- Poslovnik o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a
- Odluka o osnivanju funkcionalnih cjelina HGZ-a
- Poslovnik o radu Nadzornog odbora HGZ-a
- Poslovnik o radu Suda časti HGZ-a
Poslovnik o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a
Na temelju članka 7. stavka 7.2. i stavka 7.3. Statuta Hrvatskog generalskog zbora (u daljnjem tekstu: HGZ) Upravni odbor je na sjednici održanoj 26. rujna 2023. godine donio
Poslovnik o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a
Članak 1.
1.1. Funkcionalne cjeline HGZ-a (vijeća, ogranci, centri, savjeti, klubovi, odbori i sekcije) osnivaju se kao savjetodavna tijela Upravnog odbora radi ostvarivanja pojedinih ciljeva. Funkcionalne cjeline nemaju pravnu osobnost.
Članak 2.
2.1 Poslovnikom o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a uređuje se njihovo osnivanje, izbor vodstva i članova i način rada funkcionalnih cjeline.
Članak 3.
3.1. Upravni odbor HGZ-a svojom odlukom osniva funkcionalne cjeline te određuje njihove nazive. Broj funkcionalnih cjelina nije ograničen.
Članak 4.
4.1. Rad funkcionalne cjeline vodi i organizira voditelj koji može imati zamjenika. Voditelja i zamjenika voditelja imenuje i razrješava Upravni odbor HGZ-a.
4.2. Funkcionalnu cjelinu čine članovi iz sastava članstva HGZ-a, a može imati i vanjske članove. Broj članova nije ograničen.
4.3. Funkcionalna cjelina može imati stručnog voditelja, voditelja projekta i tajnika.
4.4. Na prijedlog voditelja funkcionalne cjeline Upravni odbor imenuje i razrješava stručnog voditelja, voditelja projekta, tajnika i članove funkcionalne cjeline.
4.5. Voditelj, zamjenik voditelja, stručni voditelj, zamjenik voditelj projekta, tajnik i članovi funkcionalne cjeline imaju mandate određene odlukom Upravnog odbora.
4.6. Voditelji, zamjenici voditelja, stručni voditelji, voditelji projekata, tajnici i pojedini članovi funkcionalnih cjelina mogu davati javne izjave samo nakon odobrenja predsjednika HGZ-a ili dužnosnika HGZ-a kojeg predsjednik ovlasti za davanje odobrenja.
4.7. Članovi Upravnog odbora mogu biti voditelji i članovi svih funkcionalnih cjelina, a članovi Nadzornog odbora samo članovi.
4.8. U cilju bolje koordinacije rada Upravni odbor može iz svog sastava za pojedina funkcionalne cjeline imenovati koordinatore.
4.9. Upravni odbor može za upravljanje radom pojedinih funkcionalnih cjelina ustrojiti Stručno vijeće. Stručno vijeće upravlja radom funkcionalne cjeline, raspravlja o stručnim pitanjima te daje mišljenja i prijedloge voditelju i Upravnom odboru HGZ-a u svezi s djelatnošću koje funkcionalna cjelina obavlja. Upravni odbor članove Stručnog vijeća u pravilu određuje iz svog sastava.
Članak 5.
5.1. Na temelju godišnjih smjernica Upravnog odbora funkcionalne cjeline donose prijedlog programa rada koji u pisanom obliku predlažu Upravnom odboru na prihvaćanje. Nakon prihvaćanja programa rada, teme za stručne sastanke, konferencije, okrugle stolove, tribine, savjetovanja, radionice te istraživačke projekte predlaže voditelj funkcionalne cjeline samostalno ili u dogovoru s predsjednikom HGZ-a, a može ih predlagati i Upravni odbor HGZ-a.
Članak 6.
6.1. Rad funkcionalnih cjelina odvija se pretežito kroz stručne sastanke, a mogu se organizirati okrugli stolovi, konferencije, tribine, savjetovanja, radionice te pokretati istraživački projekti.
6.2. Stručni sastanci redoviti su sastanci članova pojedine funkcionalne cjeline na kojima se provode stručne rasprave radi zauzimanja stajališta o pitanjima važnim za područje rada funkcionalne cjeline.
6.3. Okrugli stolovi, konferencije, tribine, savjetovanja i radionice oblici su šire stručne raščlambe pojedine teme kroz dinamičku raspravu i sučeljavanje različitih mišljenja s ciljem donošenja što kvalitetnijih zaključaka. Na njima mogu sudjelovati i stručni sudionici izvan HGZ-a.
6.4. Istraživački projekti su istraživanja kojima se stvara novo i unapređuje postojeće znanje o određenoj temi ili području.
Članak 7.
7.1. Stručne sastanke funkcionalne cjeline saziva voditelj cjeline koji im ujedno predsjedava.
7.2. O planiranom sastanku i dnevnom redu istoga voditelj funkcionalne cjeline izvješćuje predsjednika HGZ-a, odnosno Upravni odbor HGZ-a najmanje 7 dana prije sastanka.
7.3. Zaključci funkcionalne cjeline donose se većinom glasova nazočnih na sastanku uz uvjet da nazoči više od polovice članova funkcionalne cjeline.
7.4. Funkcionalne cjeline analiziraju i raspravljaju dogovorene teme te donose prijedloge zaključaka koje u pisanom obliku, pismom ili elektronskom poštom, podnose Upravnom odboru koji uz prihvaćanje zaključaka određuje kada je to potrebno i izvršitelje te rokove izvršenja zadaća.
7.5. Sastancima mogu po potrebi i dogovoru, odnosno odluci predsjednika HGZ-a nazočiti članovi Upravnog i Nadzornog odbora, koji mogu sudjelovati u raspravi, ali bez prava odlučivanja.
7.6. Voditelj funkcionalne cjeline može na sastanke pozivati i druge članove HGZ-a ili druge osobe stručne za područje rada funkcionalne cjeline, koji mogu sudjelovati u pripremanju radnih materijala i raspravljanju, ali bez prava odlučivanja.
Članak 8.
8.1. Organiziranje okruglih stolova, konferencije, tribina, savjetovanja i radionica te pokretanje istraživačkih projekata provodi se na prijedlog voditelja funkcionalne cjeline koji ih organizira te nakon odobrenja Upravnog odbora.
Članak 9.
9.1. Voditelj funkcionalne cjeline po potrebi, a najmanje jednom polugodišnje izvješćuje Upravni odbor o radu cjeline.
9.2. Upravni odbor odlučuje o izvješću funkcionalne cjeline te donosi odluku o nastavku ili prestanku rada cjeline.
Članak 10.
10.1. O eventualno potrebnim financijskim sredstvima za rad pojedine funkcionalne cjeline na zahtjev voditelja odlučuje Upravni odbor.
10.2. Voditelji funkcionalne cjeline mogu se angažirati u prikupljanju donacija za rad pojedine funkcionalne cjeline na temelju odobrenja Upravnog odbora. Donacije se uplaćuju HGZ-u namjenski za pojedinu funkcionalnu cjelinu koji ih zatim odobrava i dodjeljuje funkcionalnoj cjelini na korištenje.
Članak 11.
11.1. Donošenjem Poslovnika o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a prestaje važiti Poslovnik o radu stručnih savjeta HGZ-a kojeg je donio Upravni odbor HGZ-a na sjednici održanoj 29. ožujka 2022. godine.
Članak 12.
12.1. Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja.
Odluka o osnivanju funkcionalnih cjelina HGZ-a
Na temelju članka 7. stavka 7.2. Statuta Hrvatskog generalskog zbora (u daljnjem tekstu: HGZ) i članka 3. stavka 3.1. Poslovnika o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a, Upravni odbor je na sjednici održanoj 26. rujna 2023. godine donio
Odluku o osnivanju funkcionalnih cjelina HGZ-a
Članak 1.
1.1. Ovom odlukom osnivaju se funkcionalne cjeline HGZ-a i to:
1. Vijeće za strateška pitanja
2. Savjet za promociju Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije „Stožerni general Janko Bobetko“
3. Hrvatski generalski klub „Gojko Šušak“
4. Centar za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“
5. Savjet za potporu kvaliteti življenja članova HGZ-a
6. Ogranci HGZ-a: ogranak Slavonija i Baranja sa sjedištem u Osijeku, ogranak za Istru i Kvarner sa sjedištem u Puli, ogranak za Dalmaciju sa sjedištem u Splitu i ogranak za Bosnu i Hercegovinu.
Članak 2.
2.1. Funkcionalna cjelina HGZ-a na najvišoj razini ustrojava se kao Vijeće za strateška pitanja. Vijeće za strateška pitanja savjetodavno je tijelo HGZ-a koje raspravlja o strateškim ciljevima i nacionalnim interesima Republike Hrvatske.
2.2. Za voditelja Vijeća za strateška pitanja imenuje se pričuvni general-bojnik Vladimir Šeks.
2.3. Za tajnika Vijeća za strateška pitanja imenuje se umirovljeni brigadir Krešimir Trstenjak.
2.4. Upravni odbor će u roku od mjesec dana od donošenja ove Odluke imenovati članove Vijeća.
Članak 3.
3.1. Funkcionalna cjeline u kojoj se promišljaju praktični oblici realizacije temeljnih ciljeva HGZ-a ustrojava se kao Savjet za promociju Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije „Stožerni general Janko Bobetko“ sa težišnim zadaćama:
3.1.1. planira, organizira i promiče događaje i aktivnosti od značaja za hrvatsku vojnu tradiciju
3.1.2. planira i organizira obilježavanje važnijih obljetnica stradavanja, ustrojavanja ratnih postrojbi, akcija i operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, kao i drugih događaja vezanih za Domovinski rat, a s tim u svezi surađuje sa braniteljskim udrugama, a po odobrenju Upravnog odbora i sa Ministarstvom hrvatskih branitelja, MUP-om i MORH-om te ograncima i povjerenicima HGZ-a na terenu
3.1.3. prati i predlaže mjere i aktivnosti vezano za zaštitu i osnaživanje digniteta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i Domovinskog rata u cijelosti
3.1.4. u suradnji s Upravnim odborom nastojati promovirati inicijativu vezano za osnivanje hrvatskog vojnog muzeja
3.1.5. kontinuirano prati područje odlikovanja i priznanja Republike Hrvatske te predlaže potrebne promjene
3.1.6. nositelj je predavanja po temama iz Domovinskog rata
3.1.7. nositelj je projekata vezanih za obilježavanje Domovinskog rata i pitanja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
3.2. Za voditelja Savjeta imenuje se umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel
3.3. Za koordinatora ispred Predsjedništva i Upravnog odbora za rad sa Savjetom imenuje se potpredsjednik HGZ-a umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac.
3.4. Voditelj Savjeta će u suradnji sa koordinatorom u roku od mjesec dana od donošenja ove odluke predložiti Upravnom odboru tajnika, po potrebi zamjenika voditelja te članove Savjeta.
Članak 4.
4.1. U okviru obavljanja planiranih ciljeva i zadaća HGZ-a ustrojavaju se: Hrvatski generalski klub „Gojko Šušak“ sa Savjetom za potporu kvaliteti življenja članova HGZ-a.
4.2. Hrvatski generalski klub „Gojko Šušak“ u skladu s uputama Upravnog odbora:
4.2.1 skrbi za prostore HGZ-a i sadržaje koji se u njemu odvijaju
4.2.2 predlaže kućni red, po potrebi uspostavlja dežurstvo te u skladu s odobrenim planom organizira druženja, zabavne, kulturne i druge sadržaje od interesa za članove HGZ-a
4.2.3 skrbi o uređenju knjižnice HGZ-a
4.2.4 predlaže organizaciju i način rada priručne uslužne djelatnosti te nosi organizaciju Hrvatskog generalskog bala, obilježavanja Dana HGZ-a i Božićnog domjenka.
4.3. Upravni odbor će u roku od mjesec dana od donošenja ove Odluke imenovati voditelja i članove Hrvatskog generalskog kluba.
4.4. Savjet za potporu kvaliteti življenja članova HGZ-a:
4.4.1 planira i organizira potporu članovima HGZ-a po pitanju socijalne i zdravstvene skrbi
4.4.2 planira i organizira različite društvene, športske i rekreativne sadržaje
4.4.3 u suradnji s Upravnim odborom promovira inicijativu vezano za pitanja izgradnje vojnog groblja
4.4.4 nositelj je projekata vezanih za pitanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata
4.4.5 organizira i nositelj je generalskog lova, aktivnosti gađanja članova HGZ-a na strelištu Vrapčanski potok te druge rekreativno športske aktivnosti od interesa za članstvo
4.4.6 planira, organizira i provodi posjet članova HGZ-a športskim događanjima.
4.5. Unutar Savjeta mogu se ustrojiti sekcije.
4.6. Za voditelja Savjeta imenuje se umirovljeni brigadir dr. sc. Darko Ropac.
4.7. Upravni odbor će u roku od mjesec dana od donošenja ove Odluke na prijedlog voditelja imenovati članove Savjeta.
Članak 5.
5.1 Funkcionalna cjelina HGZ-a za razvoj, praćenje, provođenje i vrednovanje javnih politika, težišno iz područja sigurnosti i obrane kao i istraživanja hrvatske vojne tradicije te iskustava i doprinosa Domovinskog rata razvoju vojne misli, ustrojava se kao Think tank (mislilište) HGZ-a pod nazivom: Centar za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“.
5.2. Centar će Upravnom odboru predložiti angažiranje HGZ-a u Sustavu domovinske sigurnosti te načine i oblike suradnje sa akademskom zajednicom, vladinim ustanovama, tijelima i institucijama i neovisnim stručnjacima. Centar će također definirati područja interesa u suradnji s Hrvatskim klasterom konkurentnosti obrambene industrije (HHKOI)
5.3. Centar je nositelj znanstvenih i stručnih istraživačkih projekata od interesa za HGZ te projekata vezanih za područje sigurnosti i obrane.
5.4. Za stručnog voditelja Centra imenuje se umirovljeni brigadir dr.sc. Dario Matika
5.5. Za koordinatora ispred Predsjedništva i Upravnog odbora za rad sa Centrom imenuje se potpredsjednik HGZ-a umirovljeni brigadni general Frane Tomičić.
5.6. Za tajnicu Centra imenuje se dr.sc. Jacqueline Domjanić.
5.7. Stručni voditelj Centra će u suradnji sa koordinatorom u roku od mjesec dana od donošenja ove odluke predložiti Upravnom odboru unutarnju strukturu i članove za rad u Centru.
Članak 6.
6.1. S ciljem decentralizacije rada HGZ-a i omogućavanja kvalitetnijeg rada članovima HGZ-a koji nisu u Zagrebu osnivaju se – ogranci HGZ-a za pojedino područje. To su:
6.1.1 Ogranak za Slavoniju i Baranju sa sjedištem u Osijeku
6.1.2 Ogranak za Istru i Kvarner sa sjedištem u Puli
6.1.3 Ogranak za Dalmaciju sa sjedištem u Splitu
6.1.4 Ogranak za Bosnu i Hercegovinu sa sjedištem u Mostaru.
Članak 7.
7.1. Ogranci HGZ-a imaju na područjima za koja se osnivaju slijedeće zadaće:
7.1.1 u suradnji sa Savjetom za promociju Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije „Stožerni general Janko Bobetko“ sudjeluju u planiranju, organizaciji te promiču događaje i aktivnosti od značaja za hrvatsku vojnu tradiciju te planiraju i organiziraju obilježavanje važnijih obljetnica stradavanja, ustrojavanja ratnih postrojbi, akcija i operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu, kao i drugih događaja vezanih za Domovinski rat
7.1.2 u suradnji sa Savjetom za potporu kvaliteti življenja članova HGZ-a planiraju i organiziraju potporu članovima HGZ-a po pitanju socijalne i zdravstvene skrbi.
7.1.3 kroz rad u Centru za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“ sudjeluju u razvoju, praćenju, provođenju i vrednovanju javnih politika, težišno iz područja sigurnosti i obrane kao i istraživanju iskustava i doprinosa Domovinskog rata razvoju vojne misli
7.1.4 jednom godišnje organiziraju zajednički sastanak Upravnog odbora i članova ogranka.
7.2. Ogranke HGZ-a koji još nisu osnovani Upravni odbor će osnovati u skladu s Planom i programom rada za 2023. godinu.
Članak 8.
8.1. Upravni odbor HGZ-a donijeti će na temelju ove Odluke do kraja mjeseca studenoga godišnje smjernice za rad funkcionalnih cjelina HGZ-a.
8.2. Funkcionalne cjeline na temelju godišnjih smjernica izraditi će prijedlog godišnjeg programa rada te ga dostavljaju u mjesecu prosincu na odobrenje Upravnom odboru.
Članak 9.
9.1. Donošenjem Odluke o osnivanju funkcionalnih cjelina HGZ-a prestaje važiti Odluka o osnivanju stručnih savjeta HGZ-a koju je donio Upravni odbor HGZ-a na sjednici održanoj 29. 3. 2022. godine.
Članak 10.
10.1. Ova Odluka stupa na snagu danom donošenja.
Poslovnik o radu Nadzornog odbora HGZ-a
Na temelju članka 22. stavka 22.7. točke a. Statuta Hrvatskog generalskog zbora (u daljnjem tekstu: HGZ), Nadzorni odbor HGZ na svojoj sjednici održanoj 15.3.2022. godine donio je
Poslovnik o radu Nadzornog odbora HGZ-a
OPĆE ODREDBE
Članak 1.
- Ovim Poslovnikom uređuje se konstituiranje, način sazivanja, rada, odlučivanja i izvješćivanja Nadzornog odbora HGZ-a (u daljnjem tekstu: Nadzorni odbor).
- Sastav, ovlasti, način izbora, opoziva i odlučivanja Nadzornog odbora uređen je Statutom HGZ-a (u daljnjem tekstu: Statut).
- Odredbe ovog Poslovnika obvezne su za sve članove Nadzornog odbora i druge osobe koje po pozivu sudjeluju u njegovom radu.
- O primjeni Poslovnika brinu članovi Nadzornog odbora.
Članak 2.
- Nadzorni odbor HGZ broji ukupno 5 članova i čine ga predsjednik Nadzornog odbora i četiri člana.
- Mandat članova Nadzornog odbora je 4 godine.
- Prestankom članstva u HGZ-u prestaje i članstvo u Nadzornom odboru.
- Član Nadzornog odbora može podnijeti ostavku na članstvo u Nadzornom odboru.
- Član Nadzornog odbora može biti razriješen na Skupštini HGZ-a na prijedlog predsjednika HGZ-a ukoliko je kao član Nadzornog odbora prekoračio svoje ovlasti.
- U slučajevima iz stavaka 3. i 4. ovoga članka Upravni odbor HGZ-a na prijedlog predsjednika HGZ-a bira novog člana Nadzornog odbora. Mandat novog člana potvrđuje se na prvoj slijedećoj Skupštini HGZ-a.
Članak 3.
- Nadzorni odbor nadzire primjenu zakona, Statuta i drugih općih akata, materijalno financijsko poslovanje i korištenje imovine te provedbu odluka, zaključaka i drugih pravnih akata
- Nadzorni odbor podnosi godišnji redovni izvještaj Skupštini HGZ, a po potrebi i izvanredne izvještaje i inicijative.
- Nadzorni odbor u svojim izvještajima osobito obrazlaže uočene nepravilnosti u radu Upravnog odbora HGZ ( u daljnjem tekstu Upravni odbor) i predlaže Upravnom odboru i Skupštini HGZ mjere za otklanjanje uočenih nepravilnosti.
- Nadzorni odbor u slučaju potrebe daje prijedloge i mišljenja Upravnom odboru.
- Upravni odbor dužan je omogućiti uvid u kompletnu dokumentaciju o korištenju financijskih sredstava HGZ, kao i drugu dokumentaciju o poslovanju HGZ.
- Odlukom Nadzornog odbora pojedini članovi Nadzornog odbora mogu se zadužiti za određene poslove iz svojih ovlasti.
- Ukoliko aktivnosti Nadzornog odbora uključuju vanjske troškove predsjednik Nadzornog odbora dužan je pisanim putem, unaprijed zatražiti suglasnost od Upravnog odbora za te troškove.
KONSTITUIRANJE I SJEDNICE
Članak 4.
- Na prvoj konstituirajućoj sjednici Nadzornog odbora većinom glasova bira se predsjednik Nadzornog odbora javnim glasovanjem, a može se dogovoriti i provedba izbora tajnim glasovanjem.
- Nadzorni odbor može izabrati i zamjenika predsjednika Nadzornog odbora koji preuzima sve dužnosti predsjednika u slučaju njegove spriječenosti obavljanja dužnosti.
Članak 5.
- Sjednice Nadzornog odbora mogu biti redovite ili izvanredne.
- Redovitu sjednicu Nadzornog odbora priprema i saziva predsjednik Nadzornog odbora na svoju inicijativu, najmanje jednom godišnje, odnosno po potrebi ili na prijedlog Upravnog odbora.
- Izvanrednu sjednicu Nadzornog odbora saziva predsjednik Nadzornog odbora na inicijativu člana Nadzornog odbora ili Upravnog odbora. U slučaju pisanog obraćanja Nadzornom odboru nekog od članova HGZ-a o uočenim nepravilnostima u radu HGZ-a ili o postupcima u poslovanju koji nisu u skladu sa Statutom HGZ-a, predsjednik Nadzornog odbora saziva sjednicu Nadzornog odbora na kojoj se raspravlja o tom zahtjevu u roku ne dužem od 15 (petnaest) dana. O zaključcima Nadzornog odbora s te sjednice izvješćuje se u pisanom obliku Upravni odbor te subjekt koji je uputio pisano obraćanje u roku ne duljem od 30 dana.
- Dnevni red sjednice Nadzornog odbora utvrđuje predsjednik Nadzornog odbora u suradnji sa članovima Nadzornog odbora, predsjednikom Upravnog odbora i glavnim tajnikom HGZ.
- Nadzorni odbor obavještava Upravni odbor o održavanju sjednice.
- Sjednice Nadzornog odbora održavaju se, u pravilu, u sjedištu HGZ.
- Poziv na sjednicu s dnevnim redom i prilozima dostavlja se najkasnije 3 (tri) dana prije održavanja sjednice.
Članak 6.
- Sjednice Nadzornog odbora vodi predsjednik Nadzornog odbora.
- Nadzorni odbor punovažno zasjeda, ako su na sjednici nazočna najmanje tri člana Nadzornog odbora.
- Izmjene i dopune dnevnog reda sjednice Nadzornog odbora mogu se dati i na početku sjednice uz suglasnost većine članova Nadzornog odbora.
- Na sjednicama Nadzornog odbora obavezno je nazočan poslovni tajnik HGZ, a po potrebi i predstavnik računovodstvenog servisa.
- Sjednicama Nadzornog odbora mogu biti nazočni i dužnosnici te drugi članovi HGZ-a po pozivu predsjednika Nadzornog odbora.
Članak 7.
- Glasovanje na sjednici je javno, osim ako Nadzorni odbor ne odluči drugačije.
- Nakon završetka izlaganja posljednjeg diskutanta, predsjednik Nadzornog odbora zaključuje raspravu i predlaže glasovanje o toj točki dnevnog reda, ako o toj točki treba donijeti odluku.
- Članovi Nadzornog odbora o pojedinoj odluci ili zaključku u javnom ili tajnom glasovanju izjašnjavaju se da li usvajaju ili ne usvajaju određenu odluku, a rezultate glasovanja objavljuje predsjednik Nadzornog odbora. Odluka o pojedinom pitanju smatra se donesenom, ako se za nju izjasni većina od nazočnih na sjednici.
- Odluke i zaključci mogu se izdvojiti iz zapisnika te izraditi i kao zaseban dokument, koji se dostavlja pravnim ili fizičkim osobama na koje se odnose, a u pismohranu se pohranjuju pod urudžbenim brojem zapisnika sa sjednice Nadzornog odbora.
- Član Nadzornog odbora ima pravo, zbog potencijalnog ili postojećeg sukoba interesa, suzdržati se od rasprave o određenim temama i izuzeti se od glasovanja o tim temama.
Članak 8.
- Na sjednici Nadzornog odbora vodi se zapisnik, a sjednice Nadzornog odbora mogu se i audiovizuelno/tonski snimati, a snimka služi isključivo kao podloga i pomoć u izradi pisanog zapisnika.
- Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice (datum održavanja sjednice, vrijeme kada je sjednica započela i kada je završila, popis nazočnih i odsutnih članova, dnevni red), o iznijetim prijedlozima, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama i zaključcima uključivši i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu. O izradi zapisnika brine predsjednik Nadzornog odbora, a potpisuje ga osoba koja ga priređuje i predsjednik Nadzornog odbora.
- Tonski zapisi i zapisnici trajno se čuvaju u pismohrani HGZ-a, a o njihovoj uporabi odlučuje Nadzorni odbor na prijedlog predsjednika Nadzornog odbora.
Članak 9.
- Predsjednik Nadzornog odbora obavijestit će Upravni odbor ili Skupštinu HGZ o usvojenim zaključcima i odlukama sa sjednice Nadzornog odbora.
- Nadzorni odbor može od predsjednika Upravnog odbora zatražiti sazivanje sjednice Upravnog odbora, ako utvrdi nepravilnosti u financijskom ili drugom poslovanju HGZ, nemarnost u obavljanju poslova ili ako utvrdi povrede Statuta HGZ i drugih općih akata HGZ.
- Članovi Nadzornog imaju pravo nazočiti sjednicama i sastancima svih tijela HGZ-a bez prava odlučivanja.
- Član Nadzornog odbora koji je nazočan u radu nekog tijela HGZ podnijeti će ostalim članovima Nadzornog odbora pisanu bilješku u primjerenom roku elektroničkom poštom ako se radi o pitanju ili temi od značaja ili interesa za Nadzorni odbor.
- Nadzorni odbor može napraviti raspored pribivanja članova na sjednicama Upravnog odbora, vodeći računa da je na svakoj sjednici nazočan najmanje jedan član Nadzornog odbora.
Članak 10.
- Nadzorni odbor dužan je donijeti odluku o usvajanju godišnjeg izvješća o radu Nadzornog odbora, najkasnije 14 dana prije održavanja godišnje redovite Skupštine HGZ.
- Predsjednik Nadzornog odbora dostavit će godišnje izvješće o radu Nadzornog odbora Upravnom odboru najkasnije sedam dana prije održavanja godišnje redovite Skupštine HGZ.
DUŽNOSTI I PRAVA NADZORNOG ODBORA
Članak 11.
- Sukladno odredbama Statuta Nadzorni odbor ima dužnost i pravo nadzirati vođenje svih poslova HGZ. Sva tijela HGZ-a dužna su mu pružiti zatražene podatke, omogućiti uvid u cjelokupnu dokumentaciju i osigurati potrebne uvjete za rad.
- O eventualno uočenim nepravilnostima tijekom nadzora Nadzorni odbor izvješćuje Upravni odbor, predlaže mjere koje bi trebalo poduzeti za sprječavanje i uklanjanje nepravilnosti u radu, a o nepravilnostima koje se ne uklone dužan je izvijestiti Skupštinu HGZ-a.
ZAVRŠNA ODREDBA
Članak 12.
- Danom stupanja na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik o radu Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora od 18. veljače 2014. godine
- Ovaj Poslovnik stupa na snagu danom donošenja.
Poslovnik o radu Suda časti HGZ-a
Na temelju članka 23. stavka 23.5. Statuta Hrvatskog generalskog zbora, Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora na svojoj sjednici održanoj 26. rujna 2023. donosi
Poslovnik o Sudu časti Hrvatskog generalskog zbora
Članak 1.
Ovim Poslovnikom uređuje se osnivanje Suda časti Hrvatskog generalskog zbora (u daljnjem tekstu: HGZ) postupci odlučivanja o stegovnoj odgovornosti članova HGZ-a i druga pitanja važna za rad istoga, a nakon što je odlukom Upravnog odbora HGZ-a osnovan Sud časti HGZ-a kao moralno arbitražno tijelo HGZ-a.
Sud časti je privremeno tijelo HGZ-a koje se osniva posebno za svaku pojedinu stegovnu prijavu.
Članak 2.
Pristupanjem HGZ-u svaki je član obvezan pridržavati se odredbi Statuta i Kodeksa HGZ-a. Prihvaćajući Statut i Kodeks članovi HGZ se obvezuju posebno voditi računa u svojim istupanjima i djelovanjima te općenito u društvenim, javnim ili privatnim nastupima o profesionalnoj i općoj kulturi, ugledu HGZ-a te obavljanju svojih poslova tako da to pozitivno utječe na čast i ugled HGZ, vjerodostojno predstavljati HGZ kada djeluju u tijelima javne vlasti ili sudjeluju na javnim događanjima kao predstavnici HGZ-a te o svojem djelovanju izvijestiti HGZ, predstavljati se u svoje ime kada sudjeluju ili javno nastupaju na javnim događanjima, a nisu predstavnici HGZ-a te svojim vjerodostojnim i ozbiljnim ponašanjem i propisnim predstavljanjem djelovati kao zaštitnici ugleda i dostojanstva vojničkog poziva.
Članovi HGZ-a prihvaćaju rješavanje eventualnog nezadovoljstva radom HGZ-a ili eventualnih prijepora pri zauzimanju stajališta i donošenju odluka HGZ-a prije svega na tijelima HGZ-a te rješavanje svih eventualnih međusobnih sporova na civiliziran i kulturan način kako to nalaže vojnička čast i kako dolikuje osobama od javnog povjerenja i ugleda.
Kršenjem navedenih načela te drugih odredbi Statuta i Kodeksa HGZ-a članovi potpadaju pod stegovnu odgovornost te se protiv njih može podnijeti stegovna prijava.
Članak 3.
Svako tijelo i svaki član HGZ-a imaju pravo podnijeti stegovnu prijavu o kršenju odredbi Statuta i Kodeksa HGZ-a, a podnošenjem stegovne prijave stječu položaj stranke u stegovnom postupku.
Stegovna prijava podnosi se u pisanom obliku, a ista obvezno treba sadržavati: ime i prezime člana HGZ-a za kojeg se podnosi prijava, obrazloženje činjenica na kojima se temelji prijava, potpis podnositelja zahtjeva ako je to pojedinac ili odluku Upravnog odbora o podnošenju stegovne prijave.
Članovima HGZ-a protiv kojih je podnesena stegovna prijava do završetka postupka pred Sudom časti i konačne odluke Upravnog odbora miruju sva prava i obveze koje proizlaze iz članstva u HGZ-u, a osobito im se zabranjuje javno istupanje u ime HGZ-a ili vezano za predmet stegovnog postupka. Ukoliko se ogluše o ovaj zaključak Upravni odbor donosi odluku o prestanku članstva u HGZ-u, a Sud časti prekida stegovni postupak.
Članak 4.
Sud časti bira Upravni odbor posebnom odlukom u kojoj je dana vremenska odrednica te mandat za svaki pojedini postupak.
Sud časti HGZ-a ima predsjednika i četiri člana koje bira Upravni odbor u odluci o osnivanju Suda časti. Predsjednik Suda časti je obvezno višeg ili istog čina od čina člana protiv kojeg je podnesena stegovna prijava.
Nakon izbora predsjednika Suda časti istome se predaje obrazložena stegovna prijava koju prosljeđuje svim članovima Suda i saziva sjednicu Suda časti.
Članak 5.
Sud časti HGZ-a radi i odlučuje u punom sastavu.
Članovi Suda časti u pripremi za sjednicu dobivaju podnesenu stegovnu prijavu u pisanom obliku.
Sud časti HGZ-a je obvezan provesti postupak i donijeti odluku u roku kako to odredi Upravni odbor HGZ-a u odluci o osnivanju Suda časti.
Članak 6.
Uz članove Suda časti na sjednicu se pozivaju: član protiv kojeg je pokrenut postupak, član, odnosno predstavnik tijela HGZ-a koje je podnijelo stegovnu prijavu te svjedoci i druge osobe, ako je to potrebno.
Poziv za sjednicu Suda časti osobama iz prethodnog stavka upućuje se pisano ili u elektronskom obliku (email). Poziv treba sadržavati predmet, vrijeme i mjesto održavanja sjednice i svojstvo u kojem se osoba poziva na sjednicu.
Članak 7.
U postupku utvrđivanja odgovornosti član HGZ-a ima pravo uzeti branitelja. Branitelj može biti svaki član HGZ-a kojeg za to ovlasti član HGZ-a protiv kojeg je podnesena stegovna prijava.
Sjednica Suda časti može biti otvorena za sve članove HGZ-a ili samo uz pozvane osobe, o čemu odlučuje Upravni odbor HGZ-a na prijedlog predsjednika Suda časti.
Predsjednik Suda časti može udaljiti nazočne osobe koje svojim neprimjerenim ponašanjem ometaju tijek rasprave. Ukoliko takva osoba ne želi napustiti prostoriju gdje se rasprava Suda časti održava, predsjednik Suda časti prekinut će raspravu te naknadno odrediti novi termin rasprave.
Članak 8.
Na početku rasprave predsjednik Suda časti utvrđuje nazočnost člana protiv kojega se vodi postupak te nazočnost drugih pozvanih osoba. Ukoliko član protiv kojeg se vodi postupak nije nazočan, a ne postoji dokaz da mu je poziv uručen odnosno ako je unaprijed opravdao izostanak, rasprava se odgađa. Ako je član protiv kojeg se vodi postupak uredno pozvan, a razlog izostanka nije opravdao, rasprava će se održati i bez njegove nazočnosti. Odluka Suda časti o odlaganju rasprave, odnosno o njenom održavanju bez nazočnosti člana HGZ-a protiv kojeg je pokrenut postupak, unosi se u zapisnik.
Članak 9.
Rasprava pred Sudom časti počinje čitanjem stegovne prijave nakon čega član protiv kojeg je pokrenut postupak iznosi svoj stav o prijavi.
Nakon člana protiv kojeg je pokrenut postupak izjave daju eventualni svjedoci i druge pozvane osobe kojima to Sud časti dopusti. Predsjednik Suda časti po svojoj procjeni otvara i zatvara eventualnu raspravu u kojoj može sudjelovati i branitelj člana HGZ-a protiv kojeg je podnesena stegovna prijava.
Na kraju rasprave Sud časti omogućuje članu HGZ-a protiv kojeg se vodi postupak završnu riječ. Poslije završne riječi predsjednik Suda časti proglašava završetak rasprave te otpušta sve osobe osim članova Suda.
Članak 10.
Neposredno poslije završetka rasprave Sud časti donosi odluku o odgovornosti člana protiv kojeg je vođen postupak. Odluka je pravovaljana ako za nju glasuje većina članova Suda časti. Odluke Suda donose se u načelu javnim glasovanjem, a može se odlučiti da je glasovanje tajno.
Članak 11.
Sud časti HGZ-a u postupku odlučivanja može obustaviti postupak, osloboditi člana stegovne odgovornosti ili izreći stegovnu mjeru propisanu Statutom HGZ-a.
Za lakše povrede Statuta i Kodeksa i odluka Upravnog odbora izriče se ukor.
Za ponovljene povrede Statuta i Kodeksa i odluka Upravnog odbora izriče se opomena pred isključenje.
Za teže povrede Statuta i Kodeksa i odluka Upravnog odbora izriče se isključenje iz članstva. U teže povrede Statuta i Kodeksa spada svako postupanje člana koje je izazvalo ili moglo izazvati teže posljedice po ugled i interes HGZ, koje je izazvalo ili je moglo izazvati veću materijalnu štetu za HGZ, odnosno postupanje koje je u suprotnosti s Kodeksom HGZ.
Članak 12.
Članu HGZ-a kojem je izrečena jedna od stegovnih mjera, osim mjere isključenja, a obnaša neku od dužnosti u HGZ-u, razrješuje se odlukom Upravnog odbora te dužnosti o čemu se izvješćuje Sabor HGZ-a na prvoj sjednici.
Članak 13.
Pri pozivanju na odgovornost, tijekom vođenja postupka i eventualnog izricanja mjere, Sud časti je dužan voditi računa o osobnom dostojanstvu i časti člana HGZ-a, a pri izricanju mjere Sud treba uzeti u obzir težinu povrede i posljedice koje je ona izazvala, stupanj odgovornosti člana, veličinu moguće štete, porive zbog kojih je povreda učinjena, dosadašnji rad i ponašanje člana poslije učinjene povrede, ponašanje člana tijekom postupka, osobne i obiteljske prilike člana te druge činjenice.
Članak 14.
O svim radnjama tijekom postupka vodi se zapisnik. U zapisnik se unose svi važni podaci o postupku i njegovu tijeku. Zapisnik potpisuju predsjednik Suda časti i svi članovi Suda i zapisničar.
Članak 15.
Odluka Suda časti obvezno se izrađuje u pisanom obliku te se dostavlja podnositelju stegovne prijave, Upravnom odboru HGZ-a ako isti nije podnositelj te članu protiv kojeg je podnesena stegovna prijava.
Upravni odbor može donijeti odluku da se odluka Suda časti javno priopći putem web stranice HGZ-a.
Članak16.
Protiv odluke Suda časti može se u roku od petnaest dana izjaviti pisana žalba Upravnom odboru koji žalbu može odbiti, djelomično prihvatiti i ublažiti mjeru ili je prihvatiti te mjeru staviti izvan snage. Odluka Upravnog odbora je konačna.
Članak 17.
Donošenjem odluke o stegovnoj prijavi Sud časti prestaje s radom.
Članak 18.
Ovaj Poslovnik o radu Suda časti stupa na snagu danom donošenja i može se mijenjati samo odlukom Upravnog odbora HGZ-a.
Poslovnici i odluke