Najava konferencije
Održana konferencija “Novo lice urbane sigurnosti”
17. svibnja 2024.
U Starogradskoj vijećnici Gradske skupštine Grada Zagreba u petak 17. svibnja 2024. godine održana je konferencija pod nazivom „Novo lice urbane sigurnosti“. To je prva od dvije glavne aktivnosti projekta kojeg je nositelj Hrvatski generalski zbor, a zove se “Kako pomoći u kriznim situacijama”. Projekt je financiran iz Proračuna Grada Zagreba za 2023. godinu kroz Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, boraca II. svjetskog rata i civilnih invalida rata. Voditelj projekta ispred Hrvatskog generalskog zbora je član Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir prof.dr.sc. Dario Matika, ujedno i stručni voditelj Centra HGZ-a za istraživanje i analize “Dr. Franjo Tuđman”. Potporu projektu pružili su Gradski ured za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost Gradski ured za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.
Luka Korlaet, Marinko Krešić
Konferenciju su otvorili zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba dr.sc. Luka Korlaet i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general Marinko Krešić. Zamjenik Korlaet kazao je kako je ovo prva u nizu konferencija koje će se održati, a obuhvatit će u svom djelokrugu teme sigurnosti i pomoći u kriznim situacijama. Pohvalio je inicijativu Hrvatskog generalskog zbora koji je gradonačelniku Tomaševiću prezentirao ovaj program i ideje u suradnji s Gradom Zagrebom. ”Podsjetit ću da se Zagreb proteklih godina susretao s raznim sigurnosnim izazovima, dvama potresima, pokušajem atentata, padom bespilotne letjelice, migrantskom krizom, velikim nevremenom i drugim manjim nedaćama. Moramo znati kako najbolje reagirati u kriznim situacijama. S nama su brojni pripadnici civilne zaštite iz svih njezinih rodova, što mi je jako drago jer kao načelnik stožera civilne zaštite mislim da postoji još prostora za napredak u internoj komunikaciji.”, dodao je zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba
”Smatram da će današnji govornici ponuditi prijedloge i rješenja za bolju komunikaciju i pomoć, kao i načine samozaštite svakog građanina Zagreba”, zaključio je predsjednik HGZ-a Marinko Krešić.
Nakon Korlaeta i Krešića uvodnu riječ o projektu iznio je voditelj projekta Dario Matika.
Marinko Ogorec, Gordan Bosanac, Matea Brižić, Jana Žiljak Gršić, Goran Bandov, Dario Matika
Uslijedila su predavanja eminentnih stručnjaka i znalaca područja koje je tema Konferencije. Prvi predavač bio je dr.sc. Marinko Ogorec, prof. stručnih studija, a govorio je o temi pod nazivom „Krizna situacija i urbana sigurnost – kako poboljšati urbanu sigurnost u vrijeme krize“
Slijedeći predavač bio je magistar Gordan Bosanac koji je izlagao na temu „Strategija urbane sigurnosti – izazovi lokalne samouprave i civilne zaštite u kontekstu suočavanja s kriznom situacijom“
Voditeljica Službe za djelovanje u kriznim situacijama u Hrvatskom Crvenom križu od 2020. godine Matea Brižić izlagala je na temu „Važnost operativnih snaga i njihovo djelovanje u kriznoj situaciji.“
Predavanje na temu „Informacijska sigurnost u kriznim situacijama“ održala je prof. dr. sc. Jana Žiljak Gršić dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu.
Prof.dr.sc. Goran Bandov je održao predavanje pod nazivom „Međunarodne mjere solidarnosti i pomoći“ te uz ostalo nazočne detaljnije upoznao sa aktualnim projektom na kojem radi, a tiče se trenutne situacije u Bangladeshu i Myanmaru vezano na tzv. Rohyngja problem.
Nakon predavanja uslijedila je panel rasprava u kojoj su sudjelovali dr.sc. Damir Trut, ravnatelj Ravnateljstva Civilne zaštite, Davor Tor, voditelj Službe za prevenciju PU zagrebačke, prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić i Matea Brižić. Panel su moderirali dr. sc. Ivana Krišto, pomoćnica pročelnika za civilnu zaštitu i sigurnost, Sektora za civilnu zaštitu i sigurnost u Gradskom uredu za mjesnu samoupravu, promet, civilnu zaštitu i sigurnost te voditelj projekta prof.dr.sc. Dario Matika.
Ivana Krišto, Matea Brižić, Damir Trut, Jana Žiljak Gršić, Davor Tor
Završne riječi uputio je voditelj projekta Dario Matika te najavio slijedeću aktivnost, a to će biti radionica pod radnim nazivom „Osposobljenost i djelovanje branitelja u suočavanju s kriznim situacijama u lokalnim zajednicama“ koja je planirana za rujan ove godine.
Konferencija je završila prigodnim domjenkom i druženjem u radnim prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u Habdelićevoj 2.
Kroz program Konferencije vodio je član HGZ-a umirovljeni general Krešimir Kašpar.
Sudionici Konferencije:
Zamjenik gradonačelnika Grada Zagreba dr. sc. Luka Korlaet, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general Marinko Krešić, izaslanik potpredsjednika Vlade RH i ministra hrvatskih branitelja umirovljeni general Dragutin Repinc, ravnatelj Ravnateljstva Civilne zaštite dr. sc. Damir Trut, voditelj Službe za prevenciju PU zagrebačke Davor Tor, predstavnik iz Grada Rijeke, predstavnik Ravnateljstva Civilne zaštite, predstavnik iz Istarske županije, iz Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“, predstavnici iz ustrojbenih cjelina Civilne zaštite Grada Zagreba, Crvenoga križa, Javne vatrogasne postrojbe Zagreba, Veleučilišta Velika Gorica, Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“, Sveučilišta Sjever, Braniteljskog centra za društveni razvoj, Udruge specijalne policije iz Domovinskog rata, Udruge ratnih veterana 2. gbr Gromovi, Udruge branitelja Bošnjaka iz Domovinskog rata, Udruge Albanaca branitelja Hrvatske u Domovinskom ratu, Zajednice udruga i Udruge branitelja liječenih od PTSP, predstavnici Hrvatskog ceha zaštitara, Sportskog saveza Grada Zagreba, iz SDP-a, časopisa „Zaštita“, predstavnik Telense Tech, predstavnik Reflecte Inteligentni sistemi, predstavnica portala Moja Domovina, Sectora2, predstavnici raznih gradskih ureda i članovi Hrvatskog generalskog zbora.
Predavači:
Marinko Ogorec, diplomant Vojne akademije kopnene vojske, magistrirao je na Fakultetu za društvene znanosti u Ljubljani, a doktorirao na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu. Od 1996. obnašao je razne dužnosti vezane za vojnu diplomaciju, a od 2000. do 2004. bio je hrvatski vojni izaslanik u Ruskoj Federaciji. Djelatnu vojnu službu završio je u činu brigadira Hrvatske vojske. Zapošljava se na Veleučilištu Velika Gorica gdje je i danas profesor visoke škole u trajnom zvanju. Od 2017. do 2023. bio je pročelnik studija upravljanje u kriznim uvjetima. Osim na Veleučilištu Velika Gorica predavač je i na nekoliko visokih škola u Zagrebu koje se bave pitanjima sigurnosti. Autor je 11 stručnih knjiga i udžbenika te skoro 400 znanstvenih, stručnih i publicističkih članaka. Član je Hrvatskog generalskog zbora.
Gordan Bosanac je dipl. ing. fizike sa zagrebačkog PMF-a, već od kraja 90-ih, završivši Mirovne studije u Zagrebu, aktivno djeluje u civilnom društvu radeći na temama demilitarizacije i prigovora savjesti u vojsci. Završio je i magisterij u Školi za javne politike pri University Collegeu London iz područja ljudskih prava. Temom sigurnosti počeo se baviti kroz prizmu ljudskih prava u Centru za mirovne studije gdje je dugi niz godina vodio kolegij ljudska sigurnost. Sa liste Možemo! izabran je u Hrvatski sabor na nedavnim izborima. Kao zastupnik Gradske skupštine predsjednik je Gradske koordinacije za ljudska prava, član Odbora za mjesnu samoupravu, civilnu zaštitu i sigurnost te član Odbora za kontrolu.
Matea Brižić, diplomantica 25. naraštaja Ratne škole ban Josip Jelačić, asistentica na PMF-u i polaznica poslijediplomskog doktorskog studija na PMF-u, dobitnica Medalje časti Državne službe Ukrajine za izvanredne situacije, dobitnica nagrade Mreže hrvatskih žena u kategoriji vodstvo i inovacije za 2023. godinu i Godišnje nagrade za znanstveni ili stručni rad iz područja sustava civilne zaštite za rad pod nazivom „Hrvatski Crveni križ u sustavu domovinske sigurnosti“ u ožujku 2024. godine, sveučilišna specijalistica organizacije i managementa.
Jana Žiljak Gršić, u znanstveno-nastavnom zvanju redovite profesorice od 2021. godine, dekanica je od 2021. gdje radi od 2002. Kao vanjska suradnica predaje na diplomskom i doktorskom studiju Sveučilišta Sjever (Koprivnica/Varaždin), na doktorskom studiju Grafičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Alma Mater Europaea u Mariboru. Članica je Akademije tehničkih znanosti Hrvatske i tajnica Odjela grafičkog inženjerstva Akademije tehničkih znanosti Hrvatske u mandatu 2022-2026. Osnivačica je i članica uredništva časopisa Polytechnic & Design u izdanju Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. Voditeljica je i urednica zbornika stručno-znanstvenog skupa Tiskarstvo i dizajn koji se održava pod pokroviteljstvom Hrvatske akademije tehničkih znanosti. Članica je više stručnih vijeća i stručnih povjerenstava. Redoviti je član Hrvatskog dizajnerskog društva. Autorica je brojnih znanstvenih radova. Stalni je sudski vještak za grafičku tehnologiju, dizajn, rukopise, dokumente, vrijednosne papire, novac, slike, kreditne i druge kartice.
Goran Bandov je međunarodni stručnjak za diplomaciju, međunarodne odnose i međunarodno pravo s fokusom na zaštitu ljudskih i manjinskih prava, mirovne studije, popularizaciju znanosti i znanstvenu diplomaciju, prof.dr.sc. Goran Bandov rukovoditelj je Središnjeg ureda za međunarodne odnose i održivi razvoj Sveučilišta u Zagrebu. Pravnik i politolog, redoviti je profesor u području međunarodnih odnosa i diplomacije, član Global Young Academy, član Svjetske akademije umjetnosti i znanosti, član Savjetodavnog odbora za znanstvene politike Inter-Academy Partnershipa, bivši prodekan Visoke škole međunarodnih odnosa i diplomacije Dag Hammarskjöld u Zagrebu (2009.-2019.) i znanstveni suradnik Instituta za mirovna istraživanja i sigurnosne politike Sveučilišta u Hamburgu (2004.-2014.). Objavio i uredio je niz knjiga i akademskih članaka u Hrvatskoj i inozemstvu. Član je niza domaćih i međunarodnih znanstvenih uredničkih i izdavačkih odbora te domaćih i međunarodnih akademskih i stručnih institucija. Kao član Odbora za vanjske poslove Hrvatskog sabora iz redova akademske zajednice u tri mandata, aktivni je savjetnik Hrvatskog sabora za područje vanjske i europske politike.
Fotografije: HGZ/J.Domjanić, R.Klicper, K.Kašpar
O projektu (27.2.2024.)
Projekt “Kako pomoći u kriznim situacijama” financiran je iz Proračuna Grada Zagreba za 2023. godinu kroz Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, boraca II. svjetskog rata i civilnih invalida rata. Glavni cilj projekta je jačanje kapaciteta hrvatskih branitelja u pružanju pomoći i podrške Gradu Zagrebu kao široj zajednici kako bi se uspješno nosio s kriznim događajima i kako bi se očuvao dostignuti stupanj sigurnosti i zaštite javnih vrijednosti odnosno jačanje sposobnost pružanja psihosocijalne pomoći u kriznim situacijama hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata.
Predstavljanjem sadržaja, ciljeva te planiranih aktivnosti na sjednici Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora održanoj 27. veljače 2024. godine, od strane voditelja projekta prof.dr.sc. Daria Matike, umirovljenog brigadira i stručnog voditelja Centra HGZ-a za istraživanje i analize “Dr. Franjo Tuđman”, počelo je provođenje projekta “Kako pomoći u kriznim situacijama”. U svom izlaganju prezentirao je bitne karakteristike projekta koje dajemo u nastavku.
Smisao projekta je utvrditi održive oblike rada i djelovanja prema hrvatskim braniteljima na području Grada Zagreba, kojima se mogu ojačati njihove sposobnost u pružanju pomoći u kriznim situacijama i postkriznom oporavku te utvrditi sposobnosti i načine organiziranja hrvatskih branitelja u pružanju pomoći u kriznoj situaciji i postkriznom oporavku u Gradu Zagrebu.Namjera projekta je staviti profesionalna i stručna znanja hrvatskih branitelja na području Grada Zagreba te njihova specifična radna i životna iskustva, vještine i kompetencije na raspolaganje institucijama koje su pozvane djelovati u slučaju krizne situacije i na taj način pružiti pomoć građanima u postkriznom oporavku. Na potrebu iznalaženja „održivog rješenja“ u pogledu jačanja sposobnosti odgovara na krizne situacije i postkrizni oporavak ukazuje i Nacionalna razvojna strategija do 2030. godine u kojoj je jedan od četiri nacionalna razvojna smjera do 2030. godine upravo „jačanje otpornosti na krize“. Povezivanje nacionalne i lokalne razine kroz Nacionalnu razvojnu strategiju i Strategiju urbane sigurnosti Grada Zagreba jedan je od strateških ciljeva ovog projekta.
Realizacija projekta odvijat će se kroz slijedeće glavne aktivnosti u kojima se planira sudjelovanje 25 do 30 branitelja:
- Konferencija pod radnim nazivom „Sposobnosti lokalne zajednice i branitelja u suočavanju s kriznim situacijama – prevencija, priprema, odgovor i postkrizni oporavak “ planira se za travanj 2024. godine. Na konferenciji se planira sudjelovanje stručnih službi Grada Zagreba na području civilne zaštite i sigurnosti, gradskih zavoda i javnih ustanova („Andrija Štampar“ i sl.), obrazovnih i znanstvenih instutucija, vatrogasaca, hitne pomoći, zdravstvenih ustanova i sl. te udruga i institucija civilnog društva.
- Radionica pod radnim nazivom „Osposobljenost i djelovanje branitelja u suočavanju s kriznim situacijama u lokalnim zajednicama“ planirana je za rujan 2024. Na radionici bi se razmatralo kako branitelji mogu doprinijeti urbanoj sigurnosti Grada Zagreba, koja je uloga građana (branitelja) u sustavu civilne zaštite, kako djelovati u kriznoj situaciji u urbanim sredinama, koja su temeljna postupanja u slučaju poplave, potresa i požara i sl. incidenata, osnove pružanja prve pomoći i psihološke pomoći u kriznim situacijama te postupanje u slučajevima radikalnog i ekstremističkog djelovanja u krizama.
Cilj projekta je jačanje kapaciteta hrvatskih branitelja u pružanju pomoći i podrške Gradu Zagrebu kao široj zajednici kako bi se uspješno nosila s kriznim događajima i kako bi se očuvao dostignuti stupanja sigurnosti i zaštite javnih vrijednosti.
Povećanje spremnosti i osposobljenosti hrvatskih branitelja u pružanju pomoći u kriznim situacijama doprinijet će njihovom sudjelovanju i volontiranju u mjesnim odborima Grada Zagrebu u slučaju različitih kriznih stanja i postkriznog oporavka, u slučajevima elementarnih nepogoda i različitih prirodnih katastrofa, u slučaju terorističkih napada ratnih i drugih nasilnih sukoba, epidemijskog i pandemijskog širenja zaraznih bolesti, industrijskih nesreća i masovnih ilegalnih migracija.
Inovativnost projekta je sadržana u tome daprojekt povećava angažman hrvatskih branitelja i iskorištava njihov stručni potencijal i kompetencije, da se širi spektar dobrovoljnog ulaganja osobnog vremena, truda, znanja i vještina hrvatskih branitelja koji ulažu vlastite napore za dobrobit drugih osoba ili zajednice, uključujući i sustav volontiranja. Kroz provođenje projekta poboljšat će se suradnja s braniteljskim udrugama i motivacija za sudjelovanje u lokalnoj zajednici (Gradu Zagrebu) kada nastupe izvanredne okolnosti, krizne situacije i postkrizni oporavak.
Provedba projekata vrednovati će se kroz izradu izvještaja s konferencije i radionice, kao i izradu završnog elaborata. Sintetizirati će se dostignuti rezultati vezani za kompetencije, osposobljenost i djelovanje hrvatskih branitelja odnosno njihovu organiziranost u Gradu Zagrebu u svrhu pružanja pomoći i volontiranja u kriznoj situaciji i postkriznom oporavku na razini lokalne zajednice.
Ciljani korisnici rezultata projekta suGrad Zagreb, institucije Domovinske sigurnosti, udruge hrvatskih branitelja, udruge civilnog društva, znanstvena i stručna javnost.
U pripremi projekta analizirani su stavovi ispitanika po pitanju spremnosti na volontersko uključivanja i pružanje pomoći zajednici u slučaju različitih kriznih stanja.
Korišteno je stručno istraživanje koje su 2022. godine proveli članovi Hrvatskog generalskog zbora Frane Tomičić i Mladen Vragotuk i koje je uobličeno u rad pod nazivom „Perspektive i mogućnosti poboljšanja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz sveobuhvatnu uključenost u život šire zajednice“. Stručno istraživanje jeprovedeno kombinacijom kvalitativnog i kvantitativnog pristupa istraživanju. Korištene su metode anketiranja, polustrukturiranog intervjua, metoda klasificiranja podataka prikupljenih iz sekundarnih izvora kao što su knjige, znanstveni i stručni članci i radovi te statistička izvješća i Internet. Također su korišteni i podaci sa javnih rasprava i konferencija koje su u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora (HGZ-a) organizirane u okviru Elementa 2. Projekta „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“. Na području Grada Zagreba provedeno je među umirovljenim hrvatskim braniteljima online anketno istraživanje s upitnikom zatvorenog tipa kao njezinim mjernim instrumentom. Anketni upitnik konstruiran je za potrebe ovog istraživanja. Anketno istraživanje provedeno je na uzorku od 337 ispitanika. Anketa je provođena od kraja listopada 2021. godine pa do početka veljače 2022. godine. Podaci su obrađeni tijekom 2022. godine.
Iz brojnih podataka koji su rezultat ankete, a koji su relevantni za projekt „Kako pomoći u kriznim situacijama”. izdvajamo grafikon koji pokazuje spremnost na volonterski rad u slučaju pojedinih kriznih stanja.
F. Industrijske nesreće. E. Masovne ilegalne migracije i D. Ratni i drugi oružani sukobi. C. Teroristički napadi. B. Epidemijsko i pandemijsko širenja zaraznih bolesti. A. Elementarne nepogode i prirodne katastrofe (potresi, poplave, požari, snijeg i led..)
Po pitanju volonterskog uključivanja i pružanje pomoći zajednici u slučaju različitih kriznih stanja ispitanici bi se najviše uključili u slučajevima elementarnih nepogoda i različitih prirodnih katastrofa (51,6%), u slučaju terorističkih napada (30,8%) ratnih i drugih oružanih sukoba (29,9%), epidemijskog i pandemijskog širenja zaraznih bolesti (28,1%), industrijskih nesreća (27%) i masovnih ilegalnih migracija (24,6%).
Na temelju provedene analize odgovora ispitanika u odnosu na dobnu skupinu kojoj pripadaju može se zaključiti kako su na iskazano mišljenje u znatnoj mjeri utjecale njihove godine starosti pa je najveći broj zainteresiranih za konkretno sudjelovanje u aktivnostima kod ispitanika mlađih od 60 godina, a najmanji kod ispitanika starijih od 70 godina.
Ciljana populacija projekta su umirovljeni branitelji kojih je po podacima HZMO iz listopada 2021. godine u Gradu Zagrebu živjelo 20 448. Kako su za ovaj projekt najviše zanimljive umirovljene djelatne vojne osobe (DVO) računajući na njihove specijalnosti, kao i propisana znanja, vještine i iskustva koja su bila potrebna za uspješno obnašanje različitih dužnosti u njihovom okviru, prema podacima Ministarstva obrane za razdoblje 2015. do 2020., s prebivalištem na području Grada Zagreba takvih je bilo 434.
Provedeno istraživanje predstavlja vrijedan “pilot projekt” na kojem se može temeljiti odgovarajući znanstveno – istraživački projekt na proširenom uzorku kao i na komparaciji s ekvivalentnim istraživanjima koja provode zemlje članice NATO saveza. Ostvaren je doprinos boljem razumijevanju i raspravi o mogućnostima poboljšanja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz uključivanje u život zajednice posebno u kriznim situacijama.
Projekt “Kako pomoći u kriznim situacijama”