Vijesti

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“ slave se svake godine 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj, na dan kad je Hrvatska vojska 1995. oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.

Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., operacijom „Oluja“ u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.

„Oluja“ je uz „Bljesak“ bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za „Oluju“!

Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute Specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući njezinoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istodobno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.

Već u operaciji „Ljeto ’95“ stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale specijalne postrojbe MUP-a.

Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije, s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane, nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zrakoplovne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade.

Prostor Banovine okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje, gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.

Prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena su u okruženje ili poluokruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin, koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj ne samo operacije „Oluja“ nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su bile potpisati predaju.

U samo 85 sati vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno su stradala 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, a dva branitelja još se uvijek vode kao nestali.

Vojno-redarstvenom operacijom „Oluja“ oslobođeno je više od 11 tisuća četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja, čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najvažnijih strateških ciljeva – punopravnog članstva u NATO savezu i Europskoj uniji.

Operacija „Oluja“ kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.

Tekst: MORH Foto: plakat obilježavanja

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora i predsjednik Udruge „Lijepa naša“ umirovljeni brigadni general Josip Vukina sudjelovao je u subotu 1. kolovoza 2026. u Dalju u ime HGZ-a u obilježavanju 35. obljetnice tragične pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima odana je počast poginulim braniteljima. Održan je i mimohod ratnih zastava, memorijalna utrka “Dalj ’91” u kojoj su trkači nosili zastave s licima poginulih branitelja Dalja i služena je misa u crkvi svetog Josipa u Dalju.

Dana 1. kolovoza 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija s pridruženim jedinicama Teritorijalne obrane napala je šire područje Dalja i Erduta te započela prodor u Dalj. Poginulo je 20 pripadnika Policijske postaje Dalj, 15 pripadnika Zbora narodne garde i pet pripadnika Civilne zaštite.

Obilježavanju 35. obljetnice tragične pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj, uz obitelji poginulih branitelja nazočili su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Stipo Rimac, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, drugi visoki dužnosnici, predstavnici lokalne samouprave, predstavnci udruga iz Domovinskog rata, a među njima i iz Udruge branitelja Domovinskog rata „Lijepa naša“ te brojni građani.

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora, ujedno i predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata “Lijepa naša”, umirovljeni brigadni general Josip Vukina nazočio je 25. srpnja 2026. na Trgu osam sela u Donjoj Pušći tradicionalnom obilježavanju Dana branitelja Župe Pušća, događaju posvećenom odavanju počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima s područja Župe Pušća. Program je započeo jutarnjim okupljanjem sudionika uz okrjepu, dok je u 9 sati održano svečano otvorenje manifestacije. Nakon toga formirana je kolona koja se uputila prema mjesnom groblju, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na poginule i umrle hrvatske branitelje.

U prigodnom obraćanju genral Vukina pozdravio je u ime HGZ-a okupljene hrvatske branitelje i goste te istaknuo važnost zajedničkog obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata i očuvanja uspomene na poginule i nestale hrvatske branitelje. “Drago mi je vidjeti da ste se okupili u ovako velikom broju i da svojim dolaskom pokazujete koliko cijenite datume koji nas podsjećaju na Domovinski rat. Naša je dužnost čuvati uspomenu na poginule hrvatske branitelje, ali i ne zaboraviti naše nestale, koje još uvijek tražimo” naglasio je general Vukina.

U četvrtak 23. srpnja 2026. godine održana je u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora, pod predsjedanjem predsjednika umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića, 4. sjednica Upravnog odbora HGZ-a.

Na sjednici je raspravljeno i jednoglasno prihvaćeno izvješće o realizaciji zadaća u proteklom razdoblju te je prihvaćen plan težišnih zadaća za razdoblje kolovoz-rujan 2026. godine.  

Članovi Upravnog odbora raspravili su i jednoglasno usvojili polugodišnju račlambu rada HGZ-a s prijedlogom korektivnih mjera do kraja godine, a nakon provedene rasprave  su, također jednoglasno, donijeli i Smjernice za izradu Strateškog plana HGZ-a 2027.-2031.

Članovi Upravnog odbora su prihvatili informaciju o statusu prijavljenih projekata za 2026. godinu te o projektima koji su provedeni tijekom  2025/26.godine.

U drugom dijelu sjednice, gospodin Dražen Dajić prezentirao je idejni prijedlog osnivanja i izgradnje „MUZEJA HRVATSKIH IZUMA-HRVATSKA ZA SVIJET“. Članovi Upravnog odbora jednoglasno su podržali ovu hvale vrijednu inicijativu.

U Mostaru su u subotu 19. srpnja 2026. godine predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić i osam članova Hrvatskog generalskog zbora nazočili svečanosti prigodom promicanja Ilije Vrljića, Petra Zelenike i Jadranka Topića u počasne činove brigadnih generala.

Tom prigodom izaslanstvo HGZ-a je posjetilo groblje mira u Mostaru gdje su položili vijence i zapalili svijeće svojim suborcima.

Ovaj susret bila je prigoda da se razmijene mišljenja o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i o pitanjima hrvatskih branitelja.

Kao izaslanik Hrvatskog generalskog zbora, član HGZ-a umirovljeni brigadir Damir Dujić, koji je ujedno i predsjednik Udruge ratnih veterana 3. A brigade ZNG-a “Kune” Vinkovci, nazočio je obilježavanju 35. obljetnice pogibije 13 pripadnika 3. brigade ZNG-a “Kune”, koji su 22. srpnja 1991. godine izgubili živote u vojnoj akciji u tada okupiranim Mirkovcima. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće rvatskog generalskog zbora umirovljeni brigaduir Hkod spomen-obilježja na Privlačkom putu u vinkovačkoj gradskoj četvrti Mirkovci.

Toga 22. srpnja 1991. godine iz središta Vinkovaca prema Mirkovcima krenulo je 80 hrvatskih branitelja s ciljem deblokade ceste Vinkovci – Tovarnik. Na ulazu u mjesto dočekani su u zasjedi srpskih paravojnih postrojbi. U napadu je poginulo 13, a ranjeno 40 hrvatskih branitelja. Dražen Abramović, Mato Božić, Perica Bušić, Vinko Dandić, Željko Jurčević, Franjo Jurčić, Ivo Marinović, Tunjo Pejić, Ivan Pranjić, Mario Prusina, Nade Rogić, Marinko Šimunac i Dražen Tomšić položili su toga dana svoj život na oltar domovine.

Počast poginulima odali su članovi njihovih obitelji, suborci, predstavnici braniteljskih udruga te izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vinkovaca i Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Damir Dujić je u svom obraćanju na komemoraciji pozvao hrvatske branitelje na zajedništvo istaknuvši kako poginuli branitelji nikada neće biti zaboravljeni.

“Danas odajemo počast na mjestu gdje je 13 pripadnika 3. A brigade ZNG-a „Kune” položilo svoje živote za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Njihova žrtva trajno je utkana u temelje naše domovine i naša je dužnost čuvati uspomenu na njih te prenositi istinu budućim naraštajima” istaknuo je naglasivši kako se u Domu hrvatskih branitelja u Vinkovcima, u kojem se nalazi i Spomen soba, redovito održavaju okupljanja koja njeguju kulturu sjećanja. “Organiziramo susrete s mladima, učenicima i studentima, a cilj nam je govoriti istinu o Domovinskom ratu i približiti im događaje koji su obilježili ovo područje tijekom 1991., 1992. i 1993. godine, među ostalim i kroz prikazivanje dokumentarnih filmova. Naši poginuli hrvatski branitelji nisu i nikada neće biti zaboravljeni. Njihova žrtva ostaje trajno u našim mislima, srcima i sjećanjima, a obveza svih nas jest čuvati uspomenu na njih i vrijednosti za koje su dali svoje živote – poručio je nazočnima.

Nakon komemoracije u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Mirkovcima slavljena je misa zadušnica za sve poginule hrvatske branitelje.

Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac sudjelovao je 16. srpnja 2026. u Valbandonu na svečanostima obilježavanja 35. obljetnice Specijalne jedinice policije Policijske uprave istarske BAK Istra.

Tim povodom u Crkvi bl. Miroslava Bulešića služena je misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, a potom je kod spomen-obilježja održano svečano postrojavanje pripadnika jedinice uz prigodan program na kojem je istaknut njihov doprinos u obrani i oslobađanju Hrvatske. 

Uz pripadnike jedinice i obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, na obilježavanju su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić, župan Istarske županije Boris Miletić i predstavnici lokalne vlasti, načelnik PU Istarske Alen Klabot, predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata Zoran Maras te predstavnici drugih udruga iz Domovinskog rata.

Foto: PU Istarska

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno potpredsjednikom umirovljenim brigadnim generalom Franom Tomičićem susrelo se 14. srpnja 2026. godine u Sektoru za civilnu zaštitu i komunalno redarstvo Gradskog ureda za mjesnu samoupravu, promet, komunalne poslove, civilnu zaštitu i sigurnost Grada Zagrebas pomoćnicom pročelnika Gradskog ureda dr.sc. Ivanom Krištom.  U razgovoru je potvrđena intenzivna suradnja HGZ-a i institucija Grada Zagreba, osobito u područjima vezanim za osvješćivanje mladih na suvremene izazove.

Uvodno se obraćajući potpredsjednik HGZ-a umirovljeni brigadni general Frane Tomičić zahvalio je institucijama Grada Zagreba i gospođi Krišto na izraženoj potpori u ostvarivanju projekata od obostranog interesa.

Uz potpredsjednika Tomičića sastanku su nazočili stručni voditelj Centra za istraživanja i analize „Dr. Franjo Tuđman“ umirovljeni brigadir prof.dr.sc. Dario Matika, dr.sc. Jacqueline Domjanić i tajnik HGZ-a umirovljeni brigadir Dražen Jonjić te Damir Gašparović.

Paljenjem svijeća na grobu Đure Brodarca, na Gradskom groblju Viktorovac u Sisku, 13. srpnja 2026. odana je počast prvom županu Sisačko-moslavačke županije u povodu 15. godišnjice njegove smrti. Uz članove obitelji Brodarac, svijeću su zapalili župan Ivan Celjak i zamjenik župana Mihael Jurić te njegovi suborci, suradnici i prijatelji. Izaslanik Hrvatskog generalskog zbora na odavanju počasti bio je član HGZ-a glavni policijski savjetnik Vladimir Milanković.

U Kulturno-povijesnom centru Sisačko-moslavačke županije održan je prigodni program na kojem je o životu i djelu Đure Brodarca između ostalih govorio i čan HGZ-a i predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva Franjo Gregurić.

Počasni član Hrvatskog generalskog zbora Zlatko Dalić više nije izbornik hrvatske nogometne reprezentacije. Pripada mu naša zahvalnost za sve uspjehe i veselja koja nam je pružio tijekom svog mandata i želimo mu puno uspjeha i sreće ubuduće !