Kako pomoći u kriznim situacijama

Projekt “Kako pomoći u kriznim situacijama” financiran je iz Proračuna Grada Zagreba za 2023. godinu kroz Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, boraca II. svjetskog rata i civilnih invalida rata. Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta hrvatskih branitelja u pružanju pomoći i podrške Gradu Zagrebu kao široj zajednici kako bi se uspješno nosio s kriznim događajima i kako bi se očuvao dostignuti stupanj sigurnosti i zaštite javnih vrijednosti odnosno jačanje sposobnost pružanja psihosocijalne pomoći u kriznim situacijama hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. 

Predstavljanjem sadržaja, ciljeva te planiranih aktivnosti na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora održanoj 27. veljače 2024. godine, od strane voditelja projekta prof.dr.sc. Daria Matike, umirovljenog brigadira i stručnog voditelja Centra HGZ-a za istraživanje i analize “Dr. Franjo Tuđman”, počelo je provođenje projekta “Kako pomoći u kriznim situacijama”. U svom izlaganju prezentirao je bitne karakteristike projekta koje dajemo u nastavku.

Smisao projekta je utvrditi održive oblike rada i djelovanja prema hrvatskim braniteljima na području Grada Zagreba, kojima se mogu ojačati njihove sposobnost u pružanju pomoći u kriznim situacijama i postkriznom oporavku te utvrditi sposobnosti i načine organiziranja hrvatskih branitelja u pružanju pomoći u kriznoj situaciji i postkriznom oporavku u Gradu Zagrebu.Namjera projekta je staviti profesionalna i stručna znanja hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba te njihova specifična radna i životna iskustva, vještine i kompetencije na raspolaganje institucijama koje su pozvane djelovati u slučaju krizne situacije i na taj način pružiti pomoć građanima u postkriznom oporavku. Na potrebu iznalaženja „održivog rješenja“ u pogledu jačanja sposobnosti odgovara na krizne situacije i postkrizni oporavak ukazuje i Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u kojoj je jedan od četiri nacionalna razvojna smjera do 2030. godine upravo „jačanje otpornosti na krize“. Povezivanje nacionalne i lokalne razine kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i Strategiju urbane sigurnosti Grada Zagreba jedan je od strateških ciljeva ovog projekta.

Realizacija projekta odvijat će se kroz slijedeće glavne aktivnosti u kojima se planira sudjelovanje 25 do 30 branitelja:

  1. Konferencija pod radnim nazivom „Sposobnosti lokalne zajednice i branitelja u suočavanju s kriznim situacijama  – prevencija, priprema, odgovor i postkrizni oporavak “ planira se za travanj 2024. godine. Na konferenciji se planira sudjelovanje stručnih službi Grada Zagreba na području civilne zaštite i sigurnosti, gradskih zavoda i javnih ustanova („Andrija Štampar“ i sl.), obrazovnih i znanstvenih instutucija, vatrogasaca, hitne pomoći, zdravstvenih ustanova i sl. te udruga i institucija civilnog društva.
  2. Radionica pod radnim nazivom „Osposobljenost i djelovanje branitelja u suočavanju s kriznim situacijama u lokalnim zajednicama“ planirana je za rujan 2024. Na radionici bi se razmatralo  kako branitelji mogu doprinijeti urbanoj sigurnosti Grada Zagreba, koja je uloga građana (branitelja) u sustavu civilne zaštite, kako djelovati u kriznoj situaciji u urbanim sredinama, koja su temeljna postupanja u slučaju poplave, potresa i požara i sl. incidenata, osnove pružanja prve pomoći i psihološke pomoći u kriznim situacijama te postupanje u slučajevima radikalnog i ekstremističkog djelovanja u krizama.

Cilj projekta je jačanje kapaciteta hrvatskih branitelja u pružanju pomoći i podrške Gradu Zagrebu kao široj zajednici kako bi se uspješno nosila s kriznim događajima i kako bi se očuvao dostignuti stupanja sigurnosti i zaštite javnih vrijednosti.

Povećanje spremnosti i osposobljenosti hrvatskih branitelja u pružanju pomoći u kriznim situacijama doprinijet će njihovom sudjelovanju i volontiranju u  mjesnim odborima Grada Zagrebu u slučaju različitih kriznih stanja i postkriznog oporavka, u slučajevima elementarnih nepogoda i različitih prirodnih katastrofa,  u slučaju terorističkih napada ratnih i drugih nasilnih sukoba, epidemijskog i pandemijskog širenja zaraznih bolesti, industrijskih nesreća i masovnih ilegalnih migracija.

Inovativnost projekta je sadržana u tome daprojekt povećava angažman hrvatskih branitelja i iskorištava njihov stručni potencijal i kompetencije, da se širi spektar dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina hrvatskih branitelja koji ulažu vlastite napore za dobrobit drugih osoba ili zajednice,  uključujući i sustav volontiranja. Kroz provođenje projekta poboljšat će se suradnja s braniteljskim udrugama i motivacija za sudjelovanje u lokalnoj zajednici (Gradu Zagrebu) kada nastupe izvanredne okolnosti, krizne situacije i postkrizni oporavak.

Provedba projekata vrednovati će se kroz izradu izvještaja s konferencije i radionice, kao i izradu završnog elaborata. Sintetizirati će se dostignuti rezultati vezani za kompetencije, osposobljenost i djelovanje hrvatskih branitelja odnosno njihovu organiziranost u Gradu Zagrebu u svrhu pružanja pomoći i volontiranja u kriznoj situaciji i postkriznom oporavku na razini lokalne zajednice.

Ciljani korisnici rezultata projekta suGrad Zagreb, institucije Domovinske sigurnosti, udruge hrvatskih branitelja, udruge civilnog društva, znanstvena i stručna javnost.

U pripremi projekta analizirani su stavovi ispitanika po pitanju spremnosti na volontersko uključivanja i pružanje pomoći zajednici u slučaju različitih kriznih stanja.

Korišteno je stručno istraživanje koje su 2022. godine proveli članovi Hrvatskog generalskog zbora Frane Tomičić i Mladen Vragotuk i koje je uobličeno u rad pod nazivom „Perspektive i mogućnosti poboljšanja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz sveobuhvatnu uključenost u život šire zajednice“. Stručno istraživanje jeprovedeno kombinacijom kvalitativnog i kvantitativnog pristupa istraživanju. Korištene su metode anketiranja, polustrukturiranog intervjua, metoda  klasificiranja podataka prikupljenih iz sekundarnih izvora kao što su knjige, znanstveni i stručni članci i radovi te statistička izvješća i Internet. Također su korišteni i podaci sa javnih rasprava i konferencija koje su u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora (HGZ-a)  organizirane u okviru Elementa 2. Projekta „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“.  Na području Grada Zagreba provedeno je među umirovljenim hrvatskim braniteljima online anketno istraživanje s upitnikom zatvorenog tipa kao njezinim mjernim instrumentom. Anketni upitnik konstruiran je za potrebe ovog istraživanja. Anketno istraživanje provedeno je na uzorku od 337 ispitanika. Anketa je provođena od kraja listopada 2021. godine pa do početka veljače 2022. godine. Podaci su obrađeni tijekom 2022. godine. 

Iz brojnih podataka koji su rezultat ankete, a koji su relevantni za projekt „Kako pomoći u kriznim situacijama”.  izdvajamo grafikon koji pokazuje spremnost na volonterski rad u slučaju pojedinih kriznih stanja.

F. Industrijske nesreće. E. Masovne ilegalne migracije i D. Ratni i drugi oružani sukobi. C. Teroristički napadi. B. Epidemijsko i pandemijsko širenja zaraznih bolesti. A. Elementarne nepogode i prirodne katastrofe (potresi, poplave, požari, snijeg i led..) 

Po pitanju volonterskog uključivanja i pružanje pomoći zajednici u slučaju različitih kriznih stanja ispitanici bi se najviše uključili u slučajevima elementarnih nepogoda i različitih prirodnih katastrofa (51,6%), u slučaju terorističkih napada (30,8%) ratnih i drugih oružanih sukoba (29,9%), epidemijskog i pandemijskog širenja zaraznih bolesti (28,1%), industrijskih nesreća (27%) i masovnih ilegalnih migracija (24,6%).

Na temelju provedene analize odgovora ispitanika u odnosu na dobnu skupinu kojoj pripadaju može se zaključiti kako su na iskazano mišljenje u znatnoj mjeri utjecale njihove godine starosti pa je najveći broj zainteresiranih za konkretno sudjelovanje u aktivnostima kod ispitanika mlađih od 60 godina, a najmanji kod ispitanika starijih od 70 godina.

Ciljana populacija projekta su umirovljeni branitelji kojih je po podacima HZMO iz listopada 2021. godine u Gradu Zagrebu živjelo 20 448. Kako su za ovaj projekt najviše zanimljive umirovljene djelatne vojne osobe (DVO) računajući na njihove specijalnosti, kao i propisana znanja, vještine i iskustva koja su bila potrebna za uspješno obnašanje različitih dužnosti u njihovom okviru, prema podacima Ministarstva obrane za razdoblje 2015. do 2020., s prebivalištem na području Grada Zagreba takvih je bilo 434.    

Provedeno istraživanje predstavlja vrijedan “pilot projekt” na kojem se može temeljiti odgovarajući znanstveno – istraživački projekt na proširenom uzorku kao i na komparaciji s ekvivalentnim istraživanjima koja provode zemlje članice NATO saveza. Ostvaren je doprinos boljem razumijevanju i raspravi o mogućnostima poboljšanja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz uključivanje u život zajednice posebno u kriznim situacijama. 

Krešimir KašparKako pomoći u kriznim situacijama