Vijeće za nacionalnu sigurnost (VNS)
središnje je koordinacijsko tijelo sigurnosnog sustava RH koje razmatra i procjenjuje sigurnosne prijetnje i rizike, te donosi smjernice i zaključke o načinima zaštite i ostvarivanja interesa nacionalne sigurnosti. VNS utvrđuje Godišnje smjernice za rad sigurnosno-obavještajnih agencija te na druge načine omogućuje Predsjedniku RH i Vladi RH usmjeravanje rada agencije i tijela sigurnosno-obavještajnog sustava. Vijeće utvrđuje prijedlog sredstava za rad agencija i tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, utvrđuje mjere nakon provedenih nadzora nad agencijama sigurnosno-obavještajnog sustava te odobrava međunarodnu suradnju na području nacionalne sigurnosti.
VNS čine Predsjednik RH, predsjednik Vlade RH, ministri obrane, unutarnjih poslova, vanjskih poslova i pravosuđa, savjetnik Predsjednika RH za nacionalnu sigurnost, načelnik Glavnog stožera GS OS RH, predstojnik UVNS-a, ravnatelji SOA-e i VSOA-e; u radu sudjeluje predsjednik Hrvatskog sabora, a po potrebi i druge osobe.
Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija
tijelo je koje operativno usklađuje rad agencija i drugih tijela sigurnosno-obavještajnog sustava, a na temelju odluka Vijeća za nacionalnu sigurnost i drugih usmjeravajućih odluka i akata. Savjet dakle provodi odluke VNS-a, daje prijedloge VNS-u te sam poduzima mjere za učinkovitost i unapređivanje rada sigurnosno-obavještajnih agencija. Savjet donosi mišljenje o sigurnosno-obavještajnoj suradnji s odgovarajućim službama i tijelima u inozemstvu. Savjet čine član Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost, kao predsjednik Savjeta, savjetnik Predsjednika RH za nacionalnu sigurnost, predstojnik UVNS-a i ravnatelji sigurnosno-obavještajnih agencija. Na sjednicama Savjeta po potrebi mogu sudjelovati i druge osobe iz pravosudnih, policijskih, inspekcijskih, nadzornih i drugih tijela i institucija.
Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti
je međuresorno tijelo nadležno za usklađivanje i koordiniranje rada sustava domovinske sigurnosti. Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti pokreće inicijative i izrađuje planove potrebne radi ostvarivanja ciljeva iz članka 5. Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Sastav Koordinacije određen je člankom 12. Zakona o sustavu domovinske sigurnosti.
Ured vijeća nacionalne sigurnosti (UVNS)
Obavljajući stručne i administrativne poslove za Vijeće za nacionalnu sigurnost i Savjet za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih agencija, UVNS objedinjava dostavljena izvješća i informacije sigurnosno-obavještajnih agencija, izrađuje periodična izvješća po područjima sigurnosno-obavještajnog djelovanja, te analizira i ocjenjuje sigurnosno-obavještajne podatke od značaja za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske bitne za obavljanje ustavnih i zakonskih ovlasti Predsjednika Republike i Vlade RH. Na zahtjev Predsjednika Republike i predsjednika Vlade UVNS surađuje s sigurnosno-obavještajnim agencijama u izradi strategijskih procjena i ocjena sigurnosnih pojava važnih za nacionalnu sigurnost Republike Hrvatske.
ANALITIČKA INFORMACIJA
Analitička informacija je analitički proizvod nastao prikupljanjem, procjenjivanjem i interpretacijom podataka. Analitička informacija je jedan podatak, niz ili skupina podataka s određenim značenjem koji su prikupljeni od nekog izvora (osobe ili sredstva) te kojima je na odgovarajući i pogodan način promijenjen oblik (format). Analitička informacija predstavlja činjenicu ili niz činjenica o stanju, odnosima i događajima koji postoje ili su postojali do nekog trenutka u vremenu na nekom mjestu u prostoru.
ANALITIČKA OBRADA
Analitička obrada je dio obavještajnog ciklusa u kojem se podaci obrađuju – prerađuju u analitički proizvod (razvrstavanjem, vrednovanjem, analiziranjem i povezivanjem-integracijom i tumačenjem-interpretacijom).
ANALITIČKA PROSUDBA
Analitička prosudba je analitički proizvod temeljen na raspoloživim informacijama i/ili drugim analitičkim proizvodima i rezultat je njihove obrade i donošenja zaključaka analitičara; ona mora biti odraz realne prosudbe stanja i mogućeg razvoja događaja, te je podložna preispitivanju.
STRATEGIJSKA ANALIZA
Strategijska analiza je najsloženiji analitički proizvod koji traženjem veza, uzroka i posljedica na važnim nacionalnim područjima izvodi zaključke i donosi prijedloge vezane za realizaciju težišnih (proklamiranih) ciljeva. Strategijska analiza je skup djelovanja analitičara sigurnosno-obavještajnog sustava, znanstvenih djelatnika, djelatnika državnih i javnih službi te nezavisnih stručnjaka iz područja interesa. Izrađuje se za duže vremensko razdoblje.
MJERE TAJNOG PRIKUPLJANJA PODATAKA
Mjere tajnog prikupljanja su način prikupljanja podataka kojim se na zakonom propisan način privremeno ograničavaju neka ustavna i ljudska prava i temeljne slobode građana RH. Sukladno čl. 33. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH hrvatske sigurnosno-obavještajne agencije ovlaštene su primjenjivati slijedeće mjere tajnog prikupljanja podataka:
1. tajni nadzor sadržaja komunikacija,
2. tajni nadzor podataka o telekomunikacijskom prometu,
3. tajni nadzor lokacije korisnika,
4. tajni nadzor međunarodnih telekomunikacijskih veza,
5. tajni nadzor nad poštanskim i drugim pošiljkama,
6. tajni nadzor i tehničko snimanje unutrašnjosti objekata, zatvorenih prostora i predmeta,
7. tajno praćenje i motrenje uz svjetlosno snimanje osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
8. tajno praćenje i motrenje uz zvučno snimanje sadržaja komunikacija osoba u otvorenom prostoru i na javnim mjestima,
9. tajni otkup dokumenata i predmeta.
PARLAMENTARNI NADZOR
Parlamentarni nadzor je uobičajeni oblik nadzora nad radom sigurnosno-obavještajnih agencija u demokratskim zemljama. U RH parlamentarni nadzor provodi Hrvatski sabor neposredno i putem Odbora za unutarnju politiku i nacionalnu sigurnost Hrvatskog sabora te Vijeća za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija (čl. 103. – 105. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH).
GRAĐANSKI NADZOR
Nadzor koji provode predstavnici građana, bave se praćenjem i nadzorom zakonitosti rada i primjene mjera tajnog prikupljanja podataka, te utvrđivanjem osnovanosti predstavki koje im dostave građani. U RH je za građanski nadzor zaduženo Vijeće za građanski nadzor sigurnosno-obavještajnih agencija koje broji 6 članova koje imenuje Hrvatski sabor. Djelokrug njihova rada i nadležnost definirani su čl. 110. – 114. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH.
STRUČNI NADZOR
Nadzor koji je usmjeren na sagledavanje zakonitosti rada i strukovne utemeljenosti primijenjene metodologije postupanja sigurnosno-obavještajnih agencija. Provode ga službenici sa višegodišnjim stažem u sigurnosno-obavještajnom sustavu RH te adekvatnim stručnim znanjima o metodologiji rada sigurnosno-obavještajnih agencija. U RH stručni nadzor provode ovlašteni službenici UVNS-a.
DRUGI OBLICI NADZORA
Osim spomenutih nadzora može se utvrditi da u RH u dijelu rada sigurnosno-obavještajnog sustava postoji i još jedan, posredni mehanizam sudbenog nadzora, s obzirom na činjenicu da dio mjera tajnog prikupljanja podataka kojima se privremeno na zakonit način ograničavaju ljudska i građanska prava građana odobrava Vrhovni sud RH (čl. 33. – 38. Zakona o sigurnosno-obavještajnom sustavu RH).
(*Pojmovnik je sa www stranica Ureda vijeća za nacionalnu sigurnost, 2023.)
Sigurnosni sustav Republike Hrvatske/Domovinska sigurnost (pojmovnik)