Vijesti

Član Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni pukovnik Rudolf Klicper nazočio je 3. listopada 2026. svečanostima obilježavanju ustroja 153. brigade HV – Velika Gorica.

Središnji dio subotnjeg protokola započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomen-obilježja „Golubica“ u Velikoj Gorici, nakon čega je izaslanstvo odalo počast i na Spomen-obilježju poginulim pripadnicima u vojarni „Satnik Josip Zidar“ u Velikoj Buni.

Nakon toga, u Spomen parku 153. brigade HV-a u Velikoj Buni održan je središnji svečani program. Uz intoniranje državne himne i himne 153. brigade, minutom šutnje odana je počast svim poginulim, nestalim i preminulim braniteljima, a uslijedilo je prisjećanje na ratni put postrojbe koja je ostavila neizbrisiv trag u obrani Velike Gorice i Domovine.

Okupljeni su imali priliku razgledali i izložbeni prostor Spomen-doma te vanjski postav ratnih vozila i opreme u organizaciji Oldtimer kluba Turopolje. Poseban naglasak stavljen je i na hrvatsku noviju povijest kroz izložbu fotografija ratnog puta 153., 99., 102.,145. brigade HV i 5. protuoklopnog topničko-raketnog divizijuna, uz popratni pisani sažetak za svaku postrojbu. Izložba je bila popraćena zbirkom vojnih vozila, naoružanja i raznih artefakata iz Domovinskog rata. Izložbu su priredili i postavili članovi HČZ-a Grada Zagreba i Hrvatskog generalskog zbora. Izložbu je financirao Grad Zagreb u okviru programa aktivnosti Hrvatskog generalskog zbora, a postavili su je Rudolf Klicper i Stjepan Pliestić u suradnji s “Karlovačkim počasnim vodom ZNG – 91.” s izlaganjem naoružanja, vojnih vozila i artefakata iz Domovinskog rata, koji je priredio član Nadzornog odbora HGZ-a umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić sa suradnicima.

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić nazočio je 4. listopada 2026. obilježavanju 35. obljetnice napada na grad Karlovac. Prigodni program u Muzeju Domovinskog rata na Turnju, južnom prilazu gradu Karlovcu, priredili su učenici OŠ “Turanj”, uz brojne goste i branitelje udruga proisteklih iz Domovinskog obrambenog rata.

Nakon prigodnog programa, postavljeni su vijenci i upaljeni lampioni na spomen-obilježje, za sve poginule i nestale hrvatske branitelje a osobito za one koji su poginuli na mostobranu “Turanj”.

U Muzeju Domovinskog rata Turanju predstavljena je nakon toga monografija Ervina Jančića i Hrvoja Cvitanovića i suradnika pod naslovom “Karlovačka bolnica u Domovinskom ratu”. U monografiji su obrađeni podaci o djelatnicima ove bolnice u početnoj fazi Domovinskog rata i kasnije jer su svi bili uključeni u zbrinjavanje i liječenje kako civila tako i branitelja tijekom rata. Među suradnicima su i umirovljeni brigadni general Kornelije Brkić i umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić.

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel nazočio je 4. listopada 2026. obilježavanju 84. obljetnice stradanja Španovice.  Svečano okupljanje održano je u znak sjećanja na 4. i 5. listopada 1942. godine kada su partizanske postrojbe napale, uništile i spalile selo Španovicu. Tijekom samog napada i u neposrednom poraću ubijeno je i nestalo više stotina mještana, a preživjelom stanovništvu je nakon rata bio zabranjen povratak i obnova domova.

Španovica je hrvatsko naselje položeno uz cestu Pakrac-Požega koje se nalazi otprilike na pola puta između Pakraca i Požege, na prijevoju između Papuka I Psunja. 

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić nazočio je 34. nacionalnom hodočašću Hrvatske vojske, policije i branitelja koje je održano 4. listopada 2026., u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke u Mariji Bistrici.

Hodočašće je započelo pobožnošću Križnog puta, nakon kojeg je u crkvi na otvorenom bl. Alojzija Stepinca slavljeno euharistijsko slavlje koje je predvodio vojni ordinarij u Republici Hrvatskoj monsinjor Jure Bogdan.

U liturgijskom slavlju sudjelovali su vojni i policijski kapelani, a pjesmom su ga pratili klapa Hrvatske ratne mornarice “Sv. Juraj” i Policijska klapa “Sv. Mihovil” uz pratnju Orkestra Oružanih snaga Republike Hrvatske.

Na hodočašću su se okupili pripadnici Hrvatske vojske i policije, hrvatski ratni vojni invalidi i hrvatski branitelji, kao i pripadnici pravosudne policije, Civilne zaštite, vatrogasnih postrojbi, Hrvatskoga Crvenog križa, povijesnih postrojbi, Carinske uprave i drugih službi. Hodočašću su se ponovno pridružili i djelatnici Ministarstva obrane Bosne i Hercegovine te pripadnici Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

Foto: MORH/T.Brandt

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom umirovljenim generalom Marinkom Krešićem nazočilo je 3. listopada 2026. u Rakitju obilježavanju 36. obljetnice ustrojavanja Jedinice za posebne zadatke MUP-a Republike Hrvatske Rakitje.

Dana 5. listopada 1990. godine, u bazi Rakitje kod Zagreba, formirana je Jedinica za posebne namjene MUP-a, koja je ubrzo prerasla u prvu i najelitniju profesionalnu postrojbu Zbora narodne garde, a kasnije i Hrvatske vojske: 1. gardijsku brigadu. Već u samim počecima, u Iloku, pripadnici brigade iskazali su iznimnu hrabrost uništivši prvi tenk u Domovinskom ratu. Stali su zatim u obranu Vukovara i istočne Slavonije, a uslijedile su teške borbe u zapadnoj Slavoniji, na Banovini, Kordunu i Lici. Ključni doprinos dali su na južnom bojištu, gdje su sudjelovali u operacijama deblokade i oslobađanja Dubrovnika i hrvatskog juga. “Tigrovi” su bili udarna snaga u svim ključnim oslobodilačkim operacijama Hrvatske vojske, od “Maslenice” i “Medačkog džepa” do pobjedonosnih operacija “Bljesak” i “Oluja”, kojima je slomljena kralježnica velikosrpske agresije i oslobođen okupirani teritorij.

Kroz redove “Tigrova” prošlo je više od 11.000 pripadnika, a njihovo geslo “Za Hrvatsku kao Tigar” postalo je sinonim za nesalomljivi duh. Sloboda koju danas živimo plaćena je najvišom cijenom. Svoj život za domovinu položilo je 367 pripadnika “Tigrova”, 1.711 ih je ranjeno, a 8 ih se i danas vode kao nestali. Njihova žrtva nikada ne smije biti zaboravljena.

Kao predstavnik Hrvatskog generalskog zbora tajnik HGZ-a umirovljeni brigadir Dražen Jonjić je 30. rujna 2026. godine  u Strasbourgu nazočio obilježavanju 30. obljetnice članstva Republike Hrvatske u Vijeću Europe.

Obilježavanje je organizirano kao poseban skup na marginama redovnog godišnjeg zasjedanja Parlamentarne skupštine Vijeća Europe, održanom od 28. rujna do 2. listopada u Strasbourgu. Domaćin ovog skupa bio je voditelj izaslanstva Hrvatskoga sabora u Parlamentarnoj skupštini Vijeća Europe Marko Pavić, a rasprava je okupila predstavnike 16 organizacija civilnoga društva iz Republike Hrvatske te predstavnike Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva. Hrvatski generalski zbor jedna je od tih udruga.

Skup je prigodno nazvan „Jačanje demokracije i civilnog društva“, a na njemu su uvodna izlaganja podnijeli Marko Pavić, bivša glavna tajnica Vijeća Europe Marija Pejčinović Burić i članica hrvatskog saborskog izaslanstva Zdravka Bušić. U nastavku rasprave sudionicima su se obratili i predsjednik Upravnog odbora Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva Dražen Vikić-Topić, predsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske Marica Mirić te programski direktor Kuće ljudskih prava Zagreb Ivan Novosel koji su predstavili rad svojih organizacija i područja njihova djelovanja te naglasili važnost organizacija civilnoga društva u zastupanju interesa građana, zaštiti ljudskih prava i uključivanju različitih društvenih skupina i na potrebu daljnjeg jačanja suradnje između institucija i civilnog društva. Skupu se kratko obratila i glavna tajnica Parlamentarne skupštine Vijeća Europe Despina Chatzivassiliou, koja je istaknula vidljiv i kontinuiran doprinos Republike Hrvatske radu Vijeća Europe i njegove Parlamentarne skupštine.

Sudionici skupa kod suca Derenčinovića

U sklopu ovog događaja hrvatsko izaslanstvo posjetilo je Europski sud za ljudska prava gdje ih je primio hrvatski sudac prof. dr. sc. Davor Derenčinović koji ih je upoznao s radom ovoga tijela. U razgovoru koji je uslijedio predstavnici organizacija civilnoga društva imali su priliku postavljati pitanja i razmijeniti mišljenja sa sucem Derenčinovićem, osobito o proceduri odlučivanja pred Sudom i njegovoj ulozi u zaštiti ljudskih prava i temeljnih sloboda.

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno umirovljenim generalima predsjednikom Marinkom Krešićem i potpredsjednicima Mladenom Kruljcem i Franom Tomičićem, posjetilo je na poziv gradonačelnika Željka Šoštarića 30. rujna 2026. Grad Lepoglavu.

U Gradskoj vijećnici članovima HGZ-a dobrodošlicu je poželio gradonačelnik Grada Lepoglave Željko Šoštarić te goste poznao s bogatom poviješću i kulturnom baštinom Lepoglave, kao i s aktualnim gospodarskim i društvenim razvojnim planovima Grada.

Predsjednik HGZ-a Marinko Krešić upoznao je gradonačelnika sa Hrvatskim generalskim zborom te mu uručio Zahvalnicu za vrijedan doprinos radu HGZ-a. Gradonačelnik je HGZ-u poklonio monografiju o Lepoglavi.

Nakon sastanka u Gradskoj vijećnici članovi Hrvatskog generalskog zbora zajedno su s članovima Udruge branitelji Hrvatske Lepoglava (Božidar Šumečki, potpredsjednik, Marijan Rihtar, Mirko Druško i Dragutin Šumečki) te predstavnicima braniteljskih udruga iz okolice – UBH Općine Bednja Josip Medved), Udruge pripadnika 104. Brigade (Stanko Zidar), 2. bojne Ivanec; HVIDR-e Ivanec (Vjekoslav Špac), UDVDR-a Ivanec i Hrvatskog časničkog zbora Ivanec (Ljudevit Cikač), odali počast poginulim hrvatskim braniteljima kod spomen obilježja u Parku hrvatskih branitelja u Lepoglavi. Odavanju počasti pridružio se i predsjednik Gradskog vijeća Grada Lepoglave Robert Dukarić.

U nastavku programa, a nakon sjednice Upravnog odbora koja je održana u Domu kulture Lepoglava, članovi Hrvatskog generalskog zbora razgledali su lepoglavsku župnu crkvu Blažene djevice Marije i pavlinski samostan kroz koje ih je proveo župnik vlč. Nenad Piskač. Nadahnutim izlaganjem upoznao je izaslanstvo HGZ-a s bogatom poviješću crkve i samostana koja seže u početke 1400. godine.

Crkva je barokizirana gotička građevina. Unutrašnjost crkve bogata je baroknim namještajem, drvorezbarijom, baroknim oltarima i freskama Ivana Krstitelja Rangera.Svetištem crkve dominira prekrasan barokni oltar iz 18. stoljeća koji je djelo pavlina Alekseja Königera i fratra Klemensa koji je izradio tabernakul. Zidovi i svod crkve oslikani su freskama Ivana Rangera, a na koru se nalazi jedna od njegovih najljepših slika koja prikazuje prizor iz knjige Otkrivenja – janje na knjizi od 7 pečata, a klanja mu se 24 staraca odjevena u bogato ruho, koji u rukama drže harfe i kupe. Crkva posjeduje vrlo vrijedne orgulje koje je dao izraditi Pavao Ivanović, a 1737. godine restaurirao ih je Ivan Janišek iz Celja. Tijekom burne povijesti osobito je dojmljiva kalvarija i crkve i samostana od časa zatvaranja crkve 1952. i njenog pretvaranja u skladište. Od 1990. godine crkva je ponovo otvorena za vjernike, a 2001. godine Kaznionica u Lepoglavi predala je u posjed pavlinski samostan (koji je također bio dio tadašnje kaznionice i u kojoj je između ostalih bio utamničen I prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman) Varaždinskoj biskupiji s ciljem povezivanja crkve i samostana u jedinstven kompleks.

Posjet Lepoglavi iskorišten je i za upoznavanje s Kaznionicom Lepoglava. Upravitelj Kaznionice Dražen Posavec i pomoćnik upravitelja Zlatko Manjerović informirali su izaslanstvo HGZ-a s poviješću i aktualnim stanjem u Kaznionici. Također je upriličen posjet spomen ćeliji blaženog Alojzija Stepinca gdje je u knjigu dojmova upisan slijedeći tekst:

„Odajući počast našem blaženiku kardinalu Alojziju Stepincu s pijetetom se prisjećamo njegove žrtve i žrtve svih drugih koji su ovdje patili i robijali jer su željeli samostalnu i slobodnu Hrvatsku. Budiša, Đodan, Šošić, Veselica samo su neki od njih, a među njima i onaj koji je snove i ostvario: Franjo Tuđman. Bez njih, bez Franje Tuđmana, ne bi bilo ni nas danas. Neka žive vječno u našim sjećanjima ! Hrvatski generalski zbor, 30.9.2026.“

U spomen ćeliji blaženika kardinala Alojzija Stepinca

Zajedničkim objedom s predstavnicima branitelja koji je upriličio gradonačelnik Šoštarić zaključen je posjet Gradu Lepoglavi.

Gradonačelnik Željko Šoštarić i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić dali su i prigodne izjave:

“Imamo veliku čast i zadovoljstvo što su hrvatski generali, generali pobjedničke Hrvatske vojske, prihvatili moj poziv i posjetili Lepoglavu. Raduje me što su pokazali izuzetan interes za naš lepoglavski kraj, za našu kulturu i baštinu te za naše razvojne planove. Velika mi je čast što smo zajedno odali počast i poklonili se našim herojima – poginulim hrvatskim braniteljima s područja Grada Lepoglave” rekao je između ostaloga gradonačelnik Šoštarić.

“Hrvatski generalski zbor godinama obilazi Lijepu našu. Bila nam je čast da nas je gradonačelnik Grada Lepoglave pozvao u ovo krasno mjesto Lepoglavu gdje smo imali prigodu upoznati se s njenom kulturnom baštinu, ali i pokloniti se poginulim hrvatskim braniteljima iz ovoga kraja koji su dali nemjerljiv doprinos u stvaranju slobodne Hrvatske. S obzirom na to da ovdje nije bilo rata, 12 poginulih branitelja velika je žrtva koju su ovdašnji branitelji dali za Hrvatsku boreći se na gotovo svim hrvatskim ratištima. Ovom smo prigodom stvorili prijateljske veze s gradonačelnikom i Gradom Lepoglavom. Posebno je zadovoljstvo bilo vidjeti, šetajući gradom, nasmijane mlade ljude koji žive u ovom gradu” istaknuo je u svojoj izjavi general Marinko Krešić.

Tekst: HGZ/Grad Lepoglava Foto: Božidar Breški/Kaznionica Lepoglava/HGZ

U srijedu 30. rujna 2026. godine tijekom posjeta Gradu Lepoglavi održana je u Domu kulture Lepoglava pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog generalskog zbora umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića 5. sjednica Upravnog odbora na kojoj je razmotreno i prihvaćeno izvješće o realiziranim zadaćama od srpnja do rujna 2026. godine.

 Upravnom odboru su predložene težišne zadaće za listopad i studeni 2026. godine što je nakon rasprave prihvaćeno. Između ostaloga, predloženo je i jednoglasno prihvaćeno je da se ove godine redoviti sabor HGZ-a održi 8. prosinca 2026., a na taj bi dan obilježili i Dan Hrvatskog generalskog zbora te održali i prigodan domjenak u prigodi Božića i Nove godine 2027.

Član Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Alojz Tomašević nazočio je obilježavanju  35. obljetnice bitke za Vukovar i ustrojavanja 204. brigade Hrvatske vojske. Svečanost se održala 25. rujna 2026. u Vukovaru.

Obilježavanje je počelo Budnicom ulicama Grada Vukovara u izvedbi Orkestra Hrvatske vojske, a potom je uslijedio mimohod ratnih zastava od Vojarne 204. brigade HV do Hrvatskog doma, gdje je održana središnja svečanost. Svečanost je počela podizanjem hrvatske zastave na Vukovarski vodotoranj. Svim poginulim, nestalim i umrlim vukovarskim braniteljima odana je počast minutom šutnje, a u spomen na njih Vukovar je nadletio borbeni avion Hrvatskog ratnog zrakoplovstva Rafale.

Na središnjoj svečanosti u Hrvatskom domu nazočnima se između ostalih obratio u ime predsjednika Vlade Republike Hrvatske, potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved te istaknuo kako je bitka za Vukovar jedna od najtežih u povijesti hrvatskog naroda, kao i da je 204. vukovarska brigada bila okosnica obrane Vukovara. Podsjetio je na važnost bitke za Vukovar i doprinos branitelja Vukovara u obrani Hrvatske od velikosrpske agresije, poručivši da Vukovar s pravom nosi naziv – Grad Heroj i grad heroja. I ovom prigodom istaknuo je kako je pronalazak osoba nestalih u Domovinskom ratu i nadalje prioritet Ministarstva hrvatskih branitelja jer Republika Hrvatska traga još 1.725 osobe, od kojih 446 s područja Vukovarsko-srijemske županije i 320 s područja Grada Vukovara.

Uz ratne zapovjednike i branitelje Vukovara središnjoj svečanosti nazočili su državni dužnosnici te predstavnici županija i gradova, kao i udruga iz Domovinskog rata.

U organizaciji Hrvatskog generalskog zbora, a u sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, održana 24. rujna 2026. godine održana je konferencija „Uloga mladih (Generacija Z) u obrani i sigurnosti Hrvatske“.

Frane Tomičić

Konferenciju je otvorio potpredsjednik HGZ-a umirovljeni brigadni general Frane Tomičić, a član HGZ-a prof.dr.sc Dario Matika istu je vodio.

Vlatka Ružić, Matea Brižić, Dario Matika

Doc.dr.sc. Vlatka Ružić, prodekanica za razvoj, suradnju, financije i EU fondove Veleučilišta „Nikola Tesla“ iz Gospića održala je prezentaciju pod nazivom „Digitalna sigurnost i hibridne prijetnje – kako Generacija Z može pridonijeti kibernetičkoj obrani Hrvatske?“.

Dr.sc. Matea Brižić, voditeljica Ureda za znanost, projekte i izdavaštvo Sveučilišta obrane i sigurnosti „Dr Franjo Tuđman“ iz Zagreba izlagala je u okviru prezentacije „Od civilne zaštite do otpornosti zajednice – uloga mladih (Generacija Z) u odgovoru na krize i prirodne katastrofe?“ o praktičnim detaljima i načinima doprinosa svakoga pojedinca zajedničkoj sigurnosti.

Konferenciju je zaključio prof.dr.sc. Dario Matika predavanjem pod nazivom „ Sigurnosna kultura i edukacija – Kako integrirati teme obrane i sigurnosti u obrazovni sustav za mlade (Generacija Z)?“

Dubravko Halovanić, Stjepan Domjanić, Mladen Vragotuk, Viktor Koprivnjak, Frane Tomičić, Krešimir Kašpar, Damir Jelenski

Konferenciji su nazočili učenici trećih razreda Gimnazije Tituša Brezovačkog iz Zagreba, koji su osim pozornog praćenja izlaganja, pozitivno reagirali na iste te aktivno sudjelovali postavljajući pitanja i odgovarajući na pitanja predavača.

Uz članove HGZ-a, konferenciji su nazočili predsjednik Udruge veterana Domovinskog rata Grada Zagreba umirovljeni brigadir Stjepan Domjanić i ravnatelj Gimnazije Tituša Brezovačkog Damir Jelenski.