NN 73/13 od 18.06.2013., NN 75/15 od 8.7.2015. , NN 27/16 od 25.3.2016., NN 30/18 od 30.4.2018. i NN 70/19 od 24.7.2019.
Članak 2.
(1) Temeljna svrha obrane je očuvanje suvereniteta, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
(2) Obrana Republike Hrvatske može se provoditi samostalno ili kolektivno u skladu s Ustavom Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Ustav), zakonima i sklopljenim međunarodnim ugovorima.
(3) Temeljna svrha obrane iz stavka 1. ovoga članka ostvaruje se i kroz sudjelovanje u izgradnji međunarodnoga mira, sigurnosti i povjerenja te ispunjavanju obveza preuzetih u sklopu kolektivne obrane Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora (u daljnjem tekstu: NATO) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
Članak 3.
Temeljni pojmovi koji se koriste u ovom Zakonu imaju sljedeća značenja:
1. Obrana je državna funkcija kojom se osigurava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske te područje djelovanja koje obuhvaća pripremu, uporabu i korištenje snaga i sredstava u ratnom stanju, stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i miru.
2. Nositelji obrambene funkcije su tijela državne vlasti, ministarstva i Oružane snage.
3. Oružane snage Republike Hrvatske su snage organizirane za obranu Republike Hrvatske i saveznika vojnim sredstvima te za druge oblike uporabe i korištenja u skladu sa zakonom i međunarodnim pravom. Za Oružane snage Republike Hrvatske koristi se i naziv Hrvatska vojska.
.4. Obrambene pripreme su mjere i aktivnosti koje poduzimaju nositelji obrambene funkcije i ostali sudionici u pripremama radi učinkovitog djelovanja u stanju neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske i ratnom stanju.
5. Stanje neposredne ugroženosti neovisnosti, jedinstvenosti i opstojnosti Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: stanje neposredne ugroženosti) je stanje sigurnosnog okruženja Republike Hrvatske u kojem postoje očiti pokazatelji izravnih operativnih priprema oružanih snaga druge države za poduzimanje postupaka i aktivnosti usmjerenih na povredu suvereniteta i neovisnosti te stanje u državi u kojem su zbog oružanoga, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje neovisnost ili teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.
6. Ratno stanje je stanje u državi u kojem su zbog oružanog djelovanja druge države, terorističkoga ili drugoga nasilnog djelovanja većeg opsega izravno dovedeni u pitanje suverenitet, neovisnost ili teritorijalna cjelovitost.
7. Vojni zapovjednici su vojne osobe koje zapovijedaju zapovjedništvima, stožerima, granama i postrojbama.
8. Ovlast zapovijedanja i nadzora je pravo i odgovornost zapovjednika za izdavanje zapovijedi podređenima i kontrolu njihove provedbe. Ovlast punog zapovijedanja obuhvaća sve aspekte zapovijedanja, nadzora i upravljanja u Oružanim snagama i ona se uvijek zadržava unutar nacionalnih okvira. Dio te ovlasti, koji se isključivo odnosi na operativno i taktičko zapovijedanje i nadzor, može se, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom, prenijeti na zapovjednike multinacionalnih snaga.
9. Deklariranje snaga je iskazivanje, u skladu s međunarodnim ugovorima i obvezama, dijelova Oružanih snaga koje se mogu angažirati u multinacionalnim snagama, u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.
10. Pridruživanje multinacionalnim snagama je uključivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture stalnog karaktera.
11. Dodjeljivanje snaga je stavljanje pojedinih postrojbi, namjenski organiziranih dijelova ili pripadnika Oružanih snaga pod zapovijedanje i nadzor multinacionalnim zapovjedništvima s jasno definiranim mandatom, ograničenjima uz prijenos ovlasti zapovijedanja i nadzora.
12. Operacije potpore miru su operacije u kojima se upotrebljavaju diplomatska, civilna i vojna sredstva kako bi se uspostavio ili održao mir te takve operacije mogu uključivati sprječavanje sukoba, uspostavljanje mira, održavanje mira, nametanje mira i izgradnju mira.
13. Pružanje humanitarne pomoći je pružanje pomoći u slučaju prirodnih, tehničko-tehnoloških ili ekoloških događaja koji opsegom ili intenzitetom ili neočekivanošću ugroze zdravlje ili ljudske živote ili imovinu veće vrijednosti ili okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice ukloniti redovitim djelovanjem nadležnih tijela područja na kojem je događaj nastao te pružanje pomoći u slučaju ratnih razaranja i terorizma.
Članak 4.
(1) Temeljni dokumenti na području obrane su: Strategija obrane Republike Hrvatske, Vojna strategija Republike Hrvatske, Strateški pregled obrane, Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga i Plan obrane Republike Hrvatske.
1. Strategija obrane Republike Hrvatske temeljni je konceptualni dokument kojim se dugoročno uređuje angažiranje raspoloživih obrambenih resursa u odgovoru na sigurnosne izazove te se projektiraju osnove njihova budućeg razvoja.
2. Vojna strategija Republike Hrvatske je konceptualni dokument kojim se razrađuju sposobnosti Oružanih snaga definirane Strategijom obrane Republike Hrvatske te definira struktura Oružanih snaga, načela organizacije i uporabe Oružanih snaga.
3. Strateški pregled obrane je završno izvješće o provedenom procesu preispitivanja usklađenosti strategijskih koncepata te dostignutih i planiranih obrambenih sposobnosti s obrambenim potrebama koje proizlaze iz realnosti strategijskog i sigurnosnog okruženja.
4. Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga temeljni je dokument obrambenog planiranja kojim se utvrđuje dugoročna projekcija razvoja potrebnih vojnih sposobnosti i definiraju resursi za njihovu realizaciju.
5. Plan obrane Republike Hrvatske je planski dokument kojim se definira funkcioniranje države i društva u stanju neposredne ugroženosti i ratnom stanju.
(2) Godišnje izvješće o obrani je prikaz aktivnosti Ministarstva obrane i Oružanih snaga u prethodnoj godini, stanja i razvoja obrambenih sposobnosti, provedbe obrambenih priprema te strukture obrambenih resursa i ostvarenja ključnih razvojnih projekata i prioriteta.
Glava II.
NADLEŽNOSTI TIJELA DRŽAVNE VLASTI I
UPRAVE
U PODRUČJU OBRANE
1. Hrvatski sabor
Članak 5.
(1) Hrvatski sabor odlučuje o ratu i miru te ostvaruje građanski nadzor nad Oružanim snagama.
(2) Hrvatski sabor:
1. donosi Strategiju obrane Republike Hrvatske, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i uz suglasnost predsjednika Republike Hrvatske
2. odlučuje o visini i strukturi sredstava za financiranje obrane, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
3. usvaja Dugoročni plan razvoja Oružanih snaga, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
4. usvaja Godišnje izvješće o obrani
5. utvrđuje stanje neposredne ugroženosti, na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
6. donosi odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka
7. donosi druge akte u skladu s odredbama Ustava i zakona.
Članak 6.
(1) Odbor za obranu Hrvatskoga sabora raspravlja i zauzima stajališta o:
1. visini i strukturi sredstava za financiranje obrane koje je predložila Vlada Republike Hrvatske
2. izvješćima iz područja obrane koje usvaja Hrvatski sabor
3. o zakonima i drugim aktima iz područja obrane koje donosi Hrvatski sabor.
(2) Odbor iz stavka 1. ovoga članka daje mišljenje Ministarstvu obrane o nabavi za potrebe obrane za vrijednosti veće od 5,000.000,00 eura prije pokretanja postupka javne nabave.
2. Predsjednik Republike Hrvatske
i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga
Članak 7.
(1) Predsjednik Republike Hrvatske i vrhovni zapovjednik Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Predsjednik Republike):
1. objavljuje rat i zaključuje mir na temelju odluka Hrvatskoga sabora
2. donosi Vojnu strategiju Republike Hrvatske, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
3. donosi Plan uporabe Oružanih snaga, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
4. daje suglasnost na Prijedlog plana obrane Republike Hrvatske
5. donosi Odluku o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga na prijedlog Vlade Republike Hrvatske
6. donosi Odluku o mobilizaciji Oružanih snaga na prijedlog ministra obrane
7. predstavlja Oružane snage u zemlji i inozemstvu
8. imenuje načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za obranu Hrvatskoga sabora
9. razrješuje dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga izravno ili na prijedlog Vlade Republike Hrvatske i nakon pribavljenog mišljenja Odbora za obranu Hrvatskoga sabora
10. imenuje i razrješuje dužnosti vojne zapovjednike u Oružanim snagama na ustrojbenim mjestima brigadira/kapetana bojnog broda i generala/admirala na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
11. imenuje i razrješuje dužnosti vojne izaslanike i vojne predstavnike na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu konzultaciju s ministrom nadležnim za vanjske poslove
12. imenuje i razrješuje djelatne vojne osobe na dužnosti u Kabinetu za obranu i nacionalnu sigurnost (od 15.7.’15.)
13. donosi opća pravila postupanja u Oružanim snagama, u skladu s posebnim zakonom, na prijedlog načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i uz suglasnost ministra obrane
14. daje prethodno mišljenje na prijedloge akata iz područja obrane koje donosi Vlada Republike Hrvatske
15. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike donosi zapovijedi, naredbe, smjernice, odluke, pravila i druge akte.
(3) Ministarstvo obrane obavlja stručne poslove za potrebe Predsjednika Republike u vezi s njegovim ovlastima u području obrane.
3. Vlada Republike Hrvatske
Članak 8.
Vlada Republike Hrvatske (u daljnjem tekstu: Vlada) u području obrane:
1. donosi Strateški pregled obrane, na prijedlog ministra obrane
2. podnosi Hrvatskome saboru Godišnje izvješće o obrani
3. donosi Plan obrane Republike Hrvatske
4. donosi odluku o ulasku oružanih snaga država saveznica u Republiku Hrvatsku radi pružanja humanitarne pomoći, uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike
5. predlaže odluku o nepozivanju novaka na obvezu služenja vojnog roka
6. donosi druge akte u skladu s odredbama ovoga Zakona.
4. Vijeće za obranu
Članak 9.
(1) Vijeće za obranu je oblik koordinacije tijela državne vlasti za usklađivanje stavova i donošenje zaključaka i preporuka iz područja obrane.
(2) Vijeće za obranu:
1. razmatra temeljne i strateške dokumente iz područja obrane te strateška pitanja vezana uz razvoj, opremanje i modernizaciju Oružanih snaga, financiranje i sudjelovanje pripadnika Oružanih snaga u inozemstvu
2. razmatra obrambena pitanja koja proizlaze iz članstva Republike Hrvatske u međunarodnim organizacijama
3. daje preporuke nadležnim državnim tijelima glede njihovih prijedloga o načinima rješavanja najsloženijih pitanja iz područja obrane.
Članak 10.
Članovi Vijeća za obranu su:
– Predsjednik Republike
– predsjednik Hrvatskoga sabora
– predsjednik Vlade
– ministar nadležan za poslove obrane
– ministar nadležan za vanjske poslove
– ministar nadležan za financije
– načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga
– predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora
– savjetnik Predsjednika Republike nadležan za poslove obrane.
Članak 11.
(1) Sjednicu Vijeća za obranu zajednički sazivaju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
(2) Predsjednik Republike i predsjednik Vlade zajednički određuju područja koja će razmatrati Vijeće za obranu.
(3) Na sjednicu Vijeća za obranu ovisno o dnevnom redu mogu se pozvati i druge osobe o čemu zajednički odlučuju Predsjednik Republike i predsjednik Vlade.
(4) Ured predsjednika Republike Hrvatske obavlja administrativne poslove za Vijeće za obranu.
5. Ministarstvo obrane
Članak 12.
Ministarstvo obrane kao središnje tijelo državne uprave ima planske, usmjeravajuće, koordinacijske i nadzorne funkcije u obrani te osigurava uvjete za funkcioniranje i djelovanje Oružanih snaga.
Članak 13.
(1) Ministar obrane upravlja radom Ministarstva obrane i odgovoran je za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti u skladu s Ustavom i zakonom.
(2) U Ministarstvu obrane ustrojavaju se:
– Vojnotehnički savjet – savjetodavno tijelo za područje izgradnje, razvoja, opremanja i modernizacije Oružanih snaga,
– Kadrovski savjet – savjetodavno tijelo za područje kadrovske politike.
(3) Članove savjeta iz stavka 2. ovoga članka odlukom određuje ministar obrane.
(4) Za obavljanje poslova iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane može osnivati i druga stalna ili privremena stručna i savjetodavna tijela.
(5) Za obavljanje poslova iz djelokruga rada Ministarstva obrane ministar obrane donosi odluke, naredbe, smjernice, upute i propise za koje je ovlašten ovim Zakonom i drugim zakonskim i podzakonskim propisima.
Članak 14.
Ministarstvo obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Strategije obrane Republike Hrvatske
2. izradu Strateškog pregleda obrane
3. izradu Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga
4. izradu Prijedloga plana obrane Republike Hrvatske
5. izradu Godišnjeg izvješća o obrani
6. definiranje, razvijanje, usklađivanje i provođenje obrambene politike
7. definiranje, razvijanje i usklađivanje vrsta i područja planiranja u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
8. provedbu i unaprjeđivanje sustava planiranja, programiranja i proračuna
9. usklađivanje planova djelovanja nositelja obrambenih priprema s Planom obrane Republike Hrvatske
10. usklađivanje obrambenih priprema Oružanih snaga s nositeljima obrambenih priprema
11. usklađivanje pružanja potpore Oružanih snaga civilnim institucijama i stanovništvu
12. procjenu mogućih ratnih i drugih opasnosti kojima se ugrožava suverenitet, neovisnost i teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske
13. provođenje obveza državljana Republike Hrvatske u obrani
13.a određivanje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga.
14. planiranje, upravljanje, nadzor i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova na području obrane
15. planiranje, koordinaciju i provedbu međunarodne obrambene suradnje i poslova koji proizlaze iz preuzetih međunarodnih obveza Republike Hrvatske
16. koordinaciju projekata usmjerenih na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije
17. usmjeravanje i koordinaciju priprema i aktivnosti za angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
18. uključivanje i rad u okviru međunarodnih inicijativa, organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora
19. planiranje, usmjeravanje i nadzor vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa
20. planiranje i provedbu personalne politike u Ministarstvu obrane te planiranje i nadzor nad upravljanjem osobljem i profesionalnim razvojem pripadnika Oružanih snaga
21. poslove vezane za stupanje u službu i prestanak službe u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
22. uređenje osnova i osiguranje uvjeta za obrazovnu i znanstvenu djelatnost za potrebe obrane
23. informativnu, psihološku, kulturnu, muzejsku, arhivsku, sportsku, nakladničku i drugu djelatnost
24. planiranje, propisivanje, organizaciju, provedbu i nadzor mjera aktivnosti i standarda sigurnosti informacijskih sustava za potrebe obrane i obranu informatičkog prostora
25. planiranje i nadzor komunikacijskih i informacijskih sustava za potrebe obrane
25.a. planiranje, organiziranje, upravljanje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Ministarstva obrane te planiranje i nadzor informacijskih i komunikacijskih sustava Oružanih snaga
26. upravljanje i provedbu poslova informacijske sigurnosti
27. planiranje, organiziranje i provedbu materijalnog i financijskog poslovanja
28. materijalno zbrinjavanje
29. poslove normizacije i kodifikacije
30. planiranje razvoja vojnih lokacija i obavljanje stručnih poslova pri gradnji posebnih i vježbovnih vojnih građevina
31. planiranje i provedbu geoprostornog osiguranja za potrebe obrane
32. planiranje, organiziranje i nadzor zdravstvene i veterinarske zaštite
33. rješavanje o pravima i obvezama pravnih i fizičkih osoba u području obrane
34. provedbu inspekcijskog nadzora
35. vođenje službene evidencije o vojnim osobama i državnim službenicima i namještenicima u službi u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama
36. druge poslove obrane u skladu sa zakonima i podzakonskim propisima.
Članak 15.
(1) Glavni stožer Oružanih snaga (u daljnjem tekstu: Glavni stožer) je združeno tijelo Oružanih snaga ustrojeno u okviru Ministarstva obrane nadležno za pripremu, zapovijedanje, uporabu i korištenje Oružanih snaga.
(2) Na čelu Glavnog stožera je načelnik Glavnog stožera nadređen stožerima, zapovjedništvima, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga.
(3) Načelnik Glavnog stožera je glavni vojni savjetnik Predsjedniku Republike i ministru obrane.
(4) Načelnik Glavnog stožera imenuje se na razdoblje od četiri godine i ne može biti ponovno imenovan.
(5) Ustroj Glavnog stožera propisuje Predsjednik Republike na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane.
Članak 16.
(1) Glavni stožer u okviru Ministarstva obrane obavlja poslove koji se odnose na:
1. izradu Vojne strategije Republike Hrvatske
2. izradu Plana uporabe Oružanih snaga
3. sudjelovanje u izradi Strategije obrane Republike Hrvatske
4. sudjelovanje u izradi Dugoročnog plana razvoja Oružanih snaga
5. izradu, usvajanje, operacionalizaciju i praćenje primjene doktrinarnih dokumenata
6. izradu općih i posebnih pravila postupanja u Oružanim snagama
7. izradu Odluke o veličini, sastavu i mobilizacijskom razvoju Oružanih snaga
8. izradu ustroja stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga
9. sudjelovanje u sustavu planiranja, programiranja i proračuna u elementima koji se odnose na Oružane snage
10. razvoj koncepata i metodologije operativnog planiranja
11. usmjeravanje priprema za provođenje mjera popune, mobilizacije i dostizanje odgovarajućih kategorija i razina spremnosti Oružanih snaga
12. planiranje, organizaciju i provedbu vojne izobrazbe u Oružanim snagama
13. planiranje, organizaciju i provedbu vojne obuke te uvježbavanje Oružanih snaga
14. izgradnju, nadzor i ocjenjivanje borbene spremnosti stožera, zapovjedništava, postrojba i ustanova Oružanih snaga
15. predlaganje elemenata spremnosti te načela i mjerila prema kojima se provodi nadzor i ocjenjuje spremnost Oružanih snaga
16. sudjelovanje u planiranju, provedbi i ostvarivanju vojno-vojne suradnje Oružanih snaga s oružanim snagama drugih zemalja i međunarodnim vojnim organizacijama
17. provedbu priprema za dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga u multinacionalne vojne strukture i pridruživanje u okviru organizacija i saveza kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora
18. provedbu aktivnosti vezanih uz angažiranje Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
19. sudjelovanje u projektima usmjerenim na doprinos razvoju savezničkih obrambenih sposobnosti i obrambenih sposobnosti Europske unije
20. pripremu postrojbi i pojedinaca iz sastava Oružanih snaga za sudjelovanje u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
21. provedbu personalnog upravljanja i profesionalnog razvoja u Oružanim snagama te planiranje i provedbu popune Oružanih snaga
22. planiranje, organizaciju i provedbu obavještajnih, protuobavještajnih i sigurnosnih poslova u Oružanim snagama
23. planiranje, organizaciju i provedbu logističke potpore Oružanih snaga
24. predlaganje programa opremanja i modernizacije Oružanih snaga
25. održavanje naoružanja i vojne opreme
26. temeljno održavanje vojnih lokacija i infrastrukture Oružanih snaga
27. provedbu zdravstvene potpore pripadnika Oružanih snaga
28. organiziranje i upravljanje zapovjedno-informacijskim i komunikacijskim sustavom Oružanih snaga
29. provedbu vojnopomorskih poslova i poslova vojnoga zračnog prometa
30. predlaganje i provedbu informativne, kulturne, sportske i izdavačke djelatnosti u Oružanim snagama
31. organizaciju i provedbu zaštite informacijskih sustava i obranu informatičkog prostora Oružanih snaga
32. sudjelovanje u planiranju, organizaciji i provedbi materijalnog i financijskog poslovanja u Oružanim snagama
33. druge stručne poslove u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Za provedbu poslova iz stavka 1. ovoga članka načelnik Glavnog stožera donosi zapovijedi, naloge, smjernice i druge akte.
Glava
III.
DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVLJANA U OBRANI
Članak 17.
Državljani Republike Hrvatske imaju dužnosti i prava sudjelovati u obrani na organiziran način u skladu s odredbama ovoga Zakona.
Članak 18.
Državljani Republike Hrvatske dužnost i prava u obrani ostvaruju kroz:
1. vojnu obvezu 2. dragovoljno vojno osposobljavanje
3. služenje u ugovornoj pričuvi 4. radnu obvezu
5. radnu pomoć 6. materijalnu obvezu 7. ostala prava i obveze.
1. Vojna obveza
Članak 19.
Vojna obveza dužnost je osposobljavanja, pripremanja i sudjelovanja u obrani na organiziran način svih za to sposobnih državljana Republike Hrvatske.
Članak 20.
(1) Vojna obveza nastaje u kalendarskoj godini u kojoj državljanin Republike Hrvatske navršava 18 godina života.
(2) Vojna obveza državljaninu Republike Hrvatske prestaje:
1. na kraju kalendarske godine u kojoj navršava 55 godina (muškarac) odnosno 50 godina (žena)
2. ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu službu
3. na temelju otpusta iz hrvatskoga državljanstva.
(3) Iznimno od stavka 2. točke 1. ovoga članka, vojna obveza prestaje:
1. višim časnicima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 60 godina života
2. generalima/admiralima – posljednjeg dana kalendarske godine u kojoj navršavaju 65 godina života.
Članak 25.
(1) Pričuvni sastav Oružanih snaga dijeli se na ugovornu i mobilizacijsku pričuvu, a mobilizacijska pričuva na nerazvrstanu i razvrstanu pričuvu.
(2) Razvrstani pričuvnik je vojni obveznik koji je odslužio vojni rok ili je bio na dragovoljnom vojnom osposobljavanju ili u djelatnoj vojnoj službi te mu je određena vojnostručna specijalnost.
(3) Razvrstanim pričuvnicima, prema potrebama popune Oružanih snaga, određuje se i priopćava ratni raspored u Oružanim snagama te ih se prema utvrđenim planovima poziva na službu u Oružane snage radi osposobljavanja, vježbi i drugih aktivnosti utvrđenih ovim Zakonom.
(4) Razvrstani pričuvnici mogu biti pozvani na službu u Oružane snage radi osposobljavanja i vježbi u ukupnom trajanju od najviše 30 dana tijekom jedne kalendarske godine.
(5) Program osposobljavanja i vježbi za razvrstane pričuvnike iz stavka 3. ovoga članka donosi načelnik Glavnog stožera.
(6) Razvrstane pričuvnike na osposobljavanje i vježbe iz stavka 4. ovoga članka poziva nadležna ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane na temelju zahtjeva Oružanih snaga.
(7) Ograničenja iz stavka 4. ovoga članka ne primjenjuju se na razvrstane pričuvnike upućene na vojnu izobrazbu te u slučaju ratnog stanja i stanja neposredne ugroženosti.
(8) Na službu iz stavka 4. ovoga članka ne upućuju se trudnice, majke, samohrani roditelji odnosno skrbnici s jednim djetetom ili više djece mlađe od 14 godina te osobe koje skrbe o nemoćnim osobama.
(9) Način određivanja ratnog rasporeda i izdavanja osobne vojne opreme, način čuvanja, održavanja i vraćanja pravilnikom propisuje ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
Glava
IV.
ORUŽANE SNAGE
1. Zajedničke odredbe
Članak 39.
(1) Oružane snage štite suverenitet i neovisnost Republike Hrvatske te brane njezinu teritorijalnu cjelovitost.
(2) Oružane snage mogu, uz uvjete predviđene Ustavom, međunarodnim ugovorima i zakonom:
– sudjelovati u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu
– pružiti pomoć u obrani državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima
– sudjelovati u združenim nastojanjima Europske unije, u duhu solidarnosti, ako je neka od članica izložena terorističkom napadu ili je postala žrtva prirodne ili ljudskom djelatnošću izazvane katastrofe
– koristiti se kao pomoć institucijama civilne vlasti, organizacijama i službama namijenjenima zaštiti i spašavanju te stanovništvu u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća, potrage i spašavanja, prijevozu unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let.
– osiguravati nekretnine u vlasništvu Republike Hrvatske kojima raspolaže Ured predsjednika Republike Hrvatske, koje se koriste u funkciji Predsjednika Republike.
(3) Oružane snage provode pripreme za izvršenje zadaća iz stavaka 1. i 2. ovoga članka.
Članak 40.
(1) Pripadnici Oružanih snaga dužni su se, uvijek i u svim okolnostima, pri izvođenju borbenih i neborbenih djelovanja pridržavati pravila međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.
(2) Pripadnik Oružanih snaga dužan je odbiti zapovijed kojom se od njega traži postupanje protivno odredbama Ustava i pravilima međunarodnoga ratnog i humanitarnog prava.
(3) Pripadnici Oružanih snaga izjednačeni su u ostvarivanju prava i dužnosti neovisno o njihovoj rasi, boji kože, spolu, jeziku, vjeri, političkom ili drugom uvjerenju, nacionalnom ili socijalnom podrijetlu, imovini, rođenju, naobrazbi, društvenom položaju ili drugim osobinama.
Članak 41.
(1) Oružane snage organizirane su u stožere, zapovjedništva, postrojbe, ustanove i druge ustrojstvene jedinice prema odobrenom mobilizacijskom razvoju i knjigama ustroja Oružanih snaga.
(2) Oružane snage dijele se na grane, rodove, službe, struke i njihove specijalnosti.
(3) Grane Oružanih snaga su Hrvatska kopnena vojska, Hrvatska ratna mornarica i Hrvatsko ratno zrakoplovstvo.
(4) Ministar obrane odlukom propisuje rodove, službe i struke te njihove specijalnosti na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(5) Ministar obrane propisuje mirnodopski i ratni ustroj stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost Predsjednika Republike.
Članak 42.
Grane Oružanih snaga su dijelovi Oružanih snaga u okviru kojih se provode pripreme i opremanje pojedinaca, postrojba i namjenski organiziranih snaga za izvršenje zadaća u određenim geografskim prostorima (kopno, more, zrak) čija je primarna zadaća održavanje potrebne razine bojne spremnosti operativnih postrojba.
Članak 43.
(1) Oružane snage imaju mirnodopski i ratni sastav.
(2) Mirnodopski sastav Oružanih snaga čine djelatne vojne osobe, državni službenici i namještenici raspoređeni u Oružane snage, pričuvnici pozvani na obuku, ugovorni pričuvnici, kadeti te osobe koje su pristupile dragovoljnom vojnom osposobljavanju.
(3) Iznimno od stavka 2. ovoga članka, mirnodopski sastav Oružanih snaga čine i ročnici kada je na snazi obvezno služenje vojnog roka.
(4) Ratni sastav Oružanih snaga, uz osobe iz stavaka 2. i 3. ovoga članka, čine i vojni obveznici mobilizirani u Oružane snage.
Članak 44.
Služba u Oružanim snagama, činovi, promaknuća u činove, imenovanja i razrješenja u službi, prava iz mirovinskog osiguranja, ostala statusna pitanja te prava i obveze pripadnika Oružanih snaga uređuju se posebnim zakonima.
Članak 45.
U Oružanim snagama u službenoj je uporabi hrvatski jezik i latinično pismo.
2. Uporaba oružanih snaga
Članak 46.
(1) O uporabi Oružanih snaga odlučuju Hrvatski sabor, Predsjednik Republike, predsjednik Vlade i ministar obrane u skladu s Ustavom i ovim Zakonom.
(2) Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga izdaju tijela i osobe iz stavka 1. ovoga članka u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Odluke i naredbe o uporabi Oružanih snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.
2.1. Uporaba Oružanih snaga
u ratnom stanju
Članak 47.
Predsjednik Republike naređuje uporabu i zapovijeda Oružanim snagama u ratnom stanju te je odgovoran za obranu neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti Republike Hrvatske.
2.2. Uporaba Oružanih snaga u stanju neposredne ugroženosti
Članak 48.
U slučaju stanja neposredne ugroženosti Predsjednik Republike može, uz supotpis predsjednika Vlade, narediti uporabu Oružanih snaga iako nije proglašeno ratno stanje.
2.3. Prelazak granice i djelovanje Oružanih snaga preko granica Republike Hrvatske
Članak 49.
(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske i djelovati preko njezinih granica na temelju odluke Hrvatskoga sabora koju predlaže Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu Oružanih snaga.
2.4. Upućivanje zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama
Članak 50.
(1) Odluku o upućivanju zahtjeva za pomoć u obrani državama saveznicama, u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima, donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike upućuje zahtjev za pomoć u obrani državama saveznicama i dodjeljuje ovlast nadležnom zapovjedniku NATO-a za vođenje operacija na teritoriju Republike Hrvatske.
2.5. Uporaba Oružanih snaga u pružanju pomoći u obrani državama saveznicama
Članak 51.
(1) Oružane snage mogu biti uporabljene za pružanje pomoći državama saveznicama u slučaju oružanog napada na jednu ili više njih u skladu s odredbama članka 5. Sjevernoatlantskog ugovora.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga nadležnim NATO zapovjedništvima.
(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.
2.6. Uporaba Oružanih snaga u pružanju pomoći u obrani državama članicama Europske unije
Članak 52.
(1) Oružane snage mogu se uporabiti kao pomoć u obrani državama članicama Europske unije.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga nadležnim zapovjedništvima države članice kojoj se upućuje pomoć.
(4) Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane utvrđuje nacionalna ograničenja uporabe i izuzeća u uporabi.
2.7. Uporaba Oružanih snaga u skladu s klauzulom o solidarnosti Europske unije
Članak 53.
(1) Oružane snage mogu se upotrijebiti kao pomoć državama članicama Europske unije u slučajevima kada su izložene terorističkom napadu te prirodnim ili ljudskom djelatnošću izazvanim katastrofama.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike, u skladu s ugovorenim postupcima u sklopu Europske unije, naređuje uporabu i dodjeljivanje dijelova Oružanih snaga tijelima Europske unije zaduženim za provedbu operacija pomoći ili nadležnim tijelima države članice kojoj se upućuje pomoć.
(4) Uporaba Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka odvijat će se u skladu s odlukom i pod koordinacijom Vijeća Europske unije.
2.8. Uporaba Oružanih snaga u izgradnji međunarodne sigurnosti
Članak 54.
(1) Postrojbe, namjenski organizirani dijelovi ili pripadnici Oružanih snaga mogu biti uporabljeni u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize, humanitarnim operacijama i drugim aktivnostima u inozemstvu.
(2) Odluku o djelovanju Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Hrvatski sabor na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike, na način utvrđen Ustavom.
(3) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 2. ovoga članka Predsjednik Republike naređuje uporabu i dodjeljivanje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka nadležnim međunarodnim zapovjedništvima.
(4) Ministar obrane odlukom utvrđuje aktivnosti potrebne za provedbu naredbe iz stavka 3. ovoga članka i njihove nositelje.
(5) Pripadnike Oružanih snaga u operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu upućuje načelnik Glavnog stožera.
(6) Ako se tijekom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka utvrdi nastupanje okolnosti u kojima su pogoršani sigurnosni uvjeti pripadnika Oružanih snaga, načelnik Glavnog stožera može uvesti dodatna izuzeća u uporabi, o čemu je dužan odmah izvijestiti ministra obrane i Predsjednika Republike.
Članak 54.a.
(1) Naredbe iz članka 49. stavka 2., članka 51. stavka 3., članka 52. stavka 3., članka 53. stavka 3. i članka 54. stavka 3. ovoga Zakona Predsjednik Republike donosi na prijedlog ministra obrane.
(2) Prijedloge naredbi iz stavka 1. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.
Članak 55.
(1) U slučaju potrebe za promjenom mandata međunarodnih snaga prilikom provedbe operacija iz članka 54. stavka 1. ovoga Zakona, zbog potrebe za primjenom sile ili prijetnje silom te zbog povećanih sigurnosnih rizika odluku o nastavku ili prestanku sudjelovanja Oružanih snaga može donijeti Hrvatski sabor, na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Na temelju odluke Hrvatskoga sabora iz stavka 1. ovoga članka Predsjednik Republike donosi odluku o povlačenju.
(3) Ako su pripadnici Oružanih snaga u operaciji iz članka 54. ovoga Zakona izloženi pogibelji, Predsjednik Republike samostalno ili na prijedlog načelnika Glavnog stožera i uz suglasnost ministra obrane može donijeti odluku o njihovu povlačenju.
(4) O odluci iz stavka 3. ovoga članka ministar obrane izvijestit će Hrvatski sabor na prvom sljedećem zasjedanju.
2.9. Uporaba Oružanih snaga u pružanju međunarodne humanitarne pomoći
Članak 56.
(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći drugoj državi na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći Republici Hrvatskoj na temelju odluke koju donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(3) Prijedlog odluke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka Vladi predlaže ministar obrane uz prethodnu suglasnost ministra nadležnog za vanjske poslove.
(4) Odlukom iz stavka 1. ovoga članka definira se mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga.
(5) Na temelju odluke iz stavka 1. ovoga članka ministar obrane naređuje upućivanje i uporabu dijelova Oružanih snaga.
(6) Iznimno od stavaka 1. – 5. ovoga članka, Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite na temelju odluke koju jedanput godišnje donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(7) Provedbu odluke, mandat i nacionalna ograničenja i izuzeća u uporabi Oružanih snaga iz stavka 6. ovoga članka radi pružanja humanitarne pomoći na zadaćama protupožarne zaštite definira naredbom ministar obrane i o tome izvješćuje ministra nadležnog za vanjske poslove, Predsjednika Republike i Vladu.
2.10. Uporaba Oružanih snaga u integriranom savezničkom sustavu nadzora i zaštite zračnog prostora
Članak 56.a
(1) Republika Hrvatska dio Oružanih snaga za nadzor i zaštitu zračnog prostora može dodijeliti nadležnim zapovjedništvima u sklopu zajedničkih sustava protuzračne i proturaketne obrane međunarodnih organizacija kojima je pristupila na temelju međunarodnih ugovora.
(2) Odluku o dodjeljivanju dijelova Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
(3) Načelnik Glavnog stožera može ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora nad Oružanim snagama iz stavka 1. ovoga članka prenijeti na nadležnog savezničkog zapovjednika na temelju odluke iz stavka 2. ovoga članka i uz prethodnu suglasnost ministra obrane.
Članak 56.b
(1) Dijelovi Oružanih snaga dodijeljeni u zajedničke sustave protuzračne i proturaketne obrane mogu djelovati u zračnom prostoru država saveznica na temelju zapovijedi nadležnog savezničkog zapovjednika u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima s tim državama.
(2) Dijelovi oružanih snaga država saveznica dodijeljeni u zajedničke sustave protuzračne i proturaketne obrane mogu djelovati u hrvatskom zračnom prostoru na temelju zapovijedi nadležnog savezničkog zapovjednika u skladu sa sklopljenim međunarodnim ugovorima s Republikom Hrvatskom.
(3) Hrvatski sabor daje prethodno odobrenje za djelovanje dijelova snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka u sklopu kojeg utvrđuje nacionalnog ovlaštenika koji savezničkom zapovjedniku može odobriti izdavanje zapovijedi za njihovo borbeno djelovanje.
(4) Odluku kojom se daje prethodno odobrenje iz stavka 3. ovoga članka Hrvatski sabor donosi na prijedlog Vlade i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.«.
2.11. Uporaba Oružanih snaga u situacijama koje zahtijevaju borbeno djelovanje protiv civilnih zrakoplova
Članak 57.
Uporaba Oružanih snaga u situacijama koje zahtijevaju borbeno djelovanje protiv civilnih zrakoplova koji narušavaju suverenitet Republike Hrvatske i nacionalnu sigurnost uređuje se posebnim zakonom.
3. Korištenje i pomoć oružanih snaga
Članak 58.
(1) O korištenju Oružanih snaga odlučuje Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(2) Odluke o korištenju Oružanih snaga donosi Vlada ili ministar obrane u skladu s odredbama ovoga Zakona.
(3) Odluke o korištenju Oružanih snaga iz stavka 2. ovoga članka provode se putem zapovijedi načelnika Glavnog stožera.
Članak 59.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u zaštiti i spašavanju u slučaju katastrofa, velikih nesreća i nesreća.
(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju katastrofa donosi Vlada na prijedlog ministra obrane.
(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju velikih nesreća i nesreća donosi ministar obrane na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
(4) O odlukama iz stavaka 2. i 3. ovoga članka odmah se izvješćuje Predsjednik Republike.
Članak 60.
(1) Prilikom pružanja pomoći u situacijama iz članka 59. ovoga Zakona Oružane snage koordiniraju svoje djelovanje u skladu s planovima, pravilima i procedurama koje utvrđuje središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje.
(2) Dijelovima Oružanih snaga angažiranim u zadaćama iz članka 59. ovoga Zakona zapovijedaju nadležni zapovjednici Oružanih snaga.
(3) Središnje tijelo državne uprave nadležno za zaštitu i spašavanje zahtjeve za angažiranje i dodjelu zadaća Oružanim snagama usklađuje s Ministarstvom obrane.
Članak 61.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u protupožarnoj zaštiti i traganju i spašavanju ako tijela nadležna za protupožarnu zaštitu odnosno tijela nadležna za traganje i spašavanje ne raspolažu odgovarajućim snagama i sposobnostima, kao i za prijevoz unesrećenih ili oboljelih koje obuhvaća i hitni medicinski let..
(2) Oružane snage kao pomoć u protupožarnoj zaštiti koriste se u skladu s godišnjim planom koji donosi Vlada.
(3) Oružane snage kao pomoć u traganju i spašavanju koriste se na temelju zahtjeva središnjeg tijela državne uprave nadležnoga za zaštitu i spašavanje.
(4) Odluku o korištenju Oružanih snaga u aktivnostima iz stavka 1. ovoga članka donosi ministar obrane ili osobe koje on ovlasti.
Članak 62.
(1) Oružane snage mogu se koristiti kao pomoć u nadzoru i zaštiti prava i interesa Republike Hrvatske na moru.
(2) Korištenje Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka uređuje se Zakonom o Obalnoj straži Republike Hrvatske.
Članak 62.a (od 26.3.2016.)
(1) Oružane snage mogu pružati potporu policiji u zaštiti državne granice u skladu sa zakonom kojim se uređuje nadzor državne granice.
(2) Odluku o pružanju potpore Oružanih snaga policiji iz stavka 1. ovoga članka donosi Vlada, na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.«.
Članak 63.
(1) Oružane snage se mogu, ako to zahtijeva narav pogibelji, koristiti kao pomoć policiji i drugim državnim tijelima za vrijeme trajanja ratnog stanja, u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti.
(2) Odluku o korištenju Oružanih snaga za vrijeme trajanja ratnog stanja u situacijama iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike.
(3) Odluku o korištenju Oružanih snaga u slučaju stanja neposredne ugroženosti ili kada su tijela državne vlasti onemogućena da redovito obavljaju svoje ustavne dužnosti u situacijama iz stavka 1. ovoga članka donosi Predsjednik Republike, na prijedlog i uz supotpis predsjednika Vlade.
Članak 64.
(1) Oružane snage iznimno mogu pružati pomoć lokalnoj zajednici i institucijama civilnog društva u provedbi humanitarnih projekata i projekata od općeg interesa.
(2) Prilikom provedbe aktivnosti iz stavka 1. ovoga članka ne smiju se narušavati načela slobodnoga tržišnog natjecanja.
(3) Kriterije i uvjete angažiranja Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka te odluku o pružanju pomoći donosi ministar obrane.
4. Doprinos oružanih snaga u izgradnji i razvoju savezničkih sposobnosti i zajedničke sigurnosne i obrambene politike
Članak 65.
(1) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu NATO-a.
(2) Pojedine postrojbe ili namjenski organizirane snage iz Oružanih snaga mogu biti deklarirane u multinacionalne snage za odgovor koje se organiziraju u sklopu Zajedničke sigurnosne i obrambene politike Europske unije.
(3) Odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog Vlade.
(4) Prijedlog odluke o deklariranju snaga iz stavaka 1. i 2. ovoga članka izrađuje Ministarstvo obrane uz sudjelovanje Glavnog stožera.
Članak 66.
(1) Pripadnici Oružanih snaga mogu biti raspoređeni u multinacionalna zapovjedništva ili upravljačke strukture međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.
(2) Pripadnici Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka mogu biti upućeni u područje operacije potpore miru, operacije odgovora na krize, humanitarne operacije i druge aktivnosti u inozemstvu radi obavljanja zadaća, postupaka multinacionalnih zapovjedništava ili upravljačkih struktura međunarodnih organizacija, na temelju odluke Hrvatskog sabora.
(3) Odluku o angažiranju pripadnika Oružanih snaga u operacijama i aktivnostima iz stavka 2. ovoga članka donosi Predsjednik Republike na prijedlog ministra obrane.
Članak 67.
(1) Odluku o deklariranju dijelova Oružanih snaga koje se Republika Hrvatska obvezuje dovesti u stanje spremnosti i raspoloživosti za angažiranje u multinacionalnim snagama i međunarodnim operacijama donosi ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera.
(2) Ministar obrane na prijedlog načelnika Glavnog stožera donosi plan opremanja, obuke i razvoja spremnosti dijelova Oružanih snaga te odluke kojima određuje postrojbe ili namjenski organizirane dijelove Oružanih snaga koje se podvrgavaju programima opremanja, obuke i spremnosti.
Članak 68.
(1) Odluke o pridruživanju pojedinih postrojbi ili namjenski organiziranih dijelova Oružanih snaga multinacionalnim vojnim strukturama odnosno zapovjedništvima ili postrojbama, koje se ustrojavaju u okviru međunarodnih inicijativa i organizacija donosi Predsjednik Republike, na prijedlog ministra obrane i uz prethodno mišljenje ministra nadležnoga za vanjske poslove.
(2) Republika Hrvatska može se uključivati u međunarodne projekte s ciljem razvoja zajedničkih obrambenih sposobnosti.
(3) Odluku o uključivanju u međunarodne projekte iz stavka 2. ovoga članka donosi Vlada na prijedlog ministra obrane i uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
Članak 69.
(1) Oružane snage mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.
(2) Oružane snage država saveznica mogu prijeći granice Republike Hrvatske radi vježbi i obuke u okviru međunarodnih organizacija kojima je Republika Hrvatska pristupila ili pristupa na temelju međunarodnih ugovora.
(3) Pod obukom iz stavaka 1. i 2. ovoga članka podrazumijeva se obuka postrojbi razine satnije i više.
(4) Odluke o prelasku granice radi vježbi i obuke iz stavaka 1. i 2. ovoga članka donosi Vlada uz prethodnu suglasnost Predsjednika Republike.
(5) Odluke o prelasku granice radi protokolarno-ceremonijalnih aktivnosti te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane.
(6) Na temelju odluke iz stavaka 4. i 5. ovoga članka načelnik Glavnog stožera pripadnike Oružanih snaga upućuje na vježbe i obuku.
5. Zapovijedanje i rukovođenje u oružanim snagama
Članak 70.
(1) Načelnik Glavnog stožera ima ovlast punog zapovijedanja u Oružanim snagama na temelju zapovijedi i naredbi Predsjednika Republike, odluka ministra obrane te odredbi ovoga Zakona.
(2) Načelnik Glavnog stožera odgovoran je Predsjedniku Republike za provedbu zapovijedi i naredbi te ministru obrane za provedbu odluka iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Načelnik Glavnog stožera dužan je o provedbi akata iz stavka 2. ovoga članka kojima se regulira uporaba ili korištenje Oružanih snaga istodobno izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.
(4) Načelnik Glavnog stožera može zapovjediti privremeno stavljanje u pripravnost dijela postrojbi Oružanih snaga u slučaju opasnosti od katastrofa, velikih nesreća i nesreća, o čemu je dužan odmah izvijestiti Predsjednika Republike i ministra obrane.
(5) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama provode vojne osobe raspoređene na zapovjedne i voditeljske dužnosti.
(6) Osobe iz stavka 5. ovoga članka zapovijedaju i rukovode stožerima, zapovjedništvima, granama, postrojbama i ustanovama Oružanih snaga u skladu sa zakonom i podzakonskim propisima.
(7) Zapovijedanje i rukovođenje u Oružanim snagama zasniva se na načelima jednočelništva i subordinacije.
(8) Zapovijed je operativna odluka koja nije upravna stvar, a koju izdaju zapovjednici radi učinkovitoga funkcioniranja Oružanih snaga.
6. Prijenos ovlasti operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora
Članak 71.
(1) Prilikom dodjeljivanja postrojbi i pripadnika Oružanih snaga u sastav međunarodnih vojnih snaga može se prenijeti ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora na nadležna međunarodna ili nacionalna zapovjedništva i zapovjednike.
(2) Ovlasti zapovijedanja i nadzora iz stavka 1. ovoga članka mogu biti prenesene sa ili bez izuzeća u uporabi snaga.
(3) Ministarstvo obrane obvezno je osigurati potrebne mehanizme i aktivnosti za praćenje prenesene ovlasti zapovijedanja i nadzora nad dijelovima Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 72.
Načelnik Glavnog stožera može ovlast operativnog i taktičkog zapovijedanja i nadzora prenijeti nad postrojbama i pripadnicima Oružanih snaga u operacijama potpore miru, operacijama odgovora na krize i humanitarnim operacijama uz prethodnu suglasnost ministra obrane.
7. Popuna oružanih snaga
Članak 73.
(1) Oružane snage popunjavaju se na način i u postupku predviđenom odredbama ovoga Zakona.
(2) Ratni sastav Oružanih snaga popunjava se osobama iz članka 43. ovoga Zakona i materijalno-tehničkim sredstvima.
8. Mobilizacija oružanih snaga
Članak 74.
(1) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova izvodi se u ratnom stanju i stanju neposredne ugroženosti.
(2) Mobilizacija Oružanih snaga ili njihovih dijelova može se izvoditi i u slučaju katastrofa i velikih nesreća.
(3) Mobilizacijom Oružane snage prelaze iz mirnodopskog ustrojstva i stanja na ratno ustrojstvo i stanje spremnosti prema planu mobilizacije.
(4) Po opsegu mobilizacija Oružanih snaga može biti opća i djelomična.
(5) Opća mobilizacija Oružanih snaga obuhvaća popunu Oružanih snaga prema ratnom ustroju, a djelomična mobilizacija samo određenih dijelova Oružanih snaga.
(6) Mobilizacija Oružanih snaga provodi se na temelju planova mobilizacije, u skladu s mobilizacijskim razvojem.
(7) Način pripreme i provedbe mobilizacije Oružanih snaga ili njihovih dijelova pravilnikom propisuje ministar obrane.
Članak 75.
Za pripremu i provedbu mobilizacije pričuvnika odgovoran je ministar obrane, a za pripremu i provedbu mobilizacije stožera, zapovjedništava, postrojbi i ustanova Oružanih snaga odgovoran je načelnik Glavnog stožera.
U cilju pripreme i provedbe mobilizacije ministar obrane donosi naredbu za pozivanje pričuvnika na smotriranje, vježbe ili osposobljavanje.
9. Pripravnost oružanih snaga
Članak 76.
(1) Pripravnost Oružanih snaga je stanje u kojem se poduzimaju mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne i druge mjere i postupci koji su potrebni radi sprječavanja i uklanjanja opasnosti od napada na Republiku Hrvatsku i drugih opasnosti koje ugrožavaju suverenitet, neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Republike Hrvatske, sigurnost građana i imovine.
(2) Pripravnost Oružanih snaga obuhvaća i mjere i postupke koji se poduzimaju za pravodobno angažiranje snaga na temelju preuzetih međunarodnih obveza.
(3) Predsjednik Republike na prijedlog Vlade nalaže uvođenje mjera pripravnosti Oružanih snaga ili dijelova Oružanih snaga iz stavka 1. ovoga članka.
2. Inspekcijski nadzor u području obrane
Članak 85.
(1) Inspekcijski nadzor u području obrane obavljaju inspektori Inspektorata obrane (u daljnjem tekstu: Inspektorat) koji je ustrojstvena jedinica Ministarstva obrane.
(2) Inspektori Inspektorata obavljaju inspekcijski nadzor u Ministarstvu obrane i Oružanim snagama te kod civilnih nositelja obrambenih priprema.
(3) Inspektori Inspektorata obavljaju inspekcijske nadzore u skladu s ovim Zakonom i pravilnikom koji donosi ministar obrane.
(4) Pravilnikom iz stavka 3. ovoga članka propisuje se postupak rada inspektora u provedbi inspekcijskih nadzora za koje su ovlašteni ovim Zakonom.
(5) Inspekcijski nadzor u području odgovornosti civilnih nositelja obrambenih priprema uz inspektore Inspektorata obavljaju i osobe koje posebno ovlasti ministar obrane te osobe koje ovlasti čelnik tijela državne uprave u skladu s nadležnosti u području obrane.
(6) Na čelu Inspektorata je glavni inspektor obrane, kojeg imenuje i razrješava Vlada na prijedlog ministra obrane na razdoblje od četiri godine i ne može biti ponovno imenovan.
(7) Glavni inspektor obrane za svoj rad odgovoran je Vladi i ministru obrane.
Zakonom o službi u Oružanim snagama Republike Hrvatske prvenstveno se uređuje služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske, prijam, raspored na ustrojbena mjesta, činovi i promaknuća u činove, obveze, prava i odgovornosti, izdvajanje i prestanak službe te ostala pitanja pripadnika Oružanih snaga.
Služba u Oružanim snagama Republike Hrvatske je obavljanje Ustavom Republike Hrvatske, zakonom i drugim propisima uređenih vojnih i drugih stručnih poslova koji se u Oružanim snagama obavljaju kao služenje vojnog roka, dragovoljno vojno osposobljavanje, kadetska služba, djelatna vojna služba, služba pričuvnog sastava i služba državnih službenika i namještenika.
Pripadnici Oružanih snaga su vojne osobe i državni službenici i namještenici.
Zakon o obrani (izvadak)