Vijesti

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u kojem su bili članovi umirovljeni brigadni general Ivan Obrovac i glavni policijski savjetnik Krešimir Šipoš nazočili su 12. lipnja 2026. u Slavonskom Brodu obilježavanju 35. obljetnice osnutka 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“, jedne od najistaknutijih postrojbi Hrvatske vojske iz Domovinskog rata.

Program je započeo svetom misom u Kapeli sv. Ane, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, odajući počast svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima. Obljetnica je još jednom podsjetila na doprinos pripadnika 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“, čije domoljublje i hrabrost ostaju trajan dio hrvatske povijesti.

Završna konferencija i okrugli stol projekta „HRVATSKI BRANITELJI U DOMOVINSKOM RATU  –  30. godina nakon pobjede – značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata“ financiranog od Ministarstva hrvatskih branitelja kroz javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2025. godini, održana je 11. lipnja 2026. u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora.

Na Završnoj konferenciji i okruglom stolu raspravljena su postignuća projekta, te su usvojeni zaključci i preporuke projekta. U samoj raspravi naglašena je potreba jačanja sigurnosne kulture kod mladih jer priroda suvremenih prijetnji i izloženost mladih tim prijetnjama zahtijevaju aktivan angažman u području obrazovanja i odgoja mladih.

Ključno pitanje odnosilo se na uvođenje novog predmeta ili programa kolokvijalnog naziva „Domovinski odgoj i sigurnost“ kroz koji bi se obradile i teme samozaštite mladih kao i obrane društva. Raspravljene su mogućnosti od predavanja kroz sate razredne zajednice, zatim fakultativnog predmeta i na kraju mogućnost uvođenja novog kurikuluma kao posebnog predmeta.

Nazočni su se složili sa potrebom jačanja sposobnosti kod mladih koje proizlaze iz obaveza civilne zaštite, otvorena je mogućnost posjete školskom centru Civilne zaštite u „Jastrebarskom“ i obuke mladih u tom centru te potrebe da predavanja iz područja Domovinskog odgoja i sigurnosti budu prepoznatljiva i atraktivna za mlade ljude. Naglasak je stavljen na osposobljavanje nastavnika i predavača. Najvažniji u svemu tome je, prema mišljenju nazočnih, su praksa i praktične aktivnosti kroz koje bi se jačale sposobnosti mladih u odgovoru na suvremene prijetnje.

Nazočni su bili Damir Jelenski, Tomislav Vukoja, Marinko Ogorec, Ivica Babić, Marija Španović, Mateja Šnajdar, Matea Brižić, Anita Perišić, Ivan Juroš, Nikola Turkalj, Dario Matika i Rudolf Klicper.

U nastavku integralni tekst usvojen na Završnoj konferenciji i okruglom stolu:

Projekt: „HRVATSKI BRANITELJI U DOMOVINSKOM RATU  –  30. godina nakon pobjede – značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata“

Trideset godina nakon ključnih pobjeda, vojna, politička i socijalna postignuća Domovinskog rata, nisu samo povijesne činjenice, već i ključni čimbenici trenutne stabilnosti, euroatlantskog položaja i budućeg razvoja Republike Hrvatske. No, postavlja se pitanje što bi trebalo dalje napraviti u novim geopolitičkim i sigurnosnim okolnostima u kojima se našla Hrvatska? Koja je uloga mladih u svemu tome?

Projekt je ukazao na potrebu povezivanja nekoliko čimbenika, a to su domovinski odgoj, sigurnost, samozaštita i obrana.  U pogledu prethodno navedenog radi se o prenošenju istine na mlade i očuvanje nacionalnog identiteta. Kroz izlaganja učenicima Gimnazije Tituša Brezovačkog posebno je naglašeno kako Domovinski rat i pobjede u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ predstavljaju neprocjenjivi kamen temeljac moderne, samostalne i suverene Republike Hrvatske. Istaknuta je i povijesna važnost kriznih štabova i rane organizacije civilno-vojnih struktura koje su omogućile uspješnu pripremu i obranu zemlje od agresije. U okviru izlaganja i tematskih predavanja fokus je bio i na vojnim aspektima operacija, doktrini obrambenog rata kao i geopolitičkim promjenama koje utječu na modernu Hrvatsku. S druge strane u izlaganjima su povezane naučene lekcije iz Domovinskog rata sa suvremenim prijetnjama poput hibridnog rata i NBKO kriznih situacija, prenoseći od strane predavača stručna znanja učenicima odnosno mladim generacijama.

Sažeto se može reći da je cilj projekta postignut, a to je shvaćanje kako je potrebno trajno uvrštavanje povijesnih činjenica o Domovinskom ratu u obrazovni sustav, kako bi mlade generacije mogle izgraditi svijest o vrijednostima stvaranja hrvatske države, zaštiti nacionalnog identiteta i kulture sjećanja. Ali jednako tako i stečeno ratno iskustvo na primjeru organizacije kriznih stožera kroz sinergiju naroda i vojske. Sve navedeno ukazalo je na svijest o važnosti obrambenog sustava naspram suvremenih sigurnosnih prijetnji.

Kada se govori o samozaštitnoj i obrambenoj funkciji mladih, ne samo provedena izlaganja i aktivnosti, već i druge aktivnosti Hrvatskog generalskog zbora pokazale su goreću potrebu za sustavnim osposobljavanjem mladih u prepoznavanju ugroza i razvoja obrambene svijesti. Zaključeno je kako obrazovni sustav ne pruža dovoljno praktičnih znanja za reagiranje mladih u kriznim situacijama.

Rasprave u okviru ove aktivnosti, kao i drugih okruglih stolova i konferencija koje su provedene u Hrvatskom generalskom zboru, ukazale su na sljedeće:

• mladi danas pokazuju zadovoljavajuću razinu teorijskog znanja, ali i izraziti deficit praktičnih vještina u području prve pomoći, civilne zaštite te postupanja u slučajevima prirodnih nepogoda ili tehnoloških katastrofa: radi se o nedostatku bazičnih samozaštitnih vještina,
• potvrđena je nužnost ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka (temeljna vojna obuka) u cilju podizanja fizičke i mentalne spremnosti mladih za obranu zemlje, ali i služenja u postrojbama civilne zaštite,
• zaključeno je kako srednje škole mogu biti mjesto sinergije civilne zaštite i obrazovanja odnosno da škole kao obrazovne ustanove mogu provoditi simulacije i vježbe upravljanja kriznim situacijama među mladima u suradnji s civilnom zaštitom, prije svega kako bi mladi razvili refleks samozaštite te
• samozaštitna funkcija ne podrazumijeva samo individualnu zaštitu, već i razvoj empatije i tolerancije među mladima čime se sprječava vršnjačko nasilje i gradi otpornije društvo. Radi se o povezivanju vršnjačke solidarnosti i domoljublja.

U pogledu razvoja srednjoškolskih kurikuluma kojima bi se jačala samozaštitna funkcija i funkcija obrane predlažu se sljedeće smjernice:

1. jačanje samozaštitne funkcije u kriznim situacijama i katastrofama s naglaskom na pravilno reagiranje u krizama, pružanje prve pomoći i snalaženje u kriznim situacijama. Nastavni sadržaji trebali bi osposobiti učenike za prepoznavanje ugroza na način da mladi znaju pravilno postupiti u slučaju prirodnih katastrofa, velikih nesreća, ekoloških incidenata i tehničko tehnoloških kriza,
2. obvezno uvrštavanje praktične obuke u pružanju prve pomoći i samopomoći tako da mladi postanu aktivni dionici sustava civilne zaštite umjesto pasivnih promatrača,
3. razvijanje psihološke otpornosti, smirenosti i vještina donošenja odluka pod pritiskom koristeći stručna znanja i iskustva. Radi se o snalaženju u kriznim situacijama,
4. razumijevanje sustava obrane odnosno njegovog funkcioniranja kao i prava i obaveza građana u sustavu nacionalne sigurnosti kao i u sustavu Domovinske sigurnosti te
5. prepoznavanje hibridnih ugroza i obrada tema poput kibernetičke sigurnosti, prepoznavanja dezinformacija i medijske pismenosti.

Sve navedeno obradilo bi se kroz četiri ključne tematske cjeline:

1. domovinski odgoj i povijesni kontekst pobjede,
2. osnove nacionalne sigurnosti i obrambeni sustav RH,
3. upravljanje krizama i samozaštitna funkcija te
4. suvremene ugroze i hibridno ratovanje.

Učenici bi trebali ovladati i sljedećim vještinama:

1. vještina pružanja prve pomoći i trijaže u kriznim uvjetima,
2. postupanje u izvanrednim situacijama i u slučaju evakuacije,
3. postupanje i sigurna reakcija na opasne predmete i sredstva (pirotehnika, improvizirane naprave, eksplozivi i sl.) te
4. digitalna i informacijska samozaštita.

Uvođenjem specifičnih tema koje doprinose podizanju sigurnosne kulture u gimnazijskim smjerovima povećala bi se spremnost na samopomoć i samozaštitu, obradila bi se  na temeljnoj razini doktrina, strategija i zakonska regulativa u području sigurnosti i obrane. Dok bi se u tehničkim i strukovnim usmjerenim srednjim školama osim samopomoći i samozaštite, povećale kompetencije i stručnost u području obrane (naglasak na tehničkoj komponenti).

Zaključak i preporuka

Svjesni smo da uvođenje „Domovinskog odgoja i sigurnosti“ kao zasebnog predmeta u hrvatski školski sustav u ovom trenutku predstavlja složen obrazovni i društveni izazov. Neki sadržaji već postoje i integrirani su u predmete poput povijesti, a obrazovni srednjškolski sustav kao cjelina traži rasterećenje učenika (problem satnice) pa bi dodavanje novog obrazovnog predemta vjerojatno stvorilo pritisak na tjedni raspored sati. Ovakve inicijative često polariziraju javnost jer kako pronaći balans između potrebom za jačanjem domoljubne svijesti i straha od ideologizacije škola?!

Iskustva drugih država pokazuju različite modele balansiranja između domoljublja, građanskog odgoja i obrambene pripremljenosti. Primjeri nekih država prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1. – Primjeri nekih država

Država	Sadržaj
Poljska	Obvezna civilna i obrambena edukacija Predmet: Obrazovanje za sigurnost“ obvezan je u osnovnim i srednjim školama Kombinirano učenje o prvoj pomoći, reagiranju na krizne situacije (poput prirodnih katastrofa ili rata) te osnove streljaštva u snažan fokus na nacionalnu sigurnost i domoljublje
Finska	Integrirani model otpornosti društva Ne postoji predmet o domoljublju, već je koncept „Sveobuhvatne sigurnosti“ ugrađen kroz sve društvene predmete. Naglasak je na medijskoj pismenosti (obrana od dezinformacija), povjerenje u institucije, preživljavanju prirodi i civilna zaštita, što rezultira visokom razinom domovinske svijesti.
Francuska	Opća nacionalna služba Uveden je program za mlade od 15 do 17 godina koji predstavlja kombinaciju školskog kurikuluma i izvanškolskih aktivnosti. Uključuje dvotjedni boravak u kampu s naglaskom na francuske republikanske vrijednosti, prvu pomoć i kontrolu kriznih situacija, nakon čega slijedi društveno koristan rad
Izrael	Sustav duboko prožet obranom Poradi specifične sigurnosne situacije, domoljubni odgoj i vojni odgoj dio su školske svakodnevnice. Škole usko surađuju s vojskom, organiziraju se višednevni vojni kampovi za srednjoškolce i obvezni posjet povijesnim mjestima radi jačanja židovskog nacionalnog identiteta.
SAD	Izborni vojni odgoj i prisega Program JROTC (Junior Reserve Officers’ Traning Corps) provodi se ka izborni predmet u srednjim školama. Proučava se vodstvo, povijest SAD-a, građanska odgovornost i stega, a program financira američka vojska. Domoljubni odgoj provodi se i kroz svakodnevno recitiranje Prisege vjernosti zastavi (Pledge of Allegiance)

Umjesto uvođenja potpuno novog i izdvojenog predmeta, možda bi za početak trebalo ići u smjeru modernizacije postojećeg modela odnosno postojećih modula gdje bi se mogao ponuditi kao izborni program za više razrede srednjih škola. Fokus ne bi smjeo biti  na pukom ponavljanju povijesnih činjenica već na praktičnim znanjima (civilna zaštita, pružanje prve pomoći, snalaženje u kriznim situacijama, prepoznavanje dezinformacija, medijska pismenost i sl.)

Najučinkovitija bi bila sinergija finskog i poljskog modela:

1. Kroz finski pristup odmah ugraditi modernu otpornost (kibernetičke prijetnje, dezinformacije i sl.) u postojeće predmete.
2. Kroz poljski pristup ponuditi praktične vještine (prva pomoć, krizne situacije i sl.) isključivo kao izborni program (predmet) za učenike trećih i četvrtih razreda srednjih škola koji to sami izaberu.

Svi prethodno navedeni prijedlozi otvoreni su za širu raspravu.

Foto: Ivan Juroš

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić i članovi Upravnog odbora umirovljeni general-bojnik Josip Stojković i pričuvni stožerni brigadir Ivan Penić nazočili su misi zahvalnici zaštitniku hrvatskog naroda sv. Josipu za dar Nacionalnog dana posvojitelja 10. lipnja 2026. u bazilici i Nacionalnom svetištu sv. Josipa u Karlovcu. Misu je slavio pomoćni đakovačko-osječki biskup Ivan Ćurić, izvijestili su iz Svetišta.

Rektor Svetišta mons. Antun Sente ml. pozdravio je okupljene te podsjetio da su 10. lipnja 1687. hrvatski sabornici, vođeni zagrebačkim biskupom Martinom Borkovićem, izabrali sv. Josipa za zaštitnika hrvatskoga kraljevstva. Istaknuo je i povijesnu odluku Hrvatskoga sabora kojom je ove godine 19. ožujka svetkovina sv. Josipa proglašena Nacionalnim danom posvojitelja na prijedlog udruge „Josipove obitelji“.

Tajnik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir Dražen Jonjić nazočio je 10. lipnja 2026. godine u Koncertnoj dvorani Vatroslava Lisinskog dodjeli nagrada Oskar znanja 2026.

Ovu nagradu dodjeljuje Agencija za odgoj i obrazovanje i Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih. Riječ je o najprestižnijem priznanju u sustavu odgoja i obrazovanja kojom se nagrađuju učenici osnovnih i srednjih škola za osvojeno prvo mjesto na državnoj razini natjecanja iz znanja, glazbe i plesa te za iznimna postignuća ostvarena na međunarodnim natjecanjima.

Ovo je bila prigoda čestitati najuspješnijim učenicima i njihovim mentorima za postignuća kojima se pomiču granice i teži izvrsnosti.

U Hrvatski generalski zbor stiglo je pismo zahvale predsjednika Vlade Republike Slovenije Janeza Janše na čestitci HGZ-a za izbor. Zahvalu objavljujemo u nastavku:

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom, umirovljenim general-bojnikom, Marinkom Krešićem nazočilo je u nedjelju 7. lipnja 2026. godine prijateljskoj nogometnoj utakmici između reprezentacija Hrvatske i Slovenije koja je odigrana  u Varaždinu.

U pravom nogometnom ozračju reprezentacija Hrvatske pobijedila je golovima Luke Modrića i Marija Pašalića Sloveniju s 2:1 te u slavljeničkom raspoloženju putuje na svjetsko nogometno prvenstvo koje se od 11. lipnja do 19. srpnja 2026. godine održava u SAD, Kanadi i Meksiku.

U izaslanstvu HGZ-a bili su i potpredsjednik umirovljeni brigadni general Frane Tomičić te članovi Upravnog odbora umirovljeni general-bojnik Josip Štimac, brigadni general Tomislav Družak i brigadni general Vjeran Rožić.

Izborniku Zlatku Daliću, stručnom stožeru i igračima želimo puno uspjeha i dobre rezultate, a na veselje svih nas i dobrobit naše domovine.

Dana 6. lipnja 2026. preminuo je naš član stožerni brigadir Marko Eškinja. Pogreb će biti na mjesnom groblju u Sv. Filipu i Jakovu u ponedjeljak 8. lipnja 2026. s početkom u 17.00 sati.

Marko Eškinja je pristupio Zboru narodne garde u kolovozu 1991. godine te djeluje na logističkim poslovima u 112. brigadi ZNG Zadar. U Glavnom inspektoratu obrane je od kolovoza 1993. do lipnja 1996. U čin stožernog brigadira promanut je 1996. godine. Odlikovan je Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti te medaljama “Bljesak” i “Oluja”.

Obitelji izražavamo najdublju sućut i neka mu je vječna hvala i slava mu !

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom umirovljenim general-bojnikom Marinkom Krešićem održalo je u srijedu 3. lipnja 2026.  u prostorijama Gradske uprave radni sastanak s gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem i njegovim suradnicima.

Na sastanku je visoko ocijenjena suradnja Grada Zagreba i Hrvatskog generalskog zbora, osobito po pitanjima zdravstvene skrbi za branitelje te edukacije po temama iz Domovinskog rata. Na sastanku se također raspravljalo o prijedlozima Hrvatskog generalskog zbora oko vojnog muzeja te vojnog groblja u Zagrebu.

Prihvaćena je i inicijativa Hrvatskog generalskog zbora za partnersku realizaciju monografije o Gradu Zagrebu u Domovinskom ratu kao trajnom spomenu i zahvali zagrebačkim braniteljima. HGZ se obvezao prirediti nacrt projekta o monografiji koji će se razmotriti tijekom jeseni kada će se donijeti konačna odluka.

Razgovaralo se i o radnim prostorijama koje koristi Hrvatski generalski zbor te drugim oblicima suradnje Udruge i Grada Zagreba.

Gradonačelniku Tomislava Tomaševiću je u prigodi ovog susreta darovana knjiga Krešimira Kašpara i Marinka Krešića o hrvatskim generalima i admiralima 1991. do 1999. godine.

Sastanku su uz gradonačelnika nazočili Ivan Novaković, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga, Lori Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Zorica Zulić, pročelnica Gradskog ureda za upravljanje imovinom i stanovanje, Nikolina Radić Štivić, po ovlasti gradonačelnika obavlja poslove pročelnice Gradskog ureda za kulturu i civilno društvo, Suzana Havelka Noršić, pomoćnica pročelnice za branitelje u Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom te Milena Suknaić, voditeljica Odjela za programe udruga u Sektoru za branitelje Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

Uz predsjednika HGZ-a na sastanku su bili umirovljeni brigadni general Frane Tomičić, potpredsjednik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Krešimir Kašpar  predsjednik Nadzornog odbora HGZ-a i umirovljeni brigadir Dražen Jonjić, tajnik Hrvatskog generalskog zbora.

U sklopu projekta “Podizanje svijesti  i edukacija učenika  srednjih škola Grada Zagreba o opasnostima od pirotehničkih sredstava i improviziranih naprava, te prevencija posljedica”, koji je odobren kroz Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja sustava civilne zaštite iz proračuna Grada Zagreba za 2025. godinu, a logističku podršku daje  Hrvatski generalski zbor, održano je 2. lipnja 2026. predavanje za učenike 3b razreda Gimnazije Tituša Brezovačkog  na temu “Informacijska sigurnost u kriznim situacijama”.

Predavanje je održala  dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić, uz vizualnu prezentaciju elemenata za sigurnost prepoznavanja krivotvorina  u obliku dokumenata, umjetnina, lijekova, lažnih proizvoda i materijala za prepoznavanje osoba koje se koriste u raznim policijskim i vojnim aktivnostima u kriznim i nepredvidivim situacijama, kako bi bili prepoznati užem krugu osoblja koji prate njihove aktivnosti na terenu.

Predavanju je nazočilo dvadesetak učenika, koji su pozorno pratili temu te sudjelovali u završnoj raspravi, ravnatelj Gimnazije Damir Jelenski, razrednik 3b Andrija Komparak, član HGZ-a umirovljeni pukovnik Rudolf Klicper i dr.sc. Jacqueline Domjanić.

Interes koji su pokazali učenici uvjerljivo dokazuje kolika je važnost  edukacije u promicanju preventivnih mjera  za smanjenje  ugroza  u urbanim sredinama u svim područjima koja je ovaj projekt obuhvatio. Projekt “Podizanje svijesti  i edukacija učenika  srednjih škola Grada Zagreba o opasnostima od pirotehničkih sredstava i improviziranih naprava, te prevencija posljedica” izravno  doprinosi provedbi prihvaćene strategije  urbane sigurnosti  Grada Zagreba za razdoblje 2025.-2030. i već daje i davat će ubuduće pozitivne rezultate.

Vodstvo Hrvatskog generalskog zbora održalo je u ponedjeljak 1. lipnja 2026. u svojim prostorijama u Zagrebu radni sastanak s predsjednikom Hrvatskog narodnog sabora (HNS) Bosne i Hercegovine dr.sc. Draganom Čovićem i zastupnicom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Darijanom Filipović.

Sastanku su, uz predsjednika HGZ-a Marinka Krešića, nazočili potpredsjednik HGZ-a brigadni general Frane Tomičić, predsjednik Nadzornog odbora general-bojnik Krešimir Kašpar, članovi Upravnog odbora general-bojnik Josip Štimac, general-bojnik Tihomir Blaškić, brigadni general Blago Dujmović, brigadni general Tomislav Družak, stožerni brigadir Ivan Penić i brigadir Niko Puđa, član HGZ-a general-bojnik Vlado Bagarić te tajnik HGZ-a brigadir Dražen Jonjić.

Tijekom jednosatnog sastanka predsjednik i potpredsjednik HGZ-a Marinko Krešić i Frane Tomičić upoznali su goste sa djelovanjem Hrvatskog generalskog zbora osobito naglasivši trajnu zadaću promicanja zajedništva, hrvatske nacionalne tradicije i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država. Suradnjom sa svima kojima je cilj promicanje hrvatskih nacionalnih interesa, a dio toga je i skrb za jedinstvo i prosperitet ukupnog hrvatskog korpusa,  u tom je smislu iznimno važno očuvanje zajedništva, promicanje istine o Domovinskom ratu i potpora svemu što pridonosi zaštiti položaja hrvatskog naroda u BiH.

Visoki gosti informirali su vodstvo Hrvatskog generalskog zbora o položaju Hrvata u Bosni i Hercegovini, o aktualnim političkim okolnostima u BiH, o radu Hrvatskog narodnog sabora BiH, o pitanjima od posebnog značaja za hrvatske branitelje HVO-a te nastavku suradnje s institucijama Republike Hrvatske.  Predsjednik Hrvatskog narodnog sabora Dragan Čović posebno je naglasio kako izmjene izbornog zakonodavstva ostaju jedno od najvažnijih pitanja za dugoročnu stabilnost BIH, jer bez legitimnog političkog predstavljanja nema ni pune institucionalne funkcionalnosti ni stvarne ravnopravnosti konstitutivnih naroda. Zastupnica Darijana Filipović je u svojem izlaganju posebno naglasila kako njezina generacija ne zna što znači donositi odluke u ratu, ali zna što znači živjeti s posljedicama i zato je na njima da danas, u miru, prihvate odgovornost i sačuvaju ono što je izboreno  te da stvore zemlju u kojoj mladi vide budućnost i ostaju. U tom smislu istaknula je kako pitanje legitimnog predstavljanja jednog konstitutivnog naroda nije samo izborno, nego i ustavno-političko pitanje koje se izravno odnosi na ravnopravnost konstitutivnih naroda i budućnost Bosne i Hercegovine, kao stabilne i funkcionalne države.

U raspravi koja je uslijedila razmijenjena su mišljenja o sadašnjosti i budućnosti Hrvata u susjednoj državi, a nazočni su izrazili spremnost za nastavak suradnje s HNS-om BiH u pitanjima od zajedničkog interesa.

Nakon sastanka uslijedile su izjave Dragana Čovića, Darijane Filipović i Marinka Krešića.

U svojoj izjavi i odgovaranju na nekoliko novinarskih pitanja Dragan Čović je, između ostaloga, naglasio i slijedeće: “Siguran sam da Vlada Republike Hrvatske s predsjednikom Plenkovićem na čelu posljednjih 10 godina čini izuzetan napor da olakša ono što mi tražimo, a to su tri ključne stvari u Bosni i Hercegovini: apsolutnu jednakopravnost hrvatskog naroda, unutarnji mir i stabilnost i naš europski put. I to ćemo nastaviti tražiti i dalje.” Referirajući se na prijedlog da se deklaracijom pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH rekao je slijedeće: “O tome moramo voditi računa s obzirom na to da Ustav BiH predviđa drugačije okolnosti, ali da bi se Ustav promijenio, potrebna je dvotrećinska većina u dva doma parlamenta. Drugim riječima, to će biti teško ostvariti bez sličnog promišljanja bošnjačkog, odnosno srpskog naroda, ali kao ideja je već odavno na stolu.”

“Vjerujem da je sazrelo vrijeme i politička situacija u kojoj i bošnjački narod vidi da četiri izborna ciklusa, kada su birali dva bošnjačka člana Predsjedništva, odnosno uzurpirali hrvatsku poziciju, da to ništa nije dobro donijelo Bosni i Hercegovini, nego čak naprotiv, da je učinilo Bosnu i Hercegovinu potpuno nefunkcionalnom i zarobljenom u prošlosti. Mislim da u ovom izbornom ciklusu neće više postojati spremnost i potreba bošnjačkog naroda da bira Hrvatima političkog predstavnika” izjavila je zastupnica Darijana Filipović.

Predsjednik HGZ-a Marinko Krešić izrazio je zadovoljstvo da je došlo do ovog radnog sastanka te dodao kako HGZ baštini načelo jedinstva hrvatskog naroda u domovinskoj i iseljenoj Hrvatskoj. “Naš je interes očuvanje zajedništva, promicanje istine o Domovinskom ratu i davanje potpore svemu što doprinosi zaštiti položaja hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini. U tom duhu nastavit ćemo pratiti i podupirati napore koji vode prema ravnopravnosti, stabilnosti, jedinstvu domovinske i iseljene Hrvatske i boljoj budućnosti hrvatskog naroda u BiH”, poručio je u svojoj izjavi te izrazio nadu da će, a u duhu takvog promišljanja, hrvatske stranke i ostali relevantni čimbenici, na slijedećim izborima u BiH uspjeti dogovoriti jednog kandidata, a za dobrobit svih u Bosni i Hercegovini.

Nakon sastanka uslijedilo je kratko prigodno druženje tijekom kojeg je predsjednik Marinko Krešić gostima za spomen poklonio monografiju o 20 godina Hrvatskog generalskog zbora i knjigu Krešimira Kašpara i Marinka Krešića o hrvatskim generalima i admiralima 1991. do 1999.

Foto: Josip Kopi