Vijesti

Umirovljeni brigadni general Josip Vukina, član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora, u ime Udruge “Lijepa naša” čiji je predsjednik, ali i u ime Hrvatskog generalskog zbora, 29. listopada 2026. u Zelenjaku kod spomenika hrvatskoj himni, odao je počast poginulim hrvatskim braniteljima.

Spomenik hrvatskoj himni nalazi se okružen ruševinama Cesargrada u krajobrazu Zelenjak, na ulazu u Općinu Kumrovec, na cesti Klanjec – Kumrovec. Spomenik je građen u formi obeliska prema nacrtu kipara Rudolfa Ivankovića, sav je od armiranog betona, a sa strane je obložen masivnim kamenim pločama. Visok je 13,2 m, širok na donjem dijelu 4,3 x 4,3 m, a na gornjem dijelu 1,2 x 1,2 m. Na spomenik je uzidana spomen ploča s prvim stihovima himne, reljef koji prikazuje Antuna Mihanovića i uklesan natpis. Sam autor o reljefu je rekao: „Centralna figura je Antun pl. Mihanović u naravnoj veličini prikazan u pjesničkom zanosu stvaranja himne, a oko njega stoji hrvatski seljački narod sa simbolima rada. Nastojao sam da nacionalno-idejni moment usko povežem s umjetničkim vrednotama. Reljef sam izradio na principu plastike.“ Spomenik je podigla “Družba Hrvatskoga Zmaja”, a otkriven je 24. studenoga 1935. godine povodom 100. obljetnice nastanka pjesme.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić, potpredsjednik HGZ-a umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac, član Upravnog odbora umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel te članovi HGZ-a umirovljeni general zbora Josip Lucić, umirovljeni brigadni general Zdravko Andabak i umirovljeni pukovnik Rudolf Klicper nazočili su 29. listopada 2026. obilježavanju jubilarne 35. obljetnice iz Domovinskog rata „Trokut Novska, Dan početka oslobađanja zapadne Slavonije i komemoracija u spomen na poginule hrvatske branitelje u oslobađanju“, na spomen-području Trokut u Novskoj. Na taj dan 1991. godine počela je operacija „Orkan-91“, prva napadna operacija Hrvatske vojske u Domovinskom ratu.

Rudolf Klicper, Mladen Kruljac, Marinko Krešić, Tomo Medved, Zvonko Peternel

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, kao izaslanik predsjednika Vlade Andreja Plenkovića, odao je počast poginulim hrvatskim braniteljima. Komemoraciji su uz obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, hrvatske ratne vojne invalide i ratne zapovjednike nazočili izaslanik predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga brigadir Mladen Prebežac, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora saborski zastupnik Marin Piletić, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik Drago Matanović te izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, zamjenik glavnog ravnatelja policije Damir Barić.

Među okupljenima bili su i ratni zapovjednik Operativne grupe Posavina umirovljeni brigadni general Rudi Stipčić, župan Koprivničko-križevačke županije Tomislav Golubić, gradonačelnica Novske Marija Kušmiš, predstavnici Sisačko-moslavačke, Bjelovarsko-bilogorske i Zagrebačke županije te brojnih gradova i općina, predstavnici Hrvatske vojske i policije te udruga iz Domovinskog rata. Molitvu za poginule predvodio je vojni kapelan vlč. Željko Volarić, a u programu je nastupila Policijska klapa Sveti Mihovil.

Marinko Krešić, Rudolf Klicper, Boris Ferček

Operacije “Orkan-91”, “Otkos-10” i “Papuk-91“

Operacija “Orkan-91” počela je 29. listopada 1991. i provedena je u dvije etape. U prvoj etapi, koja je završila 9. prosinca 1991., na novljanskom bojištu oslobođeno je 11 mjesta, među njima i strateški važno područje motela „Trokut“. U drugoj etapi, koju je prekinulo Sarajevsko primirje 3. siječnja 1992., hrvatske su snage na novogradiškom bojištu oslobodile pet naselja. Operacijom je spriječeno izbijanje snaga 5. korpusa JNA na crtu Kutina – Virovitica i njihov daljnji prodor prema Zagrebu, a sačuvane su Novska i Nova Gradiška.

“Orkan-91”, “Otkos-10” i “Papuk-91” bile su prve napadne operacije Hrvatske vojske operativne razine. U njima su sudjelovale 1. i 3. gardijska brigada, pričuvne postrojbe Hrvatske vojske te temeljne, specijalne i pričuvne postrojbe policije. Tim je operacijama u jesen i zimu 1991. oslobođeno oko 1.650 četvornih kilometara zapadne Slavonije sa 135 naselja. Stvoreni su i uvjeti za operaciju “Bljesak”, kojom je u svibnju 1995. oslobođena cijela zapadna Slavonija.

U srijedu 28. listopada 2026. godine održana je pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog generalskog zbora umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića 6. sjednica Upravnog odbora na kojoj je u okviru nekoliko točaka dnevnog reda razmotreno i jednoglasno prihvaćeno nekoliko dokumenata važnih za rad Udruge. U radu Odbora sudjelovali su i članovi Nadzornog odbora HGZ-a.

Razmotren je i usvojen Strateški plan Hrvatskog generalskog zbora 2027. -2031., koji će biti prezentiran na Saboru HGZ-a u prosincu 2026.

Razmotren je i utvrđen Prijedlog  godišnjeg izvješća o radu HGZ-a te Prijedlog plana rada HGZ-a za 2027. godinu te je utvrđen je Kalendar obilježavanja događaja i obljetnica iz Domovinskog rata za 2027. godinu.

Upravni odbor donio je i odluku o raspisivanju internog natječaja za zaposlenja u HGZ-a u 2027. godini.

Upravni odbor je također donio odluke o prijamu u članstvo te odluke o dodjeli priznanja HGZ-a za 2026. godinu.

Upravni odbor je upoznat s tijekom priprema za redoviti sabor HGZ-a koji će se održati 8. prosinca 2026., a na taj bi dan obilježit će se i Dan Hrvatskog generalskog zbora te održati i prigodan domjenak u prigodi Božića i Nove godine 2027.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić nazočio je 25. listopada 2026. na otočiću Daksi kod Dubrovnika kod spomen-križa polaganju vijenaca i paljenju svijeća  u spomen na 53 žrtve koje su na tom mjestu jugoslavenski partizani pogubili u listopadu 1944.. Među stradalima su bili brojni ugledni građani Dubrovnika, uključujući i sedam katoličkih svećenika, među kojima i poznati padra Petar Perica (autor pjesama Zdravo Djevo i Do nebesa nek’ se ori).

Počast su odala izaslanstva Grada Dubrovnika, Dubrovačko-neretvanske županije i susjednih općina, predstavnici Udruge Daksa 1944./45. i udruga proisteklih iz Domovinskog rata te članovi obitelji žrtava.

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel i član HGZ-a umirovljeni brigadni general Alojz Tomašević nazočili su 25. listopada 2026. u Brestovcu svečanom obilježavanju Dana branitelja Općine Brestovac. Obilježavanje je vezano uz 29. listopada 1990. godine, kada je brestovačkim dragovoljcima podijeljeno automatsko oružje, što je označilo važan korak u organiziranju obrane ovoga kraja. Brestovačka bojna ustrojena je 28. lipnja 1991. godine na šumskom predjelu Kuzma iznad Brestovca. Njezini pripadnici među prvima su se organizirano uključili u obranu domovine u najtežim trenucima stvaranja hrvatske države.

Obilježavanje Dana branitelja Općine Brestovac započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja s imenima sedmorice poginulih hrvatskih branitelja brestovačkog kraja.

U župnoj crkvi u Brestovcu slavljena je sveta misa koju je predvodio župnik Mario Rašić. U propovijedi je istaknuo važnost očuvanja uspomene na hrvatske branitelje te zahvalnosti svima koji su svojim životima i hrabrošću branili slobodu domovine.

Svečani program nastavljen je u domu DVD-a Brestovac, gdje je okupljene u ime organizatora pozdravio Zvonko Rodić, predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Brestovac.

General Zvonko Peternel koji je bio i ratni zapovjednik Brestovačke bojne, podsjetio je na okolnosti nastanka postrojbe i njezinu važnost za obranu brestovačkog i orljavačkog kraja te istaknuo:  “Dragovoljci brestovačkog i orljavačkog kraja organizirali su se i naoružali mjesecima prije službenog formiranja postrojbe, spremni braniti svoj dom i svoju Hrvatsku. Ustrojstvo bojne bilo je prekretnica u životu njezinih pripadnika i naše domovine”.

Čestitke hrvatskim braniteljima i sudionicima obilježavanja uputili su i general Alojz Tomašević, zamjenik županice Požeško-slavonske županije Ivan Radošić, načelnik Općine Brestovac Zdravko Mandić te predsjednik Udruge hrvatske policije iz Požege Zvonko Jozić.

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel i član HGZ-a umirovljeni brigadni general Alojz Tomašević nazočili su 24. listopada 2026. u Požegi svečanom obilježavanju 35. obljetnice ustrojavanja 123. brigade Hrvatske vojske.

Program je započeo polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja na Trgu 123. brigade u Požegi, gdje je odana počast poginulim, nestalim i umrlim pripadnicima ove postrojbe, a potom je u Katedrali sv. Terezije Avilske služena misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje.

Svečana akademija održana je u dvorani Gloria, a nakon povjesnice 123. brigade uslijedila su prigodna obraćanja najviših uzvanika te prigodan kulturno-umjetnički program.

Postrojba je to koja je dala nemjerljiv doprinos obrani Požeštine i oslobađanju zapadne Slavonije tijekom Domovinskog rata. Ustrojena je u jesen 1991. godine pod zapovijedanjem Miljenka Crnjca, danas umirovljenog general-pukovnika. Temelj za njezino osnivanje činile su postrojbe 63. A samostalna bojna Zbora narodne garde i 4. bojna 108. brigade Zbora narodne garde iz Slavonskog Broda. Brigada do kraja 1991. godine u svom sastavu ima četiri bojne i petu u formiranju te sve službe i rodove borbene potpore. 123. brigada zasniva obranu Požeštine na liniji dugoj 46 kilometara na zapadnoslavonskom bojištu 1991. godine. Osim obrambenih operacija, brigada sudjeluje i u prvim napadnim operacijama Hrvatske vojske na zapadnoslavonskom bojištu pod nazivom „Orkan 91” i „Papuk 91”. Za istaknuti je da je u prvim napadnim operacijama HV-a na zapadnoslavonskom bojištu 1991./1992. godine oslobođeno više od 2.200 km² i time spriječeno presijecanje Podravske magistrale i odsijecanje Slavonije od ostatka Hrvatske.

Brigada je dala nemjerljiv doprinos u napadnim akcijama provedenim na zapadnoslavonskom bojištu, kada je u zoni svoje odgovornosti oslobodila područje Požeštine pod agresorskom okupacijom do Božića 1991. godine. Nakon Sarajevskog primirja početkom 1992. godine brigada nastavlja svoj ratni put kroz određene transformacije namjenski organiziranih snaga, taktičkih grupa, u bojnim djelovanjima na istočnoposavskom bojištu. Preustrojem u jesen 1992. godine brigada se formira kao 123. motorizirana ročno-pričuvna brigada te kao takva sudjeluje u vojno-redarstvenim operacijama „Bljesak“ i „Oluja“. Preustrojem Hrvatske vojske 2000. godine 123. brigada HV Požega u potpunosti se demobilizira i gasi.

Obilježavanje jubilarne obljetnice slavne požeške brigade okupilo je ratne zapovjednike i pripadnike brigade, članove obitelji poginulih, nestalih i umrlih branitelja, brojne hrvatske branitelje te predstavnike državne, regionalne i lokalne vlasti, kao i udruga iz Domovinskog rata.

U sklopu svečane akademije dodijeljena su i priznanja zaslužnim članovima Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata za dugogodišnji nesebičan rad, pomoć hrvatskim braniteljima te doprinos organizaciji obilježavanja važnih datuma iz Domovinskog rata.

Foto: Požeško-slavonska županija (Slaven Paponja) i Kronika Požeško-slavonska

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Josip Vukina pozdravio je u ime HGZ-a skup koji je 24. listopada 2026. održan u Klanjcu, a kojim je obilježena prva godišnjica djelovanja Udruge branitelja Domovinskog rata “Lijepa naša”. Članovi Udruge pripadnici su vojnih, policijskih, vatrogasnih postrojbi iz Domovinskog rata, Narodne zaštite i sanitetske službe koji danas žive na području grada Klanjca te općina Kraljevec na Sutli i Tuhelj. 

Kao predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata “Lijepa naša” general Vukina je podnio izvješće o radu te prezentirao planove za slijedeće razdoblje. U planovima je posebno naglasio potrebu za inicijativom oko izgradnje staračkog doma i organiziranja palijativne skrbi za branitelje područja koje Udruga pokriva. Na skupu su podijeljena prigodna priznanja najaktivnijim članovima i gostima.

Član Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni glavni policijski savjetnik Krešimir Šipoš nazočio je 23. listopada 2026. obilježavanju 35. obljetnice osnutka Specijalne jedinice policije “Šimini anđeli pakla” Policijske uprave brodsko-posavske. U znak sjećanja na poginule pripadnike kod spomen obilježja u Podvinju (Slavonski Brod) položeni su vijenci i zapaljene svijeće.

Pripadnici Specijalne jedinice policije “Šimini anđeli pakla” osnovana je 1991. godine u razdoblju stvaranja hrvatske države i kada su njezini pripadnici, uz policijske zadaće, preuzeli odgovornost za obranu domovine. Ratni put vodio ih je kroz neka od najtežih bojišta Domovinskog rata, među kojima posebno mjesto zauzima obrana Vukovara, a sudjelovali su i u vojno-redarstvenim operacijama Maslenica, Medački džep, Bljesak i Oluja.

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić nazočio je 23. listopada 2026. otvorenju izložbe “Strani dragovoljci u Domovinskom ratu” koja je kao gostujuća izložba upriličena u Muzeju Domovinskog rata na Turnju. Trajanje izložbe je do 14. veljače 2027. godine.

Autor izložbe je ravnatelj Muzeja Domovinskog rata u Splitu Matej Gabrilo, autor teksta izložbe je Tomislav Šulj iz Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata, a kustos izložbe je Juraj Horvatin.

Već početkom Domovinskog rata, tijekom ranog ljeta 1991., obrani Republike Hrvatske priključili su se mnogobrojni strani državljani. Isprva su počeli pristizati na bojišnice bliže Zagrebu (na Banovinu i u Karlovac), a potom i na bojišnice Dalmacije i istočne Slavonije. Tijekom Domovinskog rata borili su se u redovima Zbora narodne garde (ZNG), odnosno Hrvatske vojske (HV), Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) i Hrvatskog vijeća obrane (HVO). Strani borci za hrvatsku slobodu stigli su iz 44 zemlje Europe i svijeta. Pouzdano je potvrđeno kako ih je došlo oko 790, a postoje naznake koje bi taj broj mogle povećati do 1.000. Posebno je upečatljiva, i uvijek se iznova mora isticati, visoka razina stradavanja stranih dragovoljaca. Od ukupnog broja dragovoljaca njih 85 je poginulo, a najmanje 130 ih je ranjavano, neki i više puta.

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Vjeran Rožić nazočio je 18. listopada 2026. u Poljani Biškupečkoj 18. memorijalnoj utrci u spomen na 30 poginulih pripadnika 104. brigade Zbora narodne garde Varaždin.

Uoči utrke položeni su vijenci i zapaljene svijeće ispred spomenika 104. brigade na varaždinskom groblju, a nakon molitve u kapelici sv. Ivana Krstitelja u Poljani Biškupečkoj sve trkače i sudionike blagoslovio je don Anto Stojić iz Župe sv. Josipa Banfica.

Ispred panoa s fotografijama i imenima svih poginulih pripadnika 104. brigade utrku je otvorenom proglasio varaždinski župan Anđelko Stričak. Startala su 84 trkača koji su prošli dionicom dugom oko 10.000 metara, od Poljane Biškupečke preko Jalkovca, Brezja i Črnca Bišupečkog i natrag.

Pripadnici 104. brigade život su izgubili tijekom Domovinskog rata u Varaždinu, Nuštru, zapadnoj Slavoniji, istočnoj Posavini i u završnoj vojno-redarstvenoj operaciji „Oluja”, podsjetio je general Vjeran Rožić te dodao “Drago mi je što se okupio ovoliki broj trkača kako bismo zajedno s članovima udruga proisteklih iz Domovinskog rata čuvali sjećanje i odali počast tridesetorici poginulih pripadnika 104. brigade, kao i svim hrvatskim vitezovima koji su položili živote u obrani Lijepe Naše”. Posebne pozdrave uputio je prisutnim članovima Udruge pripadnika 104. brigade ZNG Varaždin, Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade „Tigrovi”, Udruge veterana 7. gardijske brigade „Puma” te Udruge Specijalne jedinice policije „Roda”.

Foto: Varaždinska županija