Vijesti

Umirovljeni general-bojnik Viktor Koprivnjak i umirovljeni brigadni general Josip Vukina odali su 6. rujna 2026. u ime Hrvatskog generalskog zbora počast počasnom brigadnom generalu Rudolfu Perešinu u čiju su čast u Gornjoj Stubici otvoreni 29. SUSRETI ZA RUDIJA. Manifestacija je to posvećena legendarnom pilotu Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i heroju Domovinskog rata Rudolfu Perešinu koji je 25. listopada 1991. zrakoplovom MIG-21 JNA prebjegao u Austriju, odbivši sudjelovati u napadima na vlastiti narod. Ove je godine manifestacija održana u subotu i nedjelju 5. i 6. rujna. Poginuo je tijekom operacije “Bljesak” 2. svibnja 1995.

Na svečanom otvorenju kod Spomen-parka Rudolfa Perešina okupili su se brojni uzvanici, pripadnici Hrvatske vojske, predstavnici braniteljskih udruga, lokalne i regionalne vlasti te posjetitelji, a program su uveličali Ženski vokalni ansambl ‘Fiola’ i Povijesna postrojba Krapinsko-zagorske županije ‘Keglevićeve straže Kostel’.

Uz spomenik njegovu imenu položeni su vijenci i odana počast njegovoj žrtvi i domoljublju. Čin i riječi Rudolfa Perešina “Ja sam Hrvat, ne mogu i neću pucati na svoj narod” ostali su simbolom hrabrosti i odanosti Hrvatskoj.

29. SUSRETE ZA RUDIJA proglasio je otvorenima izaslanik predsjednika Republike Hrvatske i vrhovnog zapovjednika Hrvatske vojske, brigadni general Krešimir Ražov, zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. 

Središnji događaj manifestacije bio je letački program u kojem su  sudjelovali pripadnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva s višenamjenskim borbenim avionom Rafale, helikopterom Black Hawk UH-60M i avionom Zlin 242L, uz nastup akrobatske grupe Krila Oluje. Letački program upotpunili su  zrakoplovi generalne avijacije, pripadnici specijalnih postrojbi te padobranci.

Dana 5. rujna 2026. preminuo je naš član umirovljeni brigadni general Pavao Krpan.

Rođen u Bjelovaru, osnovnu školu završio je u Puli, a srednju Saobraćajnu podoficirsku školu u Podgorici. Vojnotehničku akademiju završio je u Centru vojnotehničkih škola KoV-a JNA “General armije Ivan Gošnjak” u Zagrebu i stekao stručni naziv diplomiranog inženjera saobraćaja. U Domovinski rat uključuje se 29. listopada 1991. godine. Službuje u Glavnom stožeru obnašajući razne dužnosti od zapovjednika bojne do načelnika uprava i službi, završivši djelatnu službu 30. prosinca 2007. na dužnosti zapovjednika Zapovjedništva za logistiku GS OSRH.

Sudionik završnih vojno-redarstvenih operacija “Bljesak” i “Oluja”. Dao je značajan doprinos razvoju prometne struke u Hrvatskoj vojsci te izgradnji sustava kompletnog prometnog osiguranja HV-a. Sudjelovao je u pripremi i provedbi 2. svjetskih vojnih igara 1999. u Zagrebu te mimohoda OSRH 1995. i 1997. godine.

U djelatnu vojnu službu u OSRH primljen je 29. listopada 1991. godine. U čin pukovnika promaknut je 1995.godine, brigadira prometne struke 1998. te brigadnog generala prometne struke 2006. godine.

Po odlasku u mirovinu nastavio je suradnju s Ministarstvom obrane, kao vanjski suradnik – nositelj izrade, ili kao stručni suradnik u timovima za izradu taktičkih studija. Od 1. kolovoza 2014. do 31. ožujka 2018. bio je predsjednik Uprave trgovačkog društva Zrakoplovno-tehnički centar d. d. iz Velike Gorice.

Za zasluge u OSRH odlikovan je Redom bana Jelačića,  Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 godina i
Spomenicom domovinske zahvalnosti za 10 godina te medaljama “Bljesak” i “Oluja”.

Obitelji izražavamo najdublju sućut i neka mu je vječna hvala i slava mu !

Knjiga žalosti bit će otvorena za upis u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora, Habdelićeva 2, od utorka 8. rujna do četvrtka 10. rujna 2026. od 10 do 12 sati.

Ispraćaj brigadnog generala Pavla Krpana bit će u četvrtak 10. rujna 2026. u 10 sati iz Velike dvorane Krematorija na zagrebačkom groblju Mirogoj.

Pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja, a ove godine i u prigodi Međunarodnog dana nestalih osoba, hrvatski su branitelji iz pedesetak udruga iz pet županija i Grada Zagreba, u nedjelju 31. kolovoza 2026. hodočastili Majci Božjoj Gorskoj u Loboru. U početku programa član Nadzornog odbora umirovljeni brigadni general  Josip Vukina zapalio je svijeću kod spomenika dr. Franji Tuđmanu u Loboru, odajući kao izaslanik počast u ime Hrvatskog generalskog zbora. Nakon toga je veliki broj nazočnih krenuo Križnim putem do svetišta gdje je održana sveta misa. Ove su godine branitelji koračali po 12. put, u spomen na sve poginule, umrle i nestale branitelje, za duhovnu obnovu, očuvanje zajedništva i povijesne istine te u znak zahvalnosti za slobodu domovine. Okupljanju su nazočili i članovi Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni generali Franjo Gregurić i Stjepan Adanić.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić nazočio je 22. kolovoza 2026. na odavanju počasti žrtvama Drugoga svjetskog rata i poraća, Domovinskog rata te drugih ratova i stradanja kroz povijest hrvatskoga naroda. Svečanost je pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine, uoči Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima, održana na Groblju mira na Bilima, između Mostara i Šrokog Brijega. Sveto misno slavlje predvodio je mons. Dražen Kutleša, nadbiskup metropolit zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije.

Među više od 20.000 križeva ponovno su se okupile obitelji žrtava, vjernici te predstavnici crkvenog, političkog i društvenog života. Za mnoge obitelji čiji najbliži nemaju poznato mjesto ukopa upravo je ovaj memorijalni prostor postao mjesto na kojem mogu odati počast svojim najmilijima i sačuvati njihova imena od zaborava.

Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Frane Tomičić sudjelovao je na svečanom obilježavanju 31. obljetnice VRO „Oluja“, koje je održano 5. kolovoza 2026. godine, na prijevoju Ljubovu i u Gospiću.

Na obilježavanju VRO „Oluja“, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja uz nazočnost velikog broja građana, gostiju i uzvanika sudjelovali su obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata,  predstavnici državnih, županijskih i lokalnih struktura te predstavnici Saveza ratnih veterana Slovačke Republike i obitelji poginulih slovačkih vojnika predvođeni  veleposlanicom Slovačke Republike u Hrvatskoj gospođom Hanom Kovačov.

Tijekom  obilježavanja na Ljubovu kod spomenika „Pobjednik“ otkrivene su  spomen-ploče poginulim pripadnicima Specijalne policije MUP-a RH, 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i slovačkim pripadnicima mirovnih snaga UN.  U nastavku obilježavanja prigodno su od slovačke strane dodijeljene  medalje „Služili su miru“ potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, koju je u njegovo ime preuzeo umirovljeni pukovnik Darko Katuša, veleposlanici Hani Kovačovoj, majkama poginulih slovačkih pripadnika mirovnih snaga Evi Rigovoj i Mariji Grmanovoj te predsjedniku Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ Antoniju Šebalju.

U nastavku obilježavanja pročitana su imena poginulih, a nazočnima se u ime sudionika obratio predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ iz Rijeke Perica Prpić, nakon čega su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod spomenika „Pobjednik“.

 Program je nastavljen u Gospiću polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata te kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

Obilježavanje je završeno svetom misom u gospićkoj katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio o. Bernardin Viszmeg, zamjenik poglavara samostana u Gospiću

Foto: Gs Press Portal

Brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora predvođeni potpredsjednikom umirovljenim general-pukovnikom Mladenom Kruljcem nazočili su 5. kolovoza 2026.  u Kninu svečanom obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”.

Uz brojne hrvatske branitelje i ratne zapovjednike te obitelji poginulih i nestalih branitelja, na središnjoj svečanosti sudjelovali su najviši državni dužnosnici, predstavnici vojno-diplomatskog zbora, pripadnici Hrvatske vojske i policije te brojni građani koji su u Knin pristigli iz raznih krajeva.

Obilježavanjem Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice VRO Oluja, Hrvatska je odala počast svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u obrani i oslobađanju domovine te potvrdila trajnu predanost očuvanju vrijednosti Domovinskog rata, razvoju sposobnosti Hrvatske vojske i jačanju sigurnosti Republike Hrvatske.

Svečano obilježavanje započelo je tradicionalnom budnicom ulicama Knina i svetom misom u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95“ položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, a molitvu je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Središnja svečanost održana je na stadionu NK Dinara, uz podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, koju svake godine podižu hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja te pripadnici Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i veterani Hrvatskog vijeća obrane.

Nakon povjesnice VRO Oluja, pročitana su imena 243 poginulih i dvojice nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji, a za svakoga od njih na Kninskoj tvrđavi simbolično su istupili kadeti Hrvatske vojske i policije. Počast im je odana i preletom triju višenamjenskih borbenih aviona Rafale Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

U prigodnim govorima sudionici svečanosti istaknuli su važnost promicanja istine o Domovinskom ratu i očuvanja zajedništva, uz trajnu zahvalu i poštovanje prema hrvatskim braniteljima.

U ime Zbora udruga veterana gardijskih postrojbi i svih hrvatskh branitelja obratio se predsjednik Udruge specijalne policije Robert Puja, koji je istaknuo kako su uspomene na događaje otprije 31 godinu i danas jednako snažne. “Bila je to veličanstvena pobjednička operacija u kojoj je u vrlo kratkom vremenu oslobođen najveći dio privremeno okupiranog područja Republike Hrvatske. Upravo zato će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode”, poručio je.

Istaknuo je partnerstvo koje udruge iz Domovinskog rata imaju s Ministarstvom hrvatskih branitelja, iskazao potporu u pronalasku svih nestalih u Domovinskom ratu te poručio da će se “Oluja”, unatoč huškačkim porukama „s druge strane Dunava i Save“, slaviti „dok nam živo srce bije!“

Prigodnim govorima obratili su se i predsjednici Republike, Hrvatskog sabora i Vlade.

Tekst: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić bio je 5. kolovoza 2026. gost na televiziji N1. Tekst prenosimo sa stranica N1 u cjelosti:

“Gost specijalnog programa televizije N1 povodom proslave 31. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja bio je i umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora. Pripreme za Oluju počele su još od vremena balvan-revolucije ustrojavanjem Hrvatske vojske, rekao je Krešić u uvodu.

“Izgradnjom gardijskih brigada dobili smo na snazi i zajedništvu, a tu su snagu pokazale već tri mjeseca prije Oluje u vojnoj operaciji Bljesak. Tada je Hrvatska vojska pokazala svoju pravu snagu.”

Na pitanje što je bilo najteže u pripremi akcije OLuja, Krešić je kazao kako je najzahtjevnije bilo prikupljanje dovoljno naoružanja kojeg Hrvatska nije imala dovoljno.

“Najveću odgovornost snosi srpska strana”

“U isto vrijeme pratili smo i mirovne akcije i nadali se da ulaskom UNPROFOR-a možda nećemo ni morati ići u okršaj. Međutim, pokazalo se da su pobunjeni Srbi odbili sve ponuđene opcije i pružene ruke. Najveću odgovornost snosi srpska strana jer nije htjela prihvatiti mir ponuđen planom Z4. Da je prihvatila taj plan, ne bi imali Oluju. Imali bi mir, ali bi imali i državu u državi. Kada su to odbili, jedini način bio je da se napravi operacija Oluja”, objasnio je Krešić.

Podsjetio je kako su gardijske brigade bile osnovane i opremljene pod embargom na uvoz oružja te da su sposobni ljudi uspjeli tada nabaviti naoružanje.

“Ako su iz JNA na hrvatsku stranu prešla tri ili četiri MiG-a, otkud je onda u Oluji bilo 26 MiG-ova koji su tog dana u 5 ujutro započeli udare na zapovjedne i komunikacijske centre pobunjenih Srba? Htjelo se to učiniti brzo i žestoko, tako da bude što manje žrtava. I bilo ih je na obje strane, s obzirom na to o kakvoj se akciji radilo”, kazao je umirovljeni general Krešić.

“Nema govora da su SAD sudjelovale u Oluji”

Na pitanje kakva je bila uloga Amerikanaca u Oluji, je li istina da su pomogli Hrvatskoj vojsci ili se ta uloga mistificira, Krešić je kazao kako se čulo puno takvih tvrdnji, ali da SAD nisu vojno sudjelovale u Oluji.

“Govorilo se da su te napade avionima u 5 ujutro (kojima je počela Oluja) izvršile američke snage. To je nevjerojatno. Amerikanci su samo tražili da kad počne Oluja budu nazočni u stožeru gdje sam i ja bio kako bi pratili tijek događanja, tako da nema govora da su SAD sudjelovale. Bili smo partneri, iako tada nismo bili u NATO-u.”

Krešić je tomu dodao kako je Hrvatska vojska raspolagala američkim komunikacijskim uređajima, ali “još iz vremena Vijetnamskog rata”. “Time smo imali stvarne snimke stanja na terenu pa smo kako bismo mogli s terena da smo mogli izbjeći prekomjerno granatiranje objekata u kojima su bili civili”, dodao je.

Bi li Oluja danas bila složenija vojna akcija?

Na pitanje bi li Oluja u današnje vrijeme bila kompleksnija i zahtjevnija vojna operacija, Krešić je kazao kako je onda ljudski faktor bio presudan, dok je danas naglasak na tehnologiji.

“Mi smo s ljudima pobijedili i uz tehnologiju i načine na koji se danas vode ratovi, takav način ratovanja sigurno je za proučavanje budućim naraštajima. Bez ljudskog faktora, bez obučenog vojnika nema pobjede. Stali smo čizmama u svaki grad i uspostavili red i disciplinu. Bilo je kasnije nekih sporadičnih događanja koje nismo mogli kontrolirati, ali u samoj akciji Oluja sve je bilo pod kontrolom.”

“Nek se zatvore i dogovore, kao kad se bira papa”

Osvrnuo se i na odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji na proslavi u Kninu nisu komunicirali. “Ne vidim dobro u tome kada netko nije u dobrim odnosima. Njih dvojica se moraju naći i dogovoriti jer nije vrijeme za rasprave o tome tko je u pravu, nego je vrijeme da Hrvatska ide naprijed. Zajednička pitanja kao što je vojska ne mogu se riješiti bez jednog od njih. Nadam se da će napokon to shvatiti i pružiti si ruku. A ako imaju nekih neriješenih privatnih stvari, neka ih raščiste, Nitko nema pravo prepucavati se preko leđa branitelja. Vrijeme je da sjednu pa kao kad se bira papa, nek’ se zatvore i dok se ne pusti bijeli dim neka rasprave što imaju.”

Prepucavanje preko leđa junaka Domovinskog rata

A to prepucavanje lomi se i preko leđa generala Tihomira Kundida, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga.

“Bez tog prepucavanja on bi sigurno podnio račune i Saboru i Vladi i glavnom zapovjedniku. Nije dobro za budućnost Hrvatske vojske da je u nemilosti i da ne može raditi svoje poslove. On je junak Domovinskog rata, od prvog je dana u Hrvatskoj vojsci. Zato želim da i predsjednik države i predsjednik Vlade shvate kako nije dobro brati zasluge preko leđa vojske”, poručio je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Tekst i foto N1 (autori: H.Nanić, B.Šmer, M.Filipović)

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“ slave se svake godine 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj, na dan kad je Hrvatska vojska 1995. oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.

Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., operacijom „Oluja“ u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.

„Oluja“ je uz „Bljesak“ bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za „Oluju“!

Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute Specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući njezinoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istodobno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.

Već u operaciji „Ljeto ’95“ stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale specijalne postrojbe MUP-a.

Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije, s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane, nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zrakoplovne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade.

Prostor Banovine okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje, gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.

Prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena su u okruženje ili poluokruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin, koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj ne samo operacije „Oluja“ nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su bile potpisati predaju.

U samo 85 sati vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno su stradala 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, a dva branitelja još se uvijek vode kao nestali.

Vojno-redarstvenom operacijom „Oluja“ oslobođeno je više od 11 tisuća četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja, čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najvažnijih strateških ciljeva – punopravnog članstva u NATO savezu i Europskoj uniji.

Operacija „Oluja“ kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.

Tekst: MORH Foto: plakat obilježavanja

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora i predsjednik Udruge „Lijepa naša“ umirovljeni brigadni general Josip Vukina sudjelovao je u subotu 1. kolovoza 2026. u Dalju u ime HGZ-a u obilježavanju 35. obljetnice tragične pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima odana je počast poginulim braniteljima. Održan je i mimohod ratnih zastava, memorijalna utrka “Dalj ’91” u kojoj su trkači nosili zastave s licima poginulih branitelja Dalja i služena je misa u crkvi svetog Josipa u Dalju.

Dana 1. kolovoza 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija s pridruženim jedinicama Teritorijalne obrane napala je šire područje Dalja i Erduta te započela prodor u Dalj. Poginulo je 20 pripadnika Policijske postaje Dalj, 15 pripadnika Zbora narodne garde i pet pripadnika Civilne zaštite.

Obilježavanju 35. obljetnice tragične pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj, uz obitelji poginulih branitelja nazočili su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Stipo Rimac, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, drugi visoki dužnosnici, predstavnici lokalne samouprave, predstavnci udruga iz Domovinskog rata, a među njima i iz Udruge branitelja Domovinskog rata „Lijepa naša“ te brojni građani.

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora, ujedno i predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata “Lijepa naša”, umirovljeni brigadni general Josip Vukina nazočio je 25. srpnja 2026. na Trgu osam sela u Donjoj Pušći tradicionalnom obilježavanju Dana branitelja Župe Pušća, događaju posvećenom odavanju počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima s područja Župe Pušća. Program je započeo jutarnjim okupljanjem sudionika uz okrjepu, dok je u 9 sati održano svečano otvorenje manifestacije. Nakon toga formirana je kolona koja se uputila prema mjesnom groblju, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na poginule i umrle hrvatske branitelje.

U prigodnom obraćanju genral Vukina pozdravio je u ime HGZ-a okupljene hrvatske branitelje i goste te istaknuo važnost zajedničkog obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata i očuvanja uspomene na poginule i nestale hrvatske branitelje. “Drago mi je vidjeti da ste se okupili u ovako velikom broju i da svojim dolaskom pokazujete koliko cijenite datume koji nas podsjećaju na Domovinski rat. Naša je dužnost čuvati uspomenu na poginule hrvatske branitelje, ali i ne zaboraviti naše nestale, koje još uvijek tražimo” naglasio je general Vukina.