Hrvatski branitelji

1. Ministarstvo hrvatskih branitelja
2. Zakon o hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata i članovima njihovih obitelji (definicije)
3. ZAKON O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU
4. ZAKON O PROGLAŠENJU VUKOVARA MJESTOM POSEBNOG DOMOVINSKOG PIJETETA

1.MINISTARSTVO HRVATSKIH BRANITELJA

Ministarstvo nadležno za pitanja hrvatskih branitelja i članova njihovih obitelji počelo je djelovati od 29. studenoga 1997. godine pod nazivom Ministarstvo hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata. Od 22. prosinca 2003. uvodi se novi naziv: Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti s istim djelokrugom što se tiče pitanja branitelja uz dodatne poslove vezano za prognanike, izbjeglice i povratnike te pitanja obitelji. Novim promjenama Zakona  ministarstvo nadležno za branitelje od 22. prosinca 2011. postaje  Ministarstvo branitelja.

Od 16. listopada 2016. ministarstvo dobiva naziv Ministarstvo hrvatskih branitelja. Naziv ostaje isti i u novom Zakonu o ustrojstvu i djelokrugu tijela državne uprave koji je na snazi od 23. srpnja 2020. (NN 85/20 od 22.7.2020.) te u članku 19. dobiva slijedeći djelokrug:

“Ministarstvo hrvatskih branitelja obavlja upravne i druge poslove koji se odnose na pravni položaj, rješavanje pravnog položaja, statusa i drugih pitanja

1. hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata,
2. hrvatskih ratnih vojnih invalida iz Domovinskog rata,
3. hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji,
4. statusa člana obitelji smrtno stradalog i nestalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata, osim poslova koji ulaze u djelokrug drugih ministarstava,

kao i upravne i druge poslove koji se odnose na

• zaštitu civilnih žrtava iz Domovinskog rata,
• zaštitu sudionika Drugog svjetskog rata,
• zaštitu vojnih i civilnih invalida Drugog svjetskog rata,
• zaštitu osoba stradalih u obavljanju obvezne vojne službe od 15. svibnja 1945. nadalje i članova njihovih obitelji,
• ratnih vojnih invalida stradalih pri obavljanju vojnih i redarstvenih dužnosti u stranoj zemlji u okviru mirovnih snaga i mirovnih misija ako ih je na tu dužnost uputilo nadležno tijelo u okviru međunarodnih obveza nakon 15. svibnja 1945. i članova njihovih obitelji.

Ministarstvo obavlja stručne i druge poslove koji se odnose na traženje zatočenih i nestalih, organizaciju ekshumacija masovnih i pojedinačnih grobnica na teritoriju Republike Hrvatske, prikuplja i obrađuje podatke o ekshumiranim žrtvama u cilju identifikacije te organizira identifikaciju posmrtnih ostataka žrtava.

Ministarstvo sudjeluje s ministarstvom nadležnim za upravljanje državnom imovinom u poslovima upravljanja i raspolaganja dionicama i poslovnim udjelima trgovačkih društava koji čine državnu imovinu u vlasništvu Republike Hrvatske te u pogledu trgovačkih društava koja se pretežno bave djelatnostima iz područja propisane nadležnosti ovoga Ministarstva.

Ministarstvo obavlja i druge poslove koji su mu stavljeni u nadležnost posebnim zakonom.”

Dužnost ministra nadležnog za hrvatske branitelje i članove njihovih obitelji obnašali su:

Aktualni ministar hrvatskih branitelja u novoj Vladi Andreja Plenkovića od 24. srpnja 2020.  je umirovljeni brigadni general Tomo Medved.

Bilješke:

1. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 131/97 od 21.11.1997.) ↑
2. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 48/99 od 18.05.1999.) ↑
3. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 199/03 od 22.12.2003.) ↑
4. Zakon o izmjenama I dopunama Zakona ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i državnih upravnih organizacija (NN 30/04 od 9.03.2004.) ↑
5. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 150/11 od 22.12.2011.) ↑
6. Zakon o ustrojstvu i djelokrugu ministarstava i drugih središnjih tijela državne uprave (NN 93/16 od 15.10.2016.) ↑
7. „Narodne novine“ broj 121/17 od 6.12. 2017. sa stupanjem na snagu od 8. 12. 2017. ↑

2. DEFINICIJE IZ ZAKONA O HRVATSKIM BRANITELJIMA IZ DOMOVINSKOG RATA I ČLANOVIMA NJIHOVIH OBITELJI („Narodne novine“ broj 121/17 od 6.12.2017. sa stupanjem na snagu od 8. 12. 2017. te NN 98/19 od 16.10.2019.)

Ovim su Zakonom uređena prava hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te uvjeti i način ostvarivanja tih prava radi dostojanstvenog vrednovanja njihove uloge u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a polazeći od sljedećih vrednota:

a) temelj suvremene Republike Hrvatske, kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države, pobjeda je hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i hrvatskog naroda u pravednom, legitimnom, obrambenom i oslobodilačkom Domovinskom ratu

b) temeljne vrijednosti Domovinskog rata su uspostava i obrana državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske, za što su najzaslužniji hrvatski branitelji iz Domovinskog rata koji su vođeni domoljubljem stali u obranu slobode, demokracije i zajedništva hrvatskog naroda, poštujući najveću razinu etike ratovanja i načela ratnog prava i

c) hrvatski branitelji iz Domovinskog rata branili su i obranili Republiku Hrvatsku unutar međunarodno priznatih granica od oružane agresije koju je izvršila Srbija, Crna Gora i Jugoslavenska narodna armija s oružanom pobunom dijela srpskog pučanstva u Republici Hrvatskoj.

Hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je osoba koja je organizirano sudjelovala u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti odnosno suvereniteta Republike Hrvatske kao:

a) pripadnik Oružanih snaga Republike Hrvatske (Zbora narodne garde, Hrvatske vojske, ministarstva nadležnog za obranu, Policije, ministarstva nadležnog za unutarnje poslove i Hrvatskih obrambenih snaga)

b) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. ili manje ako je sudjelovanje u obrani suvereniteta Republike Hrvatske nastavio bez prekida u borbenom sektoru Oružanih snaga Republike Hrvatske u kontinuiranom trajanju najmanje 100 dana.

c) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora najmanje 30 dana u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

d) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom umro, ranjen ili ozlijeđen u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

e) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom nestao u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991. i

f) pripadnik naoružanih odreda Narodne zaštite koji je bio izravno angažiran kao pripadnik borbenog sektora, a koji je pritom zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili drugom neprijateljskom objektu u razdoblju od 30. srpnja 1991. do 31. prosinca 1991.

Pod sudjelovanjem u obrani neovisnosti, teritorijalne cjelovitosti, suvereniteta Republike Hrvatske, odnosno vrijeme neposredne ugroženosti suvereniteta Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: obrana suvereniteta Republike Hrvatske), podrazumijeva se oružani otpor agresoru i djelovanje u izravnoj svezi s tim otporom (odlazak u postrojbu, na borbeni položaj i povratak te obuka i priprema za odlazak na bojište) u vremenu od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

Status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata iz dokazuje se potvrdom ministarstva nadležnog za obranu odnosno ministarstva nadležnog za unutarnje poslove ili potvrdom iz Evidencije hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata koju izdaje Ministarstvo.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji nije imao obvezu sudjelovanja u pričuvnom sastavu ili nije regulirao obvezu služenja vojnog roka ako je sudjelovao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske kao pripadnik borbenog sektora:

a) najmanje 30 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 15. siječnja 1992. ili

b) najmanje 100 dana u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 31. prosinca 1995.

Dragovoljac iz Domovinskog rata je i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske ili je ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, koji je umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske i koji je izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do 15. siječnja 1992.

Smrtno stradali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je:

a) poginuo u obrani suvereniteta Republike Hrvatske u razdoblju od 5. kolovoza 1990. do 30. lipnja 1996.

b) ubijen prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu

c) umro od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, a najkasnije do 31. prosinca 1997.

d) umro od posljedica bolesti, pogoršanja bolesti ili pojave bolesti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske čiji su članovi obitelji podnijeli zahtjev za ostvarivanje statusa člana obitelji smrtno stradalog hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopuni Zakona o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji (»Narodne novine«, br. 137/09.)

e) izvršio samoubojstvo kao posljedicu psihičke bolesti uzrokovane sudjelovanjem u obrani suvereniteta Republike Hrvatske do dana stupanja na snagu ovoga Zakona ili

f) umro kao hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata I. skupine s priznatim pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe od posljedica rane ili ozljede zadobivene u obrani suvereniteta Republike Hrvatske, ili je umro od bolesti koja je nastala kao posljedica oštećenja organizma zbog rane ili ozljede na temelju koje mu je bio priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata I. skupine s pravom na doplatak za njegu i pomoć druge osobe po toj osnovi do stupanja na snagu ovoga Zakona.

Smrtno stradalim osobama u obrani suvereniteta Republike Hrvatske smatraju se i pripadnici medicinskog osoblja, ratni izvjestitelji, pripadnici vatrogasnih postrojbi, pomorci, članovi posada brodova trgovačke mornarice i druge osobe koje su po nalogu nadležnih tijela državne vlasti Republike Hrvatske u Domovinskom ratu u obavljanju vojnih ili drugih dužnosti u obrani suvereniteta Republike Hrvatske poginuli, ubijeni prilikom zatočenja u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu ili umrli od posljedica rane ili ozljede zadobivene pri obavljanju tih dužnosti.

Umrli hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata i hrvatski branitelj iz Domovinskog rata, osim hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata iz članka 6. ovoga Zakona koji je umro bez obzira na uzrok smrti.

Zatočeni hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je u obrani suvereniteta Republike Hrvatske bio zatočen u neprijateljskom logoru, zatvoru ili u drugom neprijateljskom objektu.

Nestali hrvatski branitelj iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata koji je nestao u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Hrvatski ratni vojni invalid iz Domovinskog rata je hrvatski branitelj iz Domovinskog rata kojem je organizam oštećen najmanje 20% zbog:

a) rane ili ozljede koju je zadobio u obrani suvereniteta Republike Hrvatske

b) zatočeništva u neprijateljskom zatvoru, logoru ili drugom neprijateljskom objektu tijekom sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske (smatra se da je oštećenje organizma zatočenika po toj osnovi najmanje 20% trajno) ili

c) bolesti, a bolest, pogoršanje bolesti odnosno pojava bolesti neposredna je posljedica sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Svim navedenim kategorijama te članovima njihovih obitelji pripadaju prava podrobno određena Zakonom o hrvatskim braniteljima  iz Domovinskog rata  i članovima njihovih obitelji:

a) Obvezno zdravstveno osiguranje:

1. status osiguranika u obveznom zdravstvenom osiguranju
2. prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

b) Prava izvan standarda prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja:

1. pravo na oslobađanje od sudjelovanja u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznoga zdravstvenog osiguranja
2. zdravstvena zaštita izvan standarda prava na zdravstvenu zaštitu iz obveznoga zdravstvenog osiguranja

c) Prava iz mirovinskog osiguranja:

1. pravo na starosnu mirovinu i prijevremenu starosnu mirovinu
2. pravo na invalidsku mirovinu
3. prava na temelju preostale radne sposobnosti
4. pravo na obiteljsku mirovinu
5. pravo na najnižu mirovinu i
6. pravo na staž osiguranja ili posebni staž

d) Prava na osnovi oštećenja organizma:

1. osobna invalidnina
2. doplatak za njegu i pomoć druge osobe
3. ortopedski doplatak
4. posebni doplatak
5. usluge osobe za pružanje njege i pomoći
6. pravo na prilagođeni osobni automobili i
7. pravo na naknadu troška prilagodbe osobnog automobile

e) Prava na osnovi gubitka ili nestanka člana obitelji:

1. obiteljska invalidnina
2. povećana obiteljska invalidnina
3. uvećana obiteljska invalidnina
4. novčana naknada u iznosu obiteljske invalidnine
5. novčana naknada u iznosu povećane obiteljske invalidnine
6. novčana naknada u iznosu uvećane obiteljske invalidnine
7. novčana naknada u iznosu obiteljske mirovine i
8. obiteljska invalidnina nakon smrti hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovinskog rata

f) Pravo na stambeno zbrinjavanje

g) Prava u svezi s radom:

1. pravo na prednost pri zapošljavanju
2. prava zaposlenih i
3. fiskalna olakšica za zapošljavanje

h) Ostala prava:

1. naknada za nezaposlene hrvatske branitelje iz Domovinskog rata i članove njihovih obitelji
2. doplatak za pripomoć u kući
3. jednokratna novčana pomoć
4. pravo na doplatak za djecu
5. pravo na besplatni topli obrok
6. pravo na potporu za obrazovanje
7. pravo na besplatne udžbenike
8. prednost pri smještaju u učeničke odnosno studentske domove
9. prednost pri smještaju u ustanove socijalne skrbi
10. pravo na psihosocijalnu pomoć
11. pravo na pravnu pomoć
12. pravo na dodjelu udjela u Fondu hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji
13. pravo na ustupanje dionica
14. prednost pri zakupu poslovnog prostora
15. pravo na putne troškove
16. oslobođenje od plaćanja naknade za prenamjenu poljoprivrednoga zemljišta
17. oslobođenje od plaćanja sudskih, upravnih i javnobilježničkih pristojbi
18. obilježavanje mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata
19. osiguravanje grobnog mjesta, troškova ukopa uz odavanje vojne počasti i održavanje grobnih mjesta hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i
20. ostale potpore

i) Pravo na korištenje veteranskih centara i drugih javnih ustanova za pružanje podrške i usluga braniteljsko-stradalničkoj populaciji.

Prava određena Zakonom o hrvatskim braniteljima ne mogu ostvariti :

1. pripadnici, pomagači ili suradnici neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi koji su sudjelovali u oružanoj agresiji na Republiku Hrvatsku, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja ili
2. osobe koje su prema kaznenoj evidenciji koju vodi ministarstvo nadležno za pravosuđe osuđene pravomoćnom sudskom presudom za kaznena protiv Republike Hrvatske  odnosno za krivična djela protiv sigurnosti Republike Hrvatske, odnosno za krivična djela protiv Republike Hrvatske počinjena za vrijeme obrane suvereniteta Republike Hrvatske, kao ni članovi njihovih obitelji temeljem njihova stradavanja.

Statuse i prava utvrđene Zakonom o hrvatskim braniteljima ne mogu ostvariti ni osobe koje u razdoblju sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske:

1. su same sebe ranile radi izbjegavanja vojne obveze
2. nisu se odazvale mobilizaciji ili
3. samovoljno su napustile postrojbu.

(3) U smislu Zakona o hrvatskim braniteljima, smatra se da se ne radi o samovoljnom napuštanju postrojbe ako je razlog napuštanja postrojbe prekid vojne službe odnosno prekid radnog odnosa za one djelatnike ministarstva nadležnog za obranu za koje nije proveden stegovni postupak.

(4) U slučaju iz stavka 3. ovoga članka, napuštanje postrojbe smatra se zahtjevom za prestanak djelatne vojne službe odnosno raskid radnog odnosa.

(5) Iznimno od stavaka 2. ovoga članka, statuse i prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima mogu ostvariti i osobe iz stavka 2. ovoga članka ako su ponovno dobrovoljno pristupile postrojbi ili su se naknadno odazvale mobilizaciji po pozivu nadležnog tijela.

(6) U slučaju iz stavka 5. ovoga članka, statusi i prava iz Zakona o hrvatskim braniteljima ostvaruju se po osnovi razdoblja prije samovoljnog napuštanja postrojbe i razdoblja ponovnog sudjelovanja u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

3. ZAKON O OSOBAMA NESTALIM U DOMOVINSKOM RATU Definicije („Narodne novine“ 70/19 od 24.7.2019.)

Hrvatski sabor donio je na sjednici 12. srpnja 2019. Zakon o osobama nestalim u Domovinskom ratu kojim se „uređuje zaštita, unaprjeđenje i promicanje prava i interesa osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa i članova njihovih obitelji te se uređuje postupak, nadležnost, vođenje evidencija i ostalo u vezi s traženjem, ekshumacijom i identifikacijom osoba nestalih u Domovinskom ratu i smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa.“ (članak 1. stavak 1.)

„Domovinski rat, sukladno Ustavu Republike Hrvatske i Deklaraciji o Domovinskom ratu, je pravedan, legitiman, obrambeni i oslobodilački rat u razdoblju od 1991. do 1995. godine kojim je hrvatski narod iskazao svoju odlučnost i spremnost za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne i nezavisne, suverene i demokratske države.“ (članak 1. stavak 2.)

“Osobe nestale u Domovinskom ratu i smrtno stradale osobe u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa te članovi njihovih obitelji, u smislu ovoga Zakona, imaju jednaka prava bez ikakve razlike prema tome jesu li bili pripadnici oružanih snaga ili civili, prema rasi, spolu, jeziku, vjeroispovijesti, političkom mišljenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovinskom stanju ili bilo kojem drugom osobnom statusu. “(Članak 2.)

“Traženje osoba nestalih u Domovinskom ratu i posmrtnih ostataka smrtno stradalih osoba u Domovinskom ratu za koje nije poznato mjesto ukopa obveza je Republike Hrvatske.” (Članak 3.)

Pojedini pojmovi u smislu Zakona o osobama nestalim u Domovinskom ratu imaju sljedeće značenje:

“1. osoba nestala u Domovinskom ratu je:

a) osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Repub­like Hrvatske ili u vezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku nestanka imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske ili

b) osoba stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku nestanka nije imala prijavljeno prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, članovi obitelji nemaju nikakvih vijesti na temelju pouzdanih podataka o nestanku u Domovinskom ratu na području Repub­like Hrvatske ili u vezi s Domovinskim ratom.

2. smrtno stradala osoba u Domovinskom ratu za koju nije poznato mjesto ukopa je:

a) osoba o kojoj, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u vezi s Domovinskim ratom i koja je u trenutku smrtnog stradavanja imala hrvatsko državljanstvo ili prijavljeno prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a čije mjesto ukopa nije poznato ili

b) osoba stranog državljanstva koja ima status hrvatskog branitelja iz Domovinskog rata i koja u trenutku smrtnog stradavanja nije imala prijavljeno prebivalište odnosno boravište na području Republike Hrvatske, a za koju, sukladno međunarodnim standardima i ovom Zakonu, postoje pouzdani podaci o smrtnom stradavanju u Domovinskom ratu na području Republike Hrvatske ili u vezi s Domovinskim ratom, a čije mjesto ukopa nije poznato …”  (Članak 4., stavak1., podstavci 1. i 2.)

4. ZAKON O PROGLAŠENJU VUKOVARA MJESTOM POSEBNOG DOMOVINSKOG PIJETETA – izvadak („Narodne novine“ 25/20 od 6.3.2020. sa stupanjem na snagu 14.3.2020.)

GLAVA I.  OSNOVNE ODREDBE Predmet uređenja

Članak 1.

(1) Ovim se Zakonom Vukovar proglašava mjestom posebnog domovinskog pijeteta, definira njegovo značenje i status radi očuvanja trajne uspomene i sjećanja na žrtvu Vukovara u Domovinskom ratu i izgradnje mira te potiče njegov društveni razvoj s naglaskom na demografski, gospodarski, kulturni i odgojno-obrazovni razvoj.

(2) Vukovar se proglašava mjestom posebnog domovinskog pijeteta jer ima posebno važnu ulogu u hrvatskoj povijesti uspostave samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države te predstavlja simbol otpora, žrtve, pobjede i zajedništva odnosno obrane državnog suvereniteta i teritorijalnog integriteta Republike Hrvatske u Domovinskom ratu.

Pisanje rodnih pojmova

Članak 2.

Izrazi koji se koriste u ovom Zakonu, a imaju rodno značenje, odnose se jednako na muški i ženski rod.

Tumačenje odredbi

Članak 3.

Odredbe ovoga Zakona trebaju se tumačiti i primjenjivati sa svrhom poštivanja hrvatskog naroda i pripadnika nacionalnih manjina, razvijanja razumijevanja, solidarnosti, snošljivosti i dijaloga među njima.

GLAVA II. OBILJEŽAVANJE POSEBNOG DOMOVINSKOG PIJETETA

Pojam posebnog domovinskog pijeteta

Članak 4.

(1) Poseban domovinski pijetet, u smislu ovoga Zakona, predstavlja posebno poštovanje prema poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata u Vukovaru te svim hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su branili slobodu, demokraciju i zajedništvo hrvatskog naroda, svim civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata te Vukovaru, simbolu otpora, hrabrosti, zajedništva i mira, koji je tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu pretrpio velike ljudske gubitke i razaranja materijalnih dobara odnosno kulturne baštine.

(2) Poseban domovinski pijetet iz stavka 1. ovoga članka obuhvaća:

a) sjećanje na poginule i nestale hrvatske branitelje i civile u Domovinskom ratu

b) dostojno obilježavanje dana posebnog domovinskog pijeteta u Vukovaru iz članka 7. ovoga Zakona

c) označavanje i dostojno obilježavanje područja posebnog domovinskog pijeteta odnosno vukovarskih mjesta stradavanja i sjećanja iz Domovinskog rata iz članka 8. ovoga Zakona

d) odgovarajuće odgojno-obrazovne i znanstvene aktivnosti radi očuvanja sjećanja na žrtvu Vukovara te njegovu povijesnu ulogu u uspostavi suvereniteta Republike Hrvatske

e) na prigodan način prezentiranje osobnih imena poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata

f) izlaganje povijesne građe vezane za Domovinski rat, osobnih i drugih predmeta te pisama hrvatskih branitelja iz Dom. rata i civilnih stradalnika s vukovarskog područja i

g) druge aktivnosti kojima se na dostojanstven način izražava poseban domovinski pijetet te pridonosi izgradnji i održanju mira.

Područje posebnog domovinskog pijeteta

Članak 5.

Područje posebnog domovinskog pijeteta iz članka 1. ovoga Zakona obuhvaća područje Grada Vukovara i naselje Bogdanovci u Općini Bogdanovci.

Dani posebnog domovinskog pijeteta

Članak 6.

Na dane posebnog domovinskog pijeteta odaje se poštovanje prema svim poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima iz Domovinskog rata te svim hrvatskim braniteljima i civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata, a u širem smislu odaje se poštovanja prema svima koji su dali svoj doprinos za uspostavu i očuvanje Republike Hrvatske kao samostalne, nezavisne, suverene i demokratske države.

Razdoblje obilježavanja

Članak 7.

(1) Dani posebnog domovinskog pijeteta uključuju obilježavanje sljedećih dana:

a) 17. studenoga – Dan sjećanja na Vukovarsku bolnicu 1991.

b) 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje

c) 19. studenoga – Dan sjećanja na žrtvu Borova naselja 1991. i

d) 20. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Veleprometa i Ovčare te prestanak otpora hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u Vukovaru.

(2) Obilježavanje dana iz stavka 1. ovoga članka provodi se svake kalendarske godine.

(3) Dani iz stavka 1. točaka a), c) i d) ovoga članka ne smatraju se blagdanima, spomendanima ni neradnim danima u smislu zakona kojim se uređuju blagdani, spomendani i neradni dani u Republici Hrvatskoj.

Mjesta obilježavanja

Članak 8.

(1) Mjesta na kojima se odaje posebni domovinski pijetet u Vukovaru su mjesta stradavanja i sjećanja iz Domovinskog rata, odnosno:

a) objekti pod upravljanjem tijela državne uprave nadležnog za hrvatske branitelje (u daljnjem tekstu: Ministarstvo):

aa) Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru (u daljnjem tekstu: Memorijalno groblje) i

ab) Spomen-obilježja mjesta masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata pod upravljanjem Ministarstva: 1. »Ovčara« 2. »Vučedolski vinogradi« 3. »Nova ulica« 4. »Bogdanovci« i 5. »Bogdanovci – groblje«

b) objekti pod upravljanjem Javne ustanove »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar«:

1. Javna ustanova »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar« 2. Spomen-dom »Ovčara« 3. Spomen-obilježje poginulim braniteljima Trpinjske ceste i Borova naselja i 4. Hangari »Velepromet«

c) objekti pod upravljanjem Grada Vukovara:

1. Spomenik na Trgu žrtava Ovčare 2. Središnji križ na ušću Vuke u Dunav 3. »Sotin – Skendra« 4. Križ na Lušcu 5. Vodotoranj 6. Spomen-obilježje osobama nestalim u Domovinskom ratu i 7. Skladište »Borovo commerce«

d) objekti pod upravljanjem Općine Bogdanovci:

1. Spomen-obilježje »Bogdanovci« i 2. Spomen-obilježje »Kukuruzni put«

e) Spomenik 12 redarstvenika pod upravljanjem Općine Borovo.

(2) Osim mjesta iz stavka 1. ovoga članka, mjestima na kojima se odaje poseban domovinski pijetet smatraju se i:

a) Nacionalna memorijalna bolnica Vukovar u kojoj se osim zdravstvene djelatnosti obavlja i memorijalno-edukacijska djelatnost sa svrhom promicanja vrijednosti Dom. rata i

b) mjesta pronađenih, a neobilježenih masovnih grobnica žrtava iz Domovinskog rata te drugih koje budu naknadno pronađene i obilježene.

(3) U odnosu na mjesta iz stavka 2. ovoga članka na odgovarajući se način primjenjuju odredbe ovoga Zakona koje se odnose na mjesta na kojima se odaje posebni domovinski pijetet u Vukovaru.

Nositelji aktivnosti obilježavanja

Članak 11.

(1) Nositelji aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta na objektima iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona su nadležna tijela iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona koja tim objektima upravljaju, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

(2) Nositelji iz stavka 1. ovoga članka odgovorni su za organizaciju i financiranje aktivnosti u provođenju programa odavanja počasti na mjestima za koja su određeni sukladno stavku 1. ovoga članka, ako drugim zakonom nije drukčije određeno.

(3) Nositelji iz stavka 1. ovoga članka, u planiranju i poduzimanju aktivnosti odavanja počasti, surađuju međusobno i s drugim tijelima koja sudjeluju u programu obilježavanja.

Način obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta

Članak 12.

Obilježavanje dana posebnog domovinskog pijeteta uključuje odavanje počasti poginulim i nestalim hrvatskim braniteljima i civilima iz Domovinskog rata na Memorijalnom groblju polaganjem vijenaca i drugim aktivnostima kojima se na dostojanstven način održava sjećanje na njihovu žrtvu i doprinos u Domovinskom ratu.

Odgojno-obrazovne aktivnosti u vezi s obilježavanjem posebnog domovinskog pijeteta

Članak 13.

(1) Obilježavanje dana posebnog domovinskog pijeteta uključuje i odgojno-obrazovne aktivnosti za učenike i studente te druge zainteresirane osobe koje Grad Vukovar provodi u suradnji s Javnom ustanovom »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar«, tijelima državne uprave i drugim ustanovama.

(2) Stručno-edukativne materijale za obilježavanje dana posebnog domovinskog pijeteta priprema i osigurava tijelo državne uprave nadležno za znanost i obrazovanje.

Posjeti Memorijalnom groblju

Članak 14.

U okviru posjeta učenika i drugih posjetitelja Memorijalnom groblju koji dolaze u Vukovar radi upoznavanja s vrijednostima iz Domovinskog rata te bitke za Vukovar, a koju djelatnost provodi Javna ustanova »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar«, mogu se odgovarajuće uključiti aktivnosti iz članka 12. ovoga Zakona.

Znamenja na mjestima na kojima se odaje poseban domovinski pijetet

Članak 15.

(1) Na mjestima iz članka 8. ovoga Zakona mogu biti istaknuta samo državna znamenja Republike Hrvatske te znamenja Vukovarsko-srijemske županije i Grada Vukovara odnosno može se izvoditi samo himna Republike Hrvatske, sukladno zakonu kojim se propisuje grb, zastava i himna Republike Hrvatske.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, na mjestima iz članka 8. ovoga Zakona mogu biti istaknuta i znamenja drugih država, i to prilikom posjeta stranih delegacija ili prilikom obilježavanja pogibije dragovoljaca, koji nisu državljani Republike Hrvatske, u obrani suvereniteta Republike Hrvatske.

Središnje mjesto obilježavanja

Članak 16.

(1) Memorijalno groblje središnje je mjesto odavanja posebnog domovinskog pijeteta.

(2) Memorijalno groblje ujedno je središnje mjesto odavanja počasti nacionalnoj žrtvi u uspostavi samostalne, nezavisne, suverene i demokratske Republike Hrvatske odnosno svim stradalim hrvatskim braniteljima i civilima iz Domovinskog rata.

(3) Memorijalno groblje na odgovarajući se način označava, u smislu stavaka 1. i 2. ovoga članka, postavljanjem signalizacije na središnjem ulazu u Memorijalno groblje, sukladno članku 10. ovoga Zakona.

Popis poginulih i nestalih

Članak 17.

Na Memorijalnom groblju se, na odgovarajući i dostojanstven način, uspostavlja javno dostupan popis svih poginulih i nestalih hrvatskih branitelja i civila iz Domovinskog rata s područja posebnog domovinskog pijeteta sukladno članku 5. ovoga Zakona.

Odavanje počasti u druge dane

Članak 18.

(1) Odavanje počasti žrtvama Domovinskog rata u Vukovaru izvan razdoblja iz članka 7. ovoga Zakona od strane izaslanstava koja su u službenom posjetu Vukovaru održava se na Memorijalnom groblju.

(2) Odavanje počasti iz stavka 1. ovoga članka odgovarajuće uključuje aktivnosti iz članka 12. ovoga Zakona.

Protokol o načinu odavanja posebnog domovinskog pijeteta

Članak 19.

Način odavanja posebnog domovinskog pijeteta na mjestima iz članka 8. ovoga Zakona uređuje se Uredbom o jedinstvenom protokolu koju donosi Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada).

GLAVA III. VIJEĆE ZA DOMOVINSKI PIJETET, MIR I RAZVOJ

Uloga Vijeća

Članak 20.

Vijeće za domovinski pijetet, mir i razvoj (u daljnjem tekstu: Vijeće) je stalno tijelo koje koordinira i prati aktivnosti obilježavanja posebnog domovinskog pijeteta, može predložiti mjere i aktivnosti radi njihova unaprjeđenja i prati njihovo provođenje te prati i može predložiti mjere poticanja društvenog razvoja područja iz članka 5. ovoga Zakona.

Imenovanje i ustroj Vijeća

Članak 21.

(1) Vijeće ima 17 članova koji imaju svoje zamjenike, a čine ga: a) predstavnik Ureda predsjednika Republike Hrvatske b) predstavnik Ureda predsjednika Vlade c) …

(2) Ministar hrvatskih branitelja (u daljnjem tekstu: ministar) po svom je položaju predsjednik Vijeća i ima svog zamjenika.

(3) Predsjednika Vijeća i njegova zamjenika te članove Vijeća i njihove zamjenike imenuje Vlada na vrijeme od četiri godine.

GLAVA IV.

ZNANSTVENOISTRAŽIVAČKE I RAZVOJNE AKTIVNOSTI

Znanstvenoistraživačke aktivnosti

Članak 24.

(1) Vijeće, u suradnji s tijelom državne uprave nadležnim za znanost i obrazovanje, tijelom državne uprave nadležnim za kulturu, Hrvatskim institutom za povijest, Hrvatskim memorijalno-dokumentacijskim centrom Domovinskog rata, Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar i Javnom ustanovom »Memorijalni centar Domovinskog rata Vukovar« potiče znanstvenoistraživačke aktivnosti te izdavaštvo i memorijale radi očuvanja, istraživanja te promicanja istine o Domovinskom ratu i povijesnog sjećanja na ulogu Vukovara u obrani i stvaranju Republike Hrvatske.

(2) Vijeće može predložiti Vladi mjere za provođenje aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka.

Aktivnosti društvenog razvoja

Članak 25.

Vijeće se brine o razvoju područja iz članka 5. ovoga Zakona te Vladi može predložiti mjere i aktivnosti usmjerene na njihov demografski, gospodarski, kulturni i odgojno-obrazovni razvoj te druge oblike društvenog razvoja i prati njihovo provođenje, kao i provođenje drugih mjera koje se poduzimaju u svrhu razvoja područja iz članka 5. ovoga Zakona.

Sredstva za provedbu

Članak 26.

(1) Sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske, na poziciji Ministarstva, tijela državne uprave nadležnog za znanost i obrazovanje i tijela državne uprave nadležnog za kulturu te proračunu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, ako drukčije nije propisano ovim Zakonom.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, sredstva za provedbu ovoga Zakona osiguravaju se u državnom proračunu Republike Hrvatske i na pozicijama drugih tijela državne uprave temeljem unaprijed planiranih aktivnosti odnosno projekata iz njihova djelokruga.

GLAVA V.       PRIJELAZNE I ZAVRŠNA ODREDBA

Članak 27.

Nadležna tijela iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona nastavljaju s poduzimanjem aktivnosti upravljanja i održavanja objekata iz članka 8. stavka 1. ovoga Zakona.

Članak 28.

Vlada će predsjednika Vijeća i njegova zamjenika te članove Vijeća i njihove zamjenike imenovati u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 29.

(1) Uredbu iz članka 19. ovoga Zakona Vlada će donijeti u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.       

(2) Poslovnik iz članka 21. stavka 8. ovoga Zakona Vijeće će donijeti u roku od 90 dana od dana imenovanja Vijeća.

Članak 30.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u »Narodnim novinama«.(stupio na snagu 14.03.2020.)