Povjesnica HGZ-a

Hrvatski generalski zbor (HGZ)  je osnovan* 7. studenoga 2005. godine kao braniteljska, dragovoljna, nevladina, nestranačka udruga čiji su temeljni ciljevi promicanje hrvatske vojne misli i tradicije, znanstveno i stručno istraživanje Domovinskog rata, zaštita ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, promicanje zajedništva, hrvatske nacionalne tradicije i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država, suradnja s tijelima državne vlasti regionalne i lokalne uprave i samouprave te s ostalim organizacijama u Republici Hrvatskoj.

HGZ može u okviru svojega djelovanja razvijati suradnju i sa srodnim inozemnim međunarodnim organizacijama, a u svrhu promicanja hrvatskih nacionalnih interesa.

Ciljevi HGZ-a ostvaruju se javnim društvenim radom u skladu s Ustavom, zakonima te Statutom i odlukama koje donese.

HGZ djeluje na područjima: branitelji i stradalnici, branitelji – veterani Domovinskog rata, promicanje vrijednosti Domovinskog rata; demokratska politička kultura, promicanje nenasilja i izgradnja mira; ljudska prava, prava aktivnih sudionika i stradalnika Domovinskog rata.

Hrvatski generalski zbor od 2. rujna 2016. djeluje u prostorima u ulici Jurja Habdelića 2 u Zagrebu. Službene prostorije otvorili su predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović i gradonačelnik Grada Zagreba Milan Bandić u nazočnosti predsjednika Hrvatskoga sabora akademika Željka Reinera te predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tihomira Oreškovića.

Prvi predsjednik Hrvatskog generalskog zbora u dva mandata bio je umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić od 2005. do 2013., a od 2013. do 2022. predsjednik je bio umirovljeni general zbora Pavao Miljavac.

Na Skupštini HGZ-a održanoj 22. siječnja 2022. za predsjednika Hrvatskog generalskog zbora je na mandat od četiri godine izabran umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić.

Udrugu kao izvršno i operativno tijelo vodi Upravni odbor od 17 članova na čelu s predsjednikom HGZ-a Marinkom Krešićem i potpredsjednicima Mladenom Kruljcem i Franom Tomičićem, a nadzor obavlja Nadzorni odbor od 5 članova na čelu sa umirovljenim general-bojnikom Krešimirom Kašparom.

Po kategorijama kako ih određuje Statut HGZ-a na kraju 2023. godine HGZ je u brojci od 144 člana imao 119 redovitih, 11 počasnih i 14 podupirućih članova.

Po strukturi činova članstvo čini 74 generala/admirala/glavnih policijskih savjetnika (od toga 2 generala zbora, 7 general-pukovnika/viceadmirala, 23 general-bojnika/kontraadmirala, 37 brigadnih generala/komodora i 5 glavnih policijskih savjetnika) te 56 viših i nižih časnika (od koji 4 stožerna brigadira, 42 brigadira, 9 pukovnika i 1  satnika), dok su ostali civilne osobe.

*Osnivačka skupština Hrvatskog generalskog zbora održana je u Zagrebu u hotelu „Panorama“, a osnivači su umirovljeni admirali Ante Budimir i Davor Domazet-Lošo, umirovljeni generali Ljubo Ćesić, Franjo Feldi, Miljenko Galić, Željko Glasnović, Antun Jeričević, Marinko Krešić, Markica Rebić, Ante Roso, Josip Štimac, Miroslav Tuđman, Vinko Vrbanac, Vladimir Zagorec i umirovljeni brigadir Zdravko Vladanović. Dio osnivača prethodno je djelovao u Društvu domovinskog ponosa i časti „Viribus Unitis“ osnovanom 14. prosinca 2000. godine sa ciljem zaštite i promicanja hrvatskih nacionalnih interesa i vrijednosti, a posebno časti i ponosa Domovinskog rata i svih njegovih sudionika. Osnivači su bili umirovljeni generali Janko Bobetko, Krešimir Ćosić, Ivan Čermak, Milenko Filipović, Ante Gotovina, Ivan Basarac, Mirko Norac-Kevo, Ivan Kapular, umirovljeni admiral Davor Domazet-Lošo i Irena Tušak Miletić. Predsjednik Društva bio je Janko Bobetko.

Krešimir KašparPovjesnica HGZ-a