora i drugi časnici.

Poslije pogreba u crkvi Sveta Mati Slobode na Jarunu održana je misa zadušnica. Misi koju je predvodio vojni ordinarij biskup msgr. Jure Bogdan uz nazočnost don Matka Mede i mjesnog župnika don Damira Stojića, nazočovali su članovi obitelji, ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, a ispred Hrvatskog generalskog zbora potpredsjednik Ljubo Ćesić i poslovni tajnik Siniša Mihović.

(Tekst:HGZ, foto s Mirogoja Siniša Mihović, a sa mise Ivica Bitunjac)

Javljamo svim članovima Hrvatskog generalskog zbora tužnu vijest da je naš član i jedan od utemeljitelja Hrvatskog generalskog zbora general-bojnik prof. dr. sc. Miroslav Tuđman preminuo u nedjelju 31. siječnja 2021. godine.

Posljednji ispraćaj bit će na zagrebačkom groblju Mirogoj u četvrtak 4. veljače 2021. u 14.10 sati.

Miroslav Tuđman rođen je 25. svibnja 1946. godine u Beogradu. Gimnaziju je pohađao i završio u Zagrebu. Studirao je filozofiju i sociologiju na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu te diplomirao 1970. godine. Tijekom studija bavio se novinarstvom. Radio je kao istraživač u Referalnom centru Sveučilišta u Zagrebu od 1972. do 1977. Od 1977.do 1988. godine vodio je INDOK-službu Zavoda za kulturu Hrvatske. Od 1988. zaposlen je na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu na Odsjeku za informacijske znanosti, gdje predaje teoriju informacijskih znanosti, organizaciju znanja, uvod u izvještajne sustave i službe. Od 1988. šef je Katedre za dokumentaristiku (kasnije Katedra za organizaciju znanja). Osnivač je i prvi voditelj Zavoda za informacijske studije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1989. – 1991.). Bio je prodekan za znanost Filozofskog fakulteta od 1990. do 1991. godine. Završio je postdiplomski studij informacijskih znanosti Sveučilišta u Zagrebu 1975. god. i magistrirao temom “Spoznajno-logistički elementi-činjenice i obavijesti”. Na Sveučilištu u Zagrebu stekao je i doktorat iz područja informacijskih znanosti obranom disertacije “Paradigma informacijske znanosti” 1985. godine. Izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta 1987., izvanrednog profesora 1991., redovitog profesora 1998., a 2005. godine izabran je u trajno zvanje redovitog profesora.

Dragovoljac je Domovinskog rata od lipnja 1991. Bio je zadužen za formiranje Uprave za informativno političku djelatnost (IPD) Ministarstva obrane, koju je vodio do prosinca 1991. Sudionik je svih većih vojnih operacija Hrvatske vojske od 1992.do 1995. godine. Radio je na izradi prijedloga ustroja MORH-a i Hrvatske vojske u više navrata. Bio je voditelj Centra za strategijska istraživanja 1992. i 1993. godine. Bio je član svih vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Predsjednika Republike od 1993.- 1999. godine. Bio je nositelj kolegija i predavač na Ratnoj školi “Ban Josip Jelačić” od prvog naraštaja do 2000. godine. Čin brigadira dodijeljen mu je 11. rujna 1992. godine, a u čin general-bojnika promaknut je 24. svibnja 1995. godine.

Odlikovan je Redom kneza Trpimira s ogrlicom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom hrvatskog trolista, Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti te medaljama “Bljesak”, “Ljeto ‘95”, “Oluja”, “Iznimni pothvat” i Spomen- medaljom Vukovar.

Bio je zamjenik predstojnika Ureda za nacionalnu sigurnost i ravnatelj Hrvatske izvještajne službe u dva navrata (1993.-1998. i 1999.-2000.) te u tom svojstvu odgovoran za koordinaciju civilnih i vojnih službi u Hrvatskoj te koordinaciju zajedničkih operacija sa stranim izvještajnim službama. Od 2000. godine bio je glavni i odgovorni urednik međunarodnog časopisa „National Security and the Future“, prvog časopisa u Hrvatskoj koji se bavi istraživanjem izvještajne djelatnosti i nacionalne sigurnosti u suvremenoj povijesti i međunarodnoj politici. Autor je oko 200 znanstvenih i stručnih članaka u domaćim i stranim časopisima, urednik petnaestak zbornika iz područja informacijske znanosti i nacionalne sigurnosti. Bio je voditelj niza znanstvenih projekata te održao brojna predavanja u inozemstvu.

Objavio je knjige “Struktura kulturne informacije” (Zagreb 1983.), ‘Teorija informacijske znanosti” {Zagreb, 1986.), “Obavijest i znanje” (Zagreb, 1990.), “Uvod u informacijsku znanost” (zajedno s D. Borasom, Z. Dovedanom, Zagreb, 1992.), “Razuznavaneto” (grupa autora, Sofia, 2000.), “Priča o Paddyju Ashdownu i Tudmanovoj salveti” (Zagreb, 2003.), “Krivi za zločin samoodređenja?” (Zagreb, 2003.), “Prikazalište znanja” (Zagreb, 2004.), “Istina o Bosni i Herecegovini. Dokumenti 1991. – 1995.” (Zagreb, 2005.), “Vrijeme krivokletnika” (Zagreb, 2006.), „Informacijsko ratište i informacijska znanost“ (Zagreb, 2008.), „Programiranje istine“ (Zagreb, 2012.), „Bosna i Hercegovina u raljama zapadne demokracije“ (Zagreb, 2013.), „Programirane hereze i hrvatski otpori“ (Zagreb, 2013.), “Druga strana rubikona” (Zagreb, 2017.), „Haški krivolov“ (Zagreb, 2019.).

Početkom 90-tih sudjeluje u osnivanju Socijaldemokratske stranke Hrvatske (SDSH) koja je na prvim slobodnim i demokratskim izborima nastupala zajedno s Koalicijom narodnog sporazuma. Na lokalnim izborima 2001., kao nositelj nezavisne liste za Skupštinu grada Zagreba, osvaja 7,6% glasova i dobiva pet gradskih zastupnika. Iste godine osniva stranku Hrvatski istinski preporod (HIP) koja se gasi 2011. godine. Član je Inicijativnog odbora i jedan od utemeljitelja Hrvatskog generalskog zbora osnovanog na izbornoj skupštini u hotelu “Four Points Panorama” 7. studenoga 2005. godine. Bio je nezavisni kandidat na predsjedničkim izborima održanima 27. prosinca 2009. godine. Suosnivatelj je pokreta Hrvatski rast, u prosincu 2010. godine, ali ga napušta sredinom slijedeće godine. Godine 2011. na listi HDZ-a ulazi u Hrvatski sabor te obnaša dužnosti predsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost i člana tri odbora. Izabran na parlamentarnim izborima 2015. obnaša dužnosti potpredsjednika Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost te člana četiri odbora. Nakon izbora 2016. godine izabran je za voditelja Izaslanstva Hrvatskog sabora u Parlamentarnoj skupštini NATO-a te za člana četiri odbora. Iste saborske dužnosti obnašao je i nakon izbora 2020. godine.

Poštovani članovi Hrvatskog generalskog zbora,

vama i vašim najmilijima želim blagoslovljen Božić i sretnu 2021. godinu. Neka Božić u nama probudi duh zajedništva i solidarnosti kako bismo i u Novoj godini prebrodili sve izazove i ostvarili svoje ciljeve misleći pritom i na druge. Želim vam mirne blagdane i dobro zdravlje te uspješan rad u nadolazećoj godini.

Pavao Miljavac, umirovljeni general zbora

predsjednik Hrvatskog generalskog zbora

U prigodi 21. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u sastavu predsjednik Pavao Miljavac, potpredsjednici Ljubo Ćesić i Josip Lucić, glavni tajnik Marinko Krešić, član Upravnog odbora Krešimir Ćosić te Rudolf Klicper položilo je danas vijenac te upalilo svijeće na njegovom grobu.

Foto: S.Mihović

Dana 10. prosinca 1999. godine umro je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske države i njezin prvi predsjednik.

Poslije pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim demokratskim izborima 1990.  godine dr. Franjo Tuđman je postao prvi predsjednik Hrvatske, a nakon donošenja novog hrvatskog Ustava još je  dva puta u prvom krugu izabran za predsjednika Republike Hrvatske. Predvodeći hrvatski narod koji se 1991. godine odlučno odupro velikosrpskoj agresiji uspio je ostvariti hrvatsku samostalnost unatoč nesklonosti međunarodne zajednice. Kao državnik znao je odabrati pravi trenutak i oslonjen na snažnu hrvatsku oružanu silu uspio 1995. godine osloboditi okupirane krajeve u akcijama Bljesak i Oluja. Bez žrtava je vraćeno hrvatsko Podunavlje. Bosanska kriza okončana je zajedničkim bošnjačko-hrvatskim pobjedama i osobnim doprinosom dr. Franje Tuđmana na pregovorima u Daytonu.

Dr. Franjo Tuđman ostaje zapamćen kao pobjednik u najtežim hrvatskim kušnjama i izazovima i kao državnik koji je na valu narodnog zanosa ostvario stoljetne težnje mnogih naraštaja, slobodnu i neovisnu Hrvatsku državu.

general-pukovnik

1.1.1938. – 9.12.2017.

general-pukovnik

2. I. 1945. – 29. XI. 2017.