Strateški pregled obrane kao kao temeljni dokument u području obrane koji predstavlja završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strateških koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strateškog i sigurnosnog okružja donijela je Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 10. svibnja 2018. godine. Strateški pregled obrane objavljen je u “Narodnim novinama” 43/18 od 11. svibnja 2018. godine.
2.2. Misije i zadaće Oružanih snaga Republike Hrvatske
Hrvatska vojska je glavni nositelj obrane Republike Hrvatske. Ona se ustrojava, razvija i uporabljuje u svrhu provedbe misija i zadaća definiranih Ustavom Republike Hrvatske i pobliže objašnjenih Strategijom nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske.
Misije Oružanih snaga Republike Hrvatske su sljedeće:
1. Obrana Republike Hrvatske i saveznika
Obrana suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske primarna je misija Hrvatske vojske. U njezinoj provedbi oslanjamo se na sposobnosti svojih oružanih snaga i drugih državnih tijela, kao i na sposobnosti NATO saveznika.
Oružane snage se konceptualno osmišljavaju, ustrojavaju i oblikuju kako bi vlastitim snagama, kroz integrirani nacionalni odgovor, ili uz pomoć saveznika mogle odvratiti, zaustaviti i odbaciti oružanu agresiju na Republiku Hrvatsku.
Sudjelovanje u savezničkim mjerama strateškog odvraćanja i kolektivne obrane Republika Hrvatska provodi deklariranim i drugim snagama, u skladu s odredbama Sjevernoatlantskog ugovora.
Razina ambicije
Oružane snage bit će sposobne na vrijeme prepoznati prijetnju i provesti pravodobne pripreme, vlastitim snagama usporiti i zaustaviti snage agresora iz minimalno dva geografski odvojena pravca djelovanja, osigurati pravodobno narastanje vlastitih snaga te istodobno prihvatiti, uvesti i angažirati savezničke snage i sposobnosti za zajedničko djelovanje.
U mjerama strateškog odvraćanja i obrane Saveznika, Republika Hrvatska sudjelovat će prioritetno deklariranim postrojbama čije su sposobnosti i razina spremnosti dogovoreni u okviru NATO-ova procesa obrambenog planiranja, a u slučaju potrebe i drugim raspoloživim snagama.
Hrvatska vojska će izgrađivati i održavati sposobnosti nadzora i zaštite suvereniteta našega morskog i zračnog prostora u suradnji s drugim nadležnim državnim tijelima i Saveznicima.
2. Doprinos međunarodnoj sigurnosti
Oružane snage, u suradnji sa Saveznicima i partnerima, aktivno će pridonositi stabilnosti međunarodnog okružja sudjelovanjem u misijama i operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, inicijativama izgradnje obrambenih kapaciteta partnerskih zemalja, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu, primarno pod vodstvom NATO-a i Europske unije. Na taj će se način istodobno unaprjeđivati cijeli spektar vlastitih sposobnosti za provedbu drugih misija i zadaća.
U procesu strukturiranja snaga koje se pripremaju i upućuju u te operacije i aktivnosti, poseban naglasak stavljat će se na one sastavnice i stožerno osoblje čije specifične i visokovrijedne sposobnosti čine naš doprinos vidljivijim i cjenjenijim u međunarodnom okružju.
Sudjelovanjem u operacijama i misijama, djelujući u okviru međunarodnih organizacija kojih je član te kroz instrumente obrambene diplomacije Republika Hrvatska gradi međunarodni utjecaj, ostvaruje čvrste savezničke i partnerske veze te stvara mogućnost utjecaja na oblikovanje politika međunarodnih organizacija u područjima od hrvatskoga nacionalnog interesa.
Razina ambicije
Oružane snage bit će sposobne u misije i operacije potpore miru, operacije odgovora na krize ili druge međunarodne aktivnosti uputiti snage do veličine borbene skupine temeljene na mehaniziranoj bojni, na rotacijskoj osnovi.
Struktura Oružanih snaga oblikovat će se na način da će 50% ukupnih kopnenih snaga biti strukturirano, obučeno i opremljeno za sudjelovanje u operacijama potpore miru i odgovora na krize, a 10% snaga održivo u tim aktivnostima.
Doprinos zrakoplovnim, za sada ponajprije helikopterskim, i mornaričkim snagama procjenjivat će se posebno za svaku situaciju, s naglaskom na snagama koje se razvijaju u kontekstu NATO ciljeva sposobnosti. Pri tome će 40% zračnih snaga biti razmjestivo, a 8% održivo u operacijama.
Doprinos operacijama i misijama Europske unije te sudjelovanje u Borbenim skupinama Europske unije usklađivat će se, s obzirom na politiku jedinstvenog kompleta snaga, s onima u NATO vođenim operacijama i misijama te obvezama u kontekstu sudjelovanja u NATO strukturi snaga, a kretat će se od manjih borbenih modula do doprinosa temeljenog na mehaniziranoj satniji. Ovakav maksimalni doprinos angažirat će se u pravilu svaku četvrtu godinu. U idućem razdoblju povećat će se doprinos operacijama Europske unije.
Doprinos Republike Hrvatske u misijama Ujedinjenih naroda na dužnostima u UN stožerima i promatračkim pozicijama ostat će načelno na sadašnjoj razini.
3. Potpora civilnim institucijama
Hrvatska vojska pruža potporu civilnim institucijama u zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru, gašenju požara otvorenog prostora, u poplavama, traganju i spašavanju na kopnu i moru, medicinskom prevoženju, kao i u drugim situacijama u kojima civilne sposobnosti nisu dostatne, na način primjeren vrsti i razini ugroze i okolnostima u kojima se aktivnosti provode. Djelovanje Oružanih snaga u međuresornom odgovoru na nedavnu »migrantsku krizu« pokazalo je da su njihove sposobnosti brzo raspoložive i višestruko upotrebljive i izvan tradicionalnih zadaća.
Korištenje sposobnosti Hrvatske vojske u potpori civilnim institucijama i djelovanje u sinergiji s drugim resorima potvrđuje se kao potrebna, visoko vrijedna i društveno poželjna zadaća te kao jedan od racionalnih i učinkovitih oblika korištenja državnih resursa u slučajevima prirodnih nesreća, epidemija, narušavanja energetske i kibernetičke sigurnosti, ugrožavanja prirodnog okoliša, tehnoloških katastrofa, ali i drugih brzorastućih kriza, terorističkih napada, uporabe oružja masovnog uništenja i hibridnih prijetnji.
Zato će Oružane snage razvijati i određene specifične, specijalizirane sposobnosti za potporu civilnim strukturama koje će u najvećoj mogućoj mjeri biti komplementarne konvencionalnim vojnim sposobnostima te za koje analize pokažu opravdanost da ih je, na dulji ili kraći rok, optimalno organizirati unutar vojne organizacije. Postrojbe, odnosno namjenski organizirane snage Hrvatske vojske za te se sposobnosti namjenski obučavaju i opremaju specifičnom opremom.
Razina ambicije
Oružane snage će razviti potrebnu sposobnost kroz organske postrojbe kojima je provedba potpore civilnim institucijama temeljna zadaća (eskadrila protupožarnih zrakoplova, Obalna straža Republike Hrvatske) ili dopunska zadaća (logističke i zdravstvene postrojbe Zapovjedništva za potporu, sposobnost traganja i spašavanja Zapovjedništva specijalnih snaga) odnosno formiranjem namjenski organiziranih snaga težišno iz sastava Hrvatske kopnene vojske (inženjerijske, djelovanje nuklearno-biološko-kemijske postrojbe).
Organizacija, sustav obuke i standardi opremanja specifičnom opremom prilagodit će se potrebama provedbe ove misije. Sposobnosti Oružanih snaga razvijene za potporu civilnim vlastima i stanovništvu moći će se koristiti i u međunarodnim humanitarnim operacijama.
2.3. Obrambene sposobnosti, stanje i perspektiva razvoja
Oružane snage glavni su instrument obrane Republike Hrvatske.
Kako bi bile u mogućnosti pravovremeno i primjereno odgovoriti na prijetnje, izazove i rizike promjenjivoga sigurnosnog okružja, oružane snage se trebaju oblikovati kao višenamjenske, fleksibilne i modularne kako bi se omogućila brza reakcija i olakšala njihova integracija s ostalim elementima državne moći.
Budući da provedba misija Oružanih snaga podrazumijeva i širi, međunarodni odgovor, ona se mora razvijati, organizirati, opremati, pripremati i uvježbavati za djelovanje zajedno sa Saveznicima na teritoriju Republike Hrvatske, ali i izvan njega.
Pritom sposobnosti, čiji budući razvoj proizlazi prioritetno iz nacionalnih potreba Republike Hrvatske, moraju biti optimalno, u smislu resursa i vremenski, usklađene sa sposobnostima kojima Republika Hrvatska pridonosi u okviru sustava kolektivne obrane, čineći zajednički, međusobno upotpunjujući paket.
Razvoj sposobnosti koje su, kao nacionalna obveza, dogovorene sa Saveznicima u kontekstu NATO-ova procesa obrambenog planiranja (paket NATO ciljeva sposobnosti 2017.) imat će naglašenu važnost. Na taj se način s jedne strane izravno pokazuje posvećenost sposobnostima Saveza, a s druge se osigurava interoperabilnost Oružanih snaga sa snagama Saveznika.
Grane Hrvatske vojske ostaju nositelji održavanja sposobnosti, a uporaba vojnih sposobnosti temelji se na njihovu združivanju kroz vojno obrazovanje, obuku, vježbe i doktrinarna rješenja. Hrvatska vojska združivat će sposobnosti granskih i funkcionalnih sastavnica s ciljem postizanja sinergijskog učinka u odgovoru na strateške izazove.
Kroz vježbe i eksperimentalne metode usvajat će se doktrinarne postavke združenog djelovanja te ispitivati njihova validnost i unaprjeđivati postojeća rješenja.
Ustanovljena je potreba redefiniranja teritorijalnog razmještaja Hrvatske vojske kako bi se osigurala vojna prisutnost u skladu sa specifičnostima zemljopisnog položaja i sigurnosnim izazovima, ravnomjeran razvoj nacionalnih obrambenih sposobnosti i pospješila brzina njihove uporabe. Istodobno će se kroz ovaj proces dati potpora kvalitetnijem obiteljskom životu i oživljavanju hrvatskih krajeva u kojima je vojska bila tradicionalno prisutna.
Zaključak
Složenost i nepredvidljivost strateškog okružja, brza tranzicija prijetnji u obliku, opsegu i intenzitetu, pojava novih netradicionalnih prijetnji te tehnološki i društveni trendovi u značajnoj mjeri povećavaju spektar sposobnosti koje Oružane snage Republike Hrvatske trebaju razviti za provedbu misija i zadaća – od povećane vatrene moći i mobilnosti manevarskih snaga sposobnih za sudjelovanje u združenim operacijama visokog intenziteta pa do sposobnosti zajedničkog djelovanja u međuresornom i međunarodnom te tehnološki zahtjevnom okružju.
Republika Hrvatska će nastaviti pridonositi kolektivnoj obrani, kriznom upravljanju i kooperativnoj sigurnosti NATO-a te sudjelovati u jačanju Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije, pridonoseći strateškom partnerstvu i komplementarnosti NATO-a i Europske unije. Uz daljnje jačanje višegodišnje uspješne suradnje sa strateškim partnerima, osnažit će se mehanizmi regionalne obrambene suradnje sa zemljama srednje i jugoistočne Europe. Razvoj sposobnosti temeljit će se na načelima integriranosti i prilagodljivosti Oružanih snaga Republike Hrvatske, uvezujući njihovo djelovanje s drugim sudionicima u sustavu domovinske sigurnosti.
U kratkoročnom razdoblju, uz razvoj i održavanje ključnih obrambenih sposobnosti te nabavu višenamjenskoga borbenog aviona, osigurat će se i uvođenje novih i poboljšanje postojećih sposobnosti poput strateškog izviđanja, prikupljanja i obrade informacija, strateškog komuniciranja, kao i sposobnosti iz kibernetičke domene.
Pripadnici Hrvatske vojske i državni službenici i namještenici Ministarstva obrane zbog svojih su kompetencija, osobnog integriteta i domoljublja najveća vrijednost i jamstvo provedbe postavljenih zadaća. Stoga će naročita pažnja i napori biti usmjereni na podizanje društvenog ugleda vojnog poziva, profesionalnog razvoja i poboljšanja uvjeta života i rada vojnika, dočasnika i časnika, državnih službenika i namještenika.
Republika Hrvatska će, sljedeći zaključke NATO Summita u Walesu (2014.), nastaviti s kontinuiranim povećanjem izdvajanja za potrebe obrane u apsolutnom iznosu kako bi se obrambeni proračun, uvažavajući fiskalne i ekonomske mogućnosti Republike Hrvatske, postupno približio ciljanom iznosu od 2% BDP-a te da 20% obrambenog proračuna bude usmjereno na troškove opremanja i modernizacije, čime će se osigurati daljnji rast obrambenih sposobnosti. U Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2017. godinu, prvi put nakon višegodišnjeg smanjivanja, povećani su izdaci za obranu, a povećanje se nastavlja i u 2018. godini i projekcijama za 2019. i 2020. godinu.
Unatoč tome, promjena strukture troškova ostaje jedan od ključnih izazova u srednjoročnom razdoblju kao preduvjet dostizanja planiranih obrambenih sposobnosti i uravnoteženog razvoja obrambenog resora.
Strateški pregled obrane (izvadci)