DEKLARACIJA HRVATSKOGA SABORA O POLOŽAJU HRVATSKOG NARODA U BOSNI I HERCEGOVINI
Pozivajući se na:
– članak 10. stavak 2. Ustava Republike Hrvatske u kojem je navedeno da se »dijelovima hrvatskoga naroda u drugim državama jamči osobita skrb i zaštita Republike Hrvatske«;
– Strategiju o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske;
– Zakon o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske;
– Strategiju nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske;
– Podsjećajući na Rezoluciju Europskog parlamenta o Izvješću o napretku Bosne i Hercegovine za 2016. od 15. veljače 2017., kojom se »poziva da se nastavi niz reformi kako bi BiH postala potpuno učinkovita, uključiva i funkcionalna država temeljena na vladavini prava, koja jamči jednakost i demokratsku zastupljenost svih konstitutivnih naroda i građana« te »poziva sve političke vođe da rade na uvođenju nužnih promjena, uključujući reformu izbornog prava, uzimajući pritom u obzir načela iznesena u ranijim rezolucijama, kao što su načela federalizma, decentralizacije i legitimnog zastupanja, kako bi se zajamčilo da se svi građani mogu kandidirati, da mogu biti izabrani i da mogu obnašati funkcije na svim političkim razinama pod jednakim uvjetima« (stavak 4.);
Potvrđujući potporu suverenitetu, teritorijalnom integritetu i neovisnosti Bosne i Hercegovine te opredijeljenost Republike Hrvatske da sa susjednom BiH razvija dobrosusjedske odnose utemeljene na međusobnom uvažavanju te otvorenom i konstruktivnom dijalogu;
Ističući važnost suradnje u mnogim područjima, uključujući pitanja prekogranične suradnje, prometnog povezivanja, zaštite okoliša, sigurnosti i gospodarstva; potrebe razvijanja projekata za unaprjeđenje gospodarske suradnje i daljnje infrastrukturne povezanosti Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine te dodatnog unapređivanja trgovinske suradnje, kao i suradnje lokalnih jedinica vlasti;
Utvrđujući da u okviru zauzimanja za mir, stabilnost i napredak jugoistoka Europe, Republika Hrvatska, kao potpisnica Daytonskog mirovnog sporazuma, punopravna članica EU i NATO, ima interes, odgovornost i obvezu brinuti o regionalnoj sigurnosti i stabilnosti;
Imajući u vidu da Republika Hrvatska dijeli najdužu kopnenu granicu s BiH te da svaka nestabilnost u BiH može imati ozbiljne negativne implikacije za Republiku Hrvatsku:
Naglašavajući da su tri konstitutivna naroda u BiH (Bošnjaci, Hrvati i Srbi), ustavna kategorija te da se u federalnoj višenacionalnoj zajednici, što BiH nedvojbeno jest, stabilnost i napredak mogu ostvariti samo dogovorom i korištenjem mehanizama koji jačaju međusobno povjerenje uz strogo poštivanje ustavnog poretka;
Podsjećajući na Sporazum lidera bosanskohercegovačkih političkih stranaka, koje imaju većinski izborni legitimitet tri konstitutivna naroda i građana BiH, postignut 1. listopada 2013. u Bruxellesu u kojem se navodi da »metoda izbora dva člana Predsjedništva iz Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) treba kroz ustavne amandmane, uvažavajući presudu Suda u Strasbourgu, spriječiti nametanje rezultata izbora bilo kojem od konstitutivnih naroda ili ‘Ostalima’«;
Podržavajući načelo institucionalne i stvarne jednakopravnosti konstitutivnih naroda uz puno uvažavanje prava i sloboda svih državljana BiH;
Upozoravajući da je svako narušavanje jednakopravnosti konstitutivnih naroda uvod u nestabilnost i mogući poticaj iseljavanju iz BiH, posebice pripadnika hrvatskog naroda;
Podsjećajući da je hrvatski član Predsjedništva BiH po treći put izabran većinom glasovima bošnjačkog naroda, što je posve razvidno iz broja glasova dobivenih u općinama i gradovima s izrazitom bošnjačkom većinom i što je prema sadašnjem izbornom sustavu i dalje moguće, čak i u slučaju da svi Hrvati u BiH glasuju za drugog kandidata, te je suprotno duhu Daytonskog mirovnog sporazuma;
Ističući ključnu važnost izmjene Izbornog zakona Bosne i Hercegovine te provedbe rezultata izbora uz poštivanje ustavnog načela legitimne i proporcionalne zastupljenosti konstitutivnih naroda i svih građana na svim administrativnim i političkim razinama vlasti te provedbe odluke Ustavnog suda Bosne i Hercegovine u predmetima Ljubić (iz 2016. godine) i Mostar (2010. godine) kako bi se otklonila mogućnost izbora hrvatskih dužnosnika bez hrvatskog izbornog legitimiteta;
Podsjećajući na amandmane Visokog predstavnika na ustave entiteta, iz 2002. godine, kojima je suprotno načelima Daytonskog mirovnog sporazuma omogućena majorizacija hrvatskih ministara u vladama entiteta;
Vodeći se odrednicama i načelima Deklaracije Hrvatskoga sabora o promicanju europskih vrijednosti u jugoistočnoj Europi (od 2011. godine), u skladu s kojima Republika Hrvatska podržava integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju, o čemu je potpisan i Ugovor o europskom partnerstvu između Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine 7. srpnja 2017. u Sarajevu;
Potvrđujući da Republika Hrvatska snažno podržava europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine uz ispunjenje zadanih uvjeta i kriterija;
Podržavajući napore za ubrzavanje europskog puta Bosne i Hercegovine i predaju zahtjeva za članstvo u EU početkom 2016. godine, čemu je i politička i tehnička pomoć Republike Hrvatske dala značajan doprinos;
Pozdravljajući aktivaciju Akcijskog plana za članstvo u NATO 5. prosinca 2018. u čemu je i politička i tehnička pomoć Republike Hrvatske bila od velikog značaja;
Ističući kako jedino suverene odluke na temelju dogovora triju ravnopravnih konstitutivnih naroda i građana Bosne i Hercegovine mogu jamčiti dugoročno održiva politička rješenja, uključujući ostvarivanje nacionalnih interesa Hrvata u BiH;
Pozdravljajući dosadašnji angažman i diplomatske napore nositelja zakonodavne i izvršne vlasti Republike Hrvatske te zastupnika iz Republike Hrvatske u Europskom parlamentu u zagovoru europske budućnosti BiH te jednakopravnosti Hrvata kao konstitutivnog naroda;
Naglašavajući važnost bilateralnih odnosa između Republike Hrvatske i Bosne i Hercegovine, Hrvatski sabor pozdravlja posvećenost Vlade Republike Hrvatske jačanju odnosa s Bosnom i Hercegovinom, posebno zajedničku sjednicu Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine održanu u srpnju 2017. u Sarajevu, na kojoj je postignuta suglasnost o nastavku rada na svim pitanjima od zajedničkog interesa, kako je naglašeno u Zajedničkoj izjavi Vlade Republike Hrvatske i Vijeća ministara Bosne i Hercegovine izdanoj tom prilikom;
Uvažavajući ulogu i značaj Hrvatskog vijeća obrane u obrani Bosne i Hercegovine pozdravljamo rješavanje statusnih i egzistencijalnih pitanja braniteljske populacije, invalida i stradalnika Domovinskog rata;
Na temelju članka 159. Poslovnika Hrvatskoga sabora (»Narodne novine« br. 81/13., 113/16., 69/17. i 29/18.) Hrvatski sabor na sjednici 14. prosinca 2018. donosi
DEKLARACIJU O POLOŽAJU HRVATSKOG NARODA U BOSNI I HERCEGOVINI
1. Za uspješno funkcioniranje BiH na svim razinama ključno je da svi njeni konstitutivni narodi i građani budu ravnopravni, da u nju imaju puno povjerenje i vjeruju u njenu budućnost.
2. Samo puna primjena Ustava BiH kojim je BiH definirana kao država tri ravnopravna konstitutivna naroda i građana BiH, s potpunim mehanizmima zaštite legitimnih interesa konstitutivnih naroda te zaštite kolektivnih i individualnih prava na cijelom državnom području, omogućit će jednakopravnost konstitutivnih naroda i BiH u cjelini, sukladno najvišim europskim standardima;
3. Hrvatski sabor prima na znanje odluku Ustavnog suda BiH (predmet Ljubić) za ocjenu ustavnosti pojedinih izmjena Izbornog zakona BiH koje su izravno kršile načelo legitimnog zastupanja konstitutivnih naroda u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH, a posredno i u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.
4. Hrvatski sabor izražava nadu da će proces nužnih izmjena izbornog zakonodavstva koje će osigurati legitimnu i proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda i svih građana biti značajno ubrzan. Otvaranje iskrenog i intenzivnog dijaloga s ciljem postizanja konsenzusa među legitimnim predstavnicima konstitutivnih naroda i svih građana BiH stvorit će i uvjete za primjenu presude Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.
5. Hrvatski sabor očekuje rasvjetljavanje svih dosad nerazriješenih slučajeva ubojstava Hrvata u BiH, od povratnika do najviših dužnosnika, te učinkovito procesuiranje ratnih zločina uz potpuno jednak tretman pripadnika svih naroda i uklanjanje bilo kakvih političkih konotacija takvih slučajeva, što uključuje i tretman svih ratnih operacija uz puno uvažavanje međudržavnih sporazuma na kojima su bile pravno utemeljene, te potiče jačanje suradnje nadležnih institucija RH i BIH.
6. U cilju realizacije ustavnih, zakonskih i strateških dokumenata te međunarodnih obveza Republike Hrvatske u odnosu na Hrvate u BiH, te daljnjeg jačanja odnosa s Bosnom i Hercegovinom, Hrvatski sabor očekuje od nadležnih tijela Republike Hrvatske:
– da u ime Republike Hrvatske, kao potpisnice Washingtonskog i Daytonskog sporazuma te kao članice Vijeća za provedbu mira u BiH, nastavi izvještavati Vijeće sigurnosti UN i članice Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira u BiH o svim postupcima i odlukama na štetu hrvatskog naroda, ali i na štetu stabilnosti i funkcionalnosti BiH te se zauzme za puno poštivanje Daytonskog mirovnog sporazuma;
– da u ime Republike Hrvatske nastave zagovarati i podržavati žurne promjene koje će osigurati jednakopravnost tri konstitutivna naroda i svih građana Bosne i Hercegovine;
– da u ime Republike Hrvatske, kao države članice EU, i nadalje, kontinuirano i snažno podržavaju europski i euroatlantski put Bosne i Hercegovine koji će pomoći da se europske vrijednosti u cijelosti ugrade u njezin pravni sustav, uz uvažavanje njezinih posebnosti;
– da nastave pružati potporu institucijama obrazovanja, zdravstva, kulture, medija te institucijama Katoličke Crkve u BiH te pozdravlja dosadašnje napore ali i iskorak koji je učinjen u obliku posebne financijske pomoći institucijama od strateškog značaja za Hrvate u BiH uz puno poštivanje njihove programske i kadrovske neovisnosti i principa projektnog poslovanja usmjerenog na ostvarivanje realnih potreba i rješavanje konkretnih problema;
– da nastave značajnije podupirati projekte kojima se potiče ulaganje u razvoj i zapošljavanje u područjima u kojima će to najbolje doprinijeti zaustavljanju iseljavanja Hrvata i njihovom povratku;
– da nastave djelovati u skladu sa Zakonom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan RH, uključujući mikro kreditiranje obiteljskih gospodarstava i malog i srednjeg poduzetništva Hrvata u BiH te da u skladu s mogućnostima, potiču ulaganja tvrtki iz Republike Hrvatske, a koje će doprinijeti opstanku, ostanku i povratku Hrvata, posebice u mjestima u kojima je zbog rata broj Hrvata znatno smanjen;
– da nastave poticati na još aktivniju suradnju sve lokalne, županijske i državne subjekte i predstavnike Republike Hrvatske koji imaju iskustva u korištenju sredstava iz europskih i drugih programa u pripremi budućih projekata i prekogranične suradnje koja bi odgovorila na realne potrebe pripadnika hrvatskog naroda u svim sredinama u BiH;
– da Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske jednom godišnje podnese izvješće Hrvatskom saboru o provedbi Deklaracije Hrvatskoga sabora o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini.
S 81 glasom za, 4 suzdržana i 11 protiv, Hrvatski sabor je donio Deklaraciju o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini i europskom putu te države. Zbog neprihvaćanje većine njihovih amandmana SDP-ovi zastupnici glasovali su protiv donošenja deklaracije, a Most i Živi zid nisu bili u sabornici.
Zagreb, 14. prosinca 2018.
NN 118/2018 od 27.12.2018.
DEKLARACIJA O POLOŽAJU HRVATA U BiH