Vijesti

Pod naslovom “Aeroklubovi kao bitna sastavnica sustava domovinske sigurnosti” Hrvatski vojnik u broju 764 od 3. srpnja 2026. objavio je iz pera Hrvoja Lončarevića na stranicama 36 i 37 članak o Konferenciji koja je 26. srpnja održana u Hrvatskom generalskom zboru. Objavu donosimo u cjelosti:

“Aeroklubovi kao bitna sastavnica sustava domovinske sigurnosti”

Organizacije civilnog društva (udruge, klubovi, savezi i sl.) imaju značajan potencijal za doprinos sustavu domovinske sigurnosti, istaknuto je na konferenciji HGZ-a

U prostorijama Hrvatskog generalskog zbora održana je 24. lipnja konferencija “Mladi u potpori domovinske sigurnosti kroz sudjelovanje u aktivnostima aeroklubova“. Bila je to prva konferencija u sklopu projekta “Mladi u potpori sustavu domovinske sigurnosti kroz aktivno sudjelovanje u radu organizacija civilnog društva“ kao dio šireg tematskog područja “Aktivni branitelji u društvu“, koje provodi Nacionalna zaklada za razvoj civilnog društva.

Predavanja su održali bojnik Marijan Picak, bivši zapovjednik Hrvatskog ratnog zrakoplovstva general-bojnik Josip Štimac te pukovnik Ivan Bionda nakon čega je uslijedila rasprava. Bojnik Picak održao je predavanje na temu “Modeli financiranja aeroklubova – njemački model“, kojim je prikazao razvoj aeroklubova u Njemačkoj počevši od Prvog svjetskog rata. Naime, zbog poraza u tom ratu Njemačka nije smjela imati vojno zrakoplovstvo pa je to nadomjestila osnivanjem aeroklubova, kojih je danas 1500 s oko 90 tisuća članova. Zahvaljujući stoljetnom kontinuiranom razvoju u Njemačkoj danas uspješno djeluju dvije nacionalne zrakoplovne organizacije, civilna i ona u kojoj sudjeluju bivši pripadnici vojske.

Pukovnik Ivan Bionda održao je predavanje “Uključivanje i edukacija mladih u aeroklubovima“ kojim je predstavio djelatnost aerokluba “Penkala 1910“. Ovaj  aeroklub održava radionice s djecom i mladima, koje pokrivaju područje prirode i društva, zemljopisa, STEM-a, robotike, elektrotehnike, astronomije i zrakoplovstva. “Teme su različite i u zadnje tri godine organiziramo 11-17 radionica te dva-tri javna događanja u školskim učionicama, igralištima, u prirodi, na površinama aerodroma Lučko i na javnim gradskim površinama“, rekao je Bionda, istaknuvši kako se ljubav prema zrakoplovstvu kod djece prepoznaje već u djetinjstvu, kad prave prve zrakoplove od papira.

General-bojnik Štimac u svojem predavanju “Transformacija Hrvatskog zrakoplovnog saveza i aeroklubova“ naglasio je da organizacije civilnog društva (udruge, klubovi, savezi i sl.) imaju značajan potencijal za doprinos sustavu domovinske sigurnosti. “Smatramo kako je nužno poticati i pomagati njihov rad, a potencijal organizirano ugrađivati u sposobnosti sustava domovinske sigurnosti“, rekao je Štimac i objasnio da organizacije civilnog društva (udruge, klubovi, savezi i sl.) imaju značajan potencijal za doprinos sustavu domovinske sigurnosti i sl. Upozorio je da trenutačno stanje u HZS-u i aeroklubovima ima tendenciju degradacije, a uzrok tome vidi u zakonskoj regulativi i načinu financiranja HZS-a i aeroklubova. “Sustav financiranja nije održiv jer se temelji na povremenim lokalnim potporama, entuzijazmu članova i donacijama, bez dugoročne nacionalne strategije. Promjenom zakonske regulative i financiranjem iz državnog proračuna cilj je transformirati HZS i aeroklubove u državnu instituciju, a njihove resurse staviti u funkciju sustava domovinske sigurnosti“, poručio je Štimac. 

Konferenciji su nazočili predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva obrane, Grada Zagreba, umirovljeni časnici Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, predstavnici braniteljskih udruga, predstavnici aeroklubova te Hrvatskog zrakoplovnog saveza.

 Tekst i foto: Hrvoje Lončarević

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir Rajko Dumančić, kao izaslanik Hrvatskog generalskog zbora, svečano je 3. srpnja 2026. otvorio izložbu, odnosno, stalni postav vojnih sanduka, oružja i streljiva iz razdoblja Domovinskog rata u Špilji Vrelo u Fužinama. Postav podsjeća na događaje iz studenoga 1991. godine, kada je nakon zauzimanja vojnih objekata JNA u Delnicama dio zaplijenjenog naoružanja bio pohranjen upravo u Špilji Vrelo. Zahvaljujući svojoj prirodnoj zaštiti i skrovitom položaju, špilja je tada služila kao sigurno skladište.

Pozdravne riječi uputili su načelnica Općine Fužine Ana Merle, zamjenik primorsko-goranskog župana Toni Štimac i umirovljeni brigadni general Miljenko Balen, ratni zapovjednik 138. goranske brigade HV-a.

Otvarajući stalni postav, brigadir Rajko Dumančić istaknuo je kako izložba predstavlja trajno svjedočanstvo o odlučnosti, zajedništvu i žrtvi hrvatskih branitelja u obrani slobode i neovisnosti Republike Hrvatske te postaje trajni podsjetnik na vrijeme kada su hrabrost, odlučnost i zajedništvo hrvatskih branitelja bili presudni u stvaranju i obrani Republike Hrvatske. Posebnu zahvalu uputio je hrvatskom branitelju Arsenu Siliću, čijom je inicijativom ostvarena ova vrijedna ideja, kao i Općini Fužine, direktorici Turističke zajednice Općine Fužine Silviji Sobol te svim institucijama, udrugama i pojedincima koji su svojim doprinosom omogućili realizaciju projekta. Otvorenjem ove stalne postave Špilja Vrelo dobila je novu povijesnu i edukativnu vrijednost, a Gorski kotar još jedno mjesto koje trajno svjedoči o doprinosu hrvatskih branitelja u stvaranju i obrani Republike Hrvatske.

Svečanosti su nazočili brojni hrvatski branitelji, predstavnici državne, županijske i lokalne samouprave, predstavnici braniteljskih udruga te drugi uzvanici.

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Zvonko Peternel, član Nadzornog odbora umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić i član HGZ-a umirovljeni pukovnik  Rudolf Klicper, nazočili su 1. srpnja 2026. na vojnom poligonu “Eugen Kvaternik” kod Slunja završnom prikazu međunarodne združene vojne vježbe “Borbena moć 26” (Combat Power 26).

Pripadnici Hrvatske vojske sa saveznicima i partnerima prikazali su na vježbi združeno borbeno djelovanje Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Hrvatske kopnene vojske i besposadnih sustava. U završnom prikazu izveden je segment združene ofenzivne operacije u kojoj su uz Oružane snage Republike Hrvatske sudjelovale oružane snage Slovenije, Crne Gore, Italije, Albanije, Portugala, Kosova i Sjedinjenih Američkih Država, uključujući pripadnike Nacionalne garde Minnesote s kojom Hrvatska ove godine obilježava 30 godina uspješne bilateralne obrambene suradnje.

Istodobno su u sklopu vježbe “Borbena moć 26” provedene aktivnosti međunarodne vojne vježbe Immediate Response zajedno s Rumunjskom, Bugarskom, Sjevernom Makedonijom i Gruzijom, čime je dodatno potvrđena sposobnost zajedničkog djelovanja savezničkih i partnerskih snaga.

Prikazana ofenzivna operacija odražava stvarnost suvremenog bojišta, na kojem se uspjeh postiže integracijom obavještajnog djelovanja, izviđanja, preciznih vatri, manevra, zrakoplovstva, besposadnih sustava i učinkovitog zapovijedanja i nadzora kroz više domena.

U organizaciji EDYN*-a Hrvatska i Međunarodne mreže hrvatske mladeži u Zagrebu je 26. lipnja 2026. u hotelu “Dubrovnik” održana javna tribina s ciljem pokretanja stručnog dijaloga o ustavnim i institucionalnim izazovima pred kojima se Bosna i Hercegovina nalazi ususret ključnim općim izborima u listopadu 2026. godine.

Tribini je nazočio član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora Rajko Dumančić, koji je aktivno sudjelovao u raspravi te posebno istaknuo važnost izgradnje međusobnog povjerenja i otvaranja iskrenog dijaloga između tri konstitutivna naroda kao ključnog preduvjeta za stabilnost i napredak Bosne i Hercegovine.​

Događaj su otvorili Petar Kovačićek ispred Međunarodne mreže hrvatske mladeži te Anja Kolimbatović, glavna tajnica EDYN-a i moderatorica rasprave, koja je naglasila da predstojeći izbori nude povijesnu priliku za stabilnost i europski put BiH.​ Na panelu su sudjelovali istaknuti stručnjaci iz različitih područja. Izv. prof. dr. sc. Višeslav Raos s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu istaknuo je da političko uređenje i konsocijacijski elementi koji štite prava konstitutivnih naroda nisu glavna kočnica na europskom putu, povukavši paralelu s Belgijom koja uspješno funkcionira unatoč sličnim složenostima. ​Odvjetnik Dalmir Mišković naglasio je kako sami izbori teško mogu sami po sebi donijeti velike promjene, no ubrzanje europskog puta moglo bi nadvladati političke blokade. Dodao je kako BiH treba promatrati kao ravnopravnog partnera, a skrb o Hrvatima u BiH ustavna je obveza Republike Hrvatske.​ Ekonomist Pejo Bosnić, kandidat na prošlim općim  izborima u BiH prije četiri godine, upozorio je na problem masovnog odlaska mladih te istaknuo važnost izgradnje nove političke kulture i preuzimanja odgovornosti od strane mladih kao pokretača rasta i razvoja.​

Organizatori su zaključili kako ovaj događaj pokazuje snažan interes javnosti te spremnost mladih da se aktivno uključe u kreiranje stabilnije, pravednije i europske budućnosti Bosne i Hercegovine.

*(EDYN = European Democracy Youth Network/Europska mreža mladih za demokraciju) = koalicija mladih građanskih i političkih lidera, novinara i aktivista koji promiču demokratske vrijednosti diljem Europe. Osnovana 2020. godine.)

Tekst i foto: EDYN Hrvatska

Izaslanstvo Hrvatskog generalsakog zbora koje je predvodio potpredsjednik umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac, a u čijem su sastavu bili i član Upravnog odbora umirovljeni brigadni general Zvonkop Peternel i član HGZ-a umirovljeni pukovnik Rudolf Klicper, nazočilo je 26. lipnja 2026. u Glini svečanom obilježavanju 35. obljetnice početka oružanog otpora srpskom agresoru na glinskom području, a u spomen na događaje od 26. lipnja 1991. godine, kada je izvršen oružani napad na Policijsku postaju Glina. To je bio jedan od prvih otvorenih napada na hrvatske redarstvene snage nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske.

Odana je počast hrvatskim policajcima i braniteljima koji su u lipnju 1991. godine pružili odlučan otpor srpskoj agresiji na glinskom području. Posebno je iskazano poštovanje Tomislavu Romu, hrvatskom policajcu koji je smrtno stradao u obrani Policijske postaje Glina te ostao trajni simbol hrabrosti, požrtvovnosti i nesebične žrtve za slobodu Republike Hrvatske.

U organizaciji Hrvatskog generalskog zbora, a u sklopu Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, održana je u srijedu 24. lipnja 2026. godine konferencija „Mladi u potpori sustava domovinske sigurnosti kroz sudjelovanje u  aktivnostima aeroklubova“. Konferenciju je vodio član Upravnog odbora umirovljeni general-bojnik Josip Štimac.

Konferenciju je otvorio i uzvanike i goste pozdravio potpredsjednik HGZ-a umirovljeni brigadni general Frane Tomičić, a u nastavku su umirovljeni pukovnik Ivan Bionda i umirovljeni bojnik Marijan Picak kroz zanimljive prezentacije i primjere iz drugih zemalja iznijeli neke od ideja kako uključiti mlade u aktivnosti aeroklubova. Govorilo se o značaju angažmana mladih jer na taj način postaju vrijedan izvor ljudskih potencijala za sve segmente domovinske sigurnosti.

Jedno od pitanja pokrenutih na ovoj konferenciji  bilo je i inicijativa za reorganizacijom Hrvatskog zrakoplovnog saveza i aeroklubova i potrebi za sustavnim uređenjem ovoga područja. General Štimac osvrnuo se na izazove s kojima se nalaze savez i aeroklubovi iznijevši kako je inicijativa Hrvatskog generalskog zbora zajednički rad svih dionika na reguliranju ovoga područja.

U živoj raspravi sudionici su iznijeli niz konstruktivnih ideja. Zaključeno je kako je ovo tek inicijalna konferencija i početak sustavnog rada na ovome području.

Uz članove HGZ-a konferenciji su nazočili izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja general Ivan Pokaz, predstavnica Ministarstva obrane Darija Pavličić, predstavnica Grada Zagreba Martina Zoroje, predsjednik Hrvatskog zrakoplovnog saveza Robert Leško te predstavnici aeroklubova.

Foto: HGZ

Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadir Rajko Dumančić, član Nadzornog odbora umirovljeni brigadni general Josip Vukina i član HGZ-a umirovljeni brigadni general Stjepan Adanić iznijeli su svoja sjećanja na Domovinski rat. Snimanje njihovih sjećanja provelo se kroz aktivnost „Kultura sjećanja“ u okviru projekta HGZ-a pod nazivom „Nacionalni program edukacije i kultura sjećanja o Domovinskom ratu”.

Projekt je  financiran iz Proračuna Ministarstva hrvatskih branitelja kroz Javni poziv psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata. Razgovore unutar projekta provode dr.sc. Mislav Gabelica, znanstveni suradnik u Institutu društvanih znanosti Ivo Pilar i umirovljeni satnik Eduard Miličević.

Cilj aktivnosti je stvaranje nacionalnog fonda memoarsko-istraživačkog gradiva o kulturi sjećanja na Domovinski rat istaknutih sudionika u kreiranju obrane i stvaranju Republike Hrvatske na političkoj, diplomatskoj i vojnostrateškoj razini. Fond ima neprocjenjiv značaj nacionalne identitetske i komunikacijske važnosti a posebno u obrazovnom procesu mladih, rasvjetljavanju žrtve i doprinosa braniteljske populacije, stradalnika Domovinskog rata i njihovih obitelji. Partner u provedbi aktivnosti je Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, koji je postavio i testirao znanstvenu metodologiju strukturiranih oralno povijesnih intervjua.

Član Nadzornog odbora umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić autor je izložbe ratne fotografije, naoružanja iz razdoblja Domovinskog rata, radio uređaja, topničkih projektila i minsko-eksplozivnih sredstava, koja je organizirana zu povodu 35. obljetnice ustrojavanja legendarne 110. br. ZNG/HV, u Muzeju Domovinskog Karlovac-Turanj.

Izložba je otvorena 23. lipnja 2026., a istu je otvorio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved. Otvorenju su nazočili i pročelnik Ureda županice Karlovačke županije Bernardo Pahor, zamjenica gradonačelnika Grada Karlovca Ivana Fučić, ratni zapovjednik 110. brigade Josip Tomačić te ratni načelnik stožera 13. domobranske pukovnije Nikola Bakale. Svečanosti su prisustvovali i ravnatelj Muzeja grada Karlovca Igor Čulig, voditelj Muzeja Domovinskog rata Karlovac – Turanj Juraj Horvatin, kustos u Muzeju Željko Juriša, obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, predstavnici Udruge veterana 110. brigade te brojni uzvanici.

Prigodni program na otvaranju izložbe pripremili su učenici OŠ “Turanj”, a sudjelovali su i branitelji udruga proisteklih iz razdoblja Domovinskog rata, predstavnici PU Karlovac i Kulturno prosvjetne udruge “Haličina” iz Ukrajine.

Kroz 110. brigadu koja je u ustroju imala 5 bataljuna, koji su kasnije u listopadu prešli u 137. brigadu Duga Resa, 143. brigadu Ogulin i 14. domobransku  pukovniju Slunj. Kroz brigadu je prošlo oko 8.000 branitelja uglavnom iz prostora Karlovca, imala je oko 400 ranjenih i 109 poginulih branitelja.

Izložba prikazuje ratni i borbeni put 110. brigade te njezinu ključnu ulogu u obrani Karlovca i okolice tijekom Domovinskog rata. Glavni cilj postava je očuvanje povijesnog sjećanja na postrojbu, što je ostvareno kroz blisku suradnju gradskih ustanova i braniteljskih udruga na očuvanju kulturne i povijesne baštine.

Prostorom izložbe dominira konstrukcija šatora izdvojenoga zapovjednog mjesta (IZM). Takvi su šatori tijekom Domovinskog rata povremeno postavljani radi organizacije IZM-a kada se planirala, predviđala ili je prijetila određena borbena aktivnost. Zapovjednik je iz IZM-a koordinirao aktivnostima postrojbe, a na njemu se uglavnom nalazila najnužnija oprema: ležaj, priručni stol s telefonom, radiouređaj i streljivo.

Izložene su dvije ratne zastave 110. brigade. Prva je dodijeljena brigadi 1992. godine, povodom prve obljetnice ustrojavanja, a izvezle su je sestre karmelićanke. Druga je dodijeljena 1994. godine, povodom treće obljetnice ustrojavanja, a uručio ju je general-bojnik Ivan Basarac u ime vrhovnog zapovjednika OS RH dr. Franje Tuđmana.

Ratne fotografije na izložbi snimljene su tijekom Domovinskog rata i predstavljaju vrijedan povijesni dokument jer sadrže podatke o vremenu, mjestu i događaju koji prikazuju. Od posjetitelja koji su bili sudionici tih događaja često doznajemo dodatne pojedinosti iz njihovih osobnih iskustava, čime fotografije dobivaju novu dokumentarnu vrijednost.

Izložba sadrži povjesnicu brigade i legendu sa 109 poginulih pripadnika brigade kojima dugujemo trajnu zahvalnost za obranu domovine.

Na izložbi su predstavljeni brojni primjerci naoružanja koje je 110. brigada koristila tijekom Domovinskog rata. 

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u kojem su bili članovi umirovljeni brigadni general Ivan Obrovac i glavni policijski savjetnik Krešimir Šipoš nazočili su 12. lipnja 2026. u Slavonskom Brodu obilježavanju 35. obljetnice osnutka 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“, jedne od najistaknutijih postrojbi Hrvatske vojske iz Domovinskog rata.

Program je započeo svetom misom u Kapeli sv. Ane, nakon čega su položeni vijenci i zapaljene svijeće kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima, odajući počast svim poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima. Obljetnica je još jednom podsjetila na doprinos pripadnika 3. bojne 3. gardijske brigade „Kune“, čije domoljublje i hrabrost ostaju trajan dio hrvatske povijesti.

Završna konferencija i okrugli stol projekta „HRVATSKI BRANITELJI U DOMOVINSKOM RATU  –  30. godina nakon pobjede – značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata“ financiranog od Ministarstva hrvatskih branitelja kroz javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2025. godini, održana je 11. lipnja 2026. u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora.

Na Završnoj konferenciji i okruglom stolu raspravljena su postignuća projekta, te su usvojeni zaključci i preporuke projekta. U samoj raspravi naglašena je potreba jačanja sigurnosne kulture kod mladih jer priroda suvremenih prijetnji i izloženost mladih tim prijetnjama zahtijevaju aktivan angažman u području obrazovanja i odgoja mladih.

Ključno pitanje odnosilo se na uvođenje novog predmeta ili programa kolokvijalnog naziva „Domovinski odgoj i sigurnost“ kroz koji bi se obradile i teme samozaštite mladih kao i obrane društva. Raspravljene su mogućnosti od predavanja kroz sate razredne zajednice, zatim fakultativnog predmeta i na kraju mogućnost uvođenja novog kurikuluma kao posebnog predmeta.

Nazočni su se složili sa potrebom jačanja sposobnosti kod mladih koje proizlaze iz obaveza civilne zaštite, otvorena je mogućnost posjete školskom centru Civilne zaštite u „Jastrebarskom“ i obuke mladih u tom centru te potrebe da predavanja iz područja Domovinskog odgoja i sigurnosti budu prepoznatljiva i atraktivna za mlade ljude. Naglasak je stavljen na osposobljavanje nastavnika i predavača. Najvažniji u svemu tome je, prema mišljenju nazočnih, su praksa i praktične aktivnosti kroz koje bi se jačale sposobnosti mladih u odgovoru na suvremene prijetnje.

Nazočni su bili Damir Jelenski, Tomislav Vukoja, Marinko Ogorec, Ivica Babić, Marija Španović, Mateja Šnajdar, Matea Brižić, Anita Perišić, Ivan Juroš, Nikola Turkalj, Dario Matika i Rudolf Klicper.

U nastavku integralni tekst usvojen na Završnoj konferenciji i okruglom stolu:

Projekt: „HRVATSKI BRANITELJI U DOMOVINSKOM RATU  –  30. godina nakon pobjede – značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata“

Trideset godina nakon ključnih pobjeda, vojna, politička i socijalna postignuća Domovinskog rata, nisu samo povijesne činjenice, već i ključni čimbenici trenutne stabilnosti, euroatlantskog položaja i budućeg razvoja Republike Hrvatske. No, postavlja se pitanje što bi trebalo dalje napraviti u novim geopolitičkim i sigurnosnim okolnostima u kojima se našla Hrvatska? Koja je uloga mladih u svemu tome?

Projekt je ukazao na potrebu povezivanja nekoliko čimbenika, a to su domovinski odgoj, sigurnost, samozaštita i obrana.  U pogledu prethodno navedenog radi se o prenošenju istine na mlade i očuvanje nacionalnog identiteta. Kroz izlaganja učenicima Gimnazije Tituša Brezovačkog posebno je naglašeno kako Domovinski rat i pobjede u operacijama „Bljesak“ i „Oluja“ predstavljaju neprocjenjivi kamen temeljac moderne, samostalne i suverene Republike Hrvatske. Istaknuta je i povijesna važnost kriznih štabova i rane organizacije civilno-vojnih struktura koje su omogućile uspješnu pripremu i obranu zemlje od agresije. U okviru izlaganja i tematskih predavanja fokus je bio i na vojnim aspektima operacija, doktrini obrambenog rata kao i geopolitičkim promjenama koje utječu na modernu Hrvatsku. S druge strane u izlaganjima su povezane naučene lekcije iz Domovinskog rata sa suvremenim prijetnjama poput hibridnog rata i NBKO kriznih situacija, prenoseći od strane predavača stručna znanja učenicima odnosno mladim generacijama.

Sažeto se može reći da je cilj projekta postignut, a to je shvaćanje kako je potrebno trajno uvrštavanje povijesnih činjenica o Domovinskom ratu u obrazovni sustav, kako bi mlade generacije mogle izgraditi svijest o vrijednostima stvaranja hrvatske države, zaštiti nacionalnog identiteta i kulture sjećanja. Ali jednako tako i stečeno ratno iskustvo na primjeru organizacije kriznih stožera kroz sinergiju naroda i vojske. Sve navedeno ukazalo je na svijest o važnosti obrambenog sustava naspram suvremenih sigurnosnih prijetnji.

Kada se govori o samozaštitnoj i obrambenoj funkciji mladih, ne samo provedena izlaganja i aktivnosti, već i druge aktivnosti Hrvatskog generalskog zbora pokazale su goreću potrebu za sustavnim osposobljavanjem mladih u prepoznavanju ugroza i razvoja obrambene svijesti. Zaključeno je kako obrazovni sustav ne pruža dovoljno praktičnih znanja za reagiranje mladih u kriznim situacijama.

Rasprave u okviru ove aktivnosti, kao i drugih okruglih stolova i konferencija koje su provedene u Hrvatskom generalskom zboru, ukazale su na sljedeće:

• mladi danas pokazuju zadovoljavajuću razinu teorijskog znanja, ali i izraziti deficit praktičnih vještina u području prve pomoći, civilne zaštite te postupanja u slučajevima prirodnih nepogoda ili tehnoloških katastrofa: radi se o nedostatku bazičnih samozaštitnih vještina,
• potvrđena je nužnost ponovnog uvođenja obveznog služenja vojnog roka (temeljna vojna obuka) u cilju podizanja fizičke i mentalne spremnosti mladih za obranu zemlje, ali i služenja u postrojbama civilne zaštite,
• zaključeno je kako srednje škole mogu biti mjesto sinergije civilne zaštite i obrazovanja odnosno da škole kao obrazovne ustanove mogu provoditi simulacije i vježbe upravljanja kriznim situacijama među mladima u suradnji s civilnom zaštitom, prije svega kako bi mladi razvili refleks samozaštite te
• samozaštitna funkcija ne podrazumijeva samo individualnu zaštitu, već i razvoj empatije i tolerancije među mladima čime se sprječava vršnjačko nasilje i gradi otpornije društvo. Radi se o povezivanju vršnjačke solidarnosti i domoljublja.

U pogledu razvoja srednjoškolskih kurikuluma kojima bi se jačala samozaštitna funkcija i funkcija obrane predlažu se sljedeće smjernice:

1. jačanje samozaštitne funkcije u kriznim situacijama i katastrofama s naglaskom na pravilno reagiranje u krizama, pružanje prve pomoći i snalaženje u kriznim situacijama. Nastavni sadržaji trebali bi osposobiti učenike za prepoznavanje ugroza na način da mladi znaju pravilno postupiti u slučaju prirodnih katastrofa, velikih nesreća, ekoloških incidenata i tehničko tehnoloških kriza,
2. obvezno uvrštavanje praktične obuke u pružanju prve pomoći i samopomoći tako da mladi postanu aktivni dionici sustava civilne zaštite umjesto pasivnih promatrača,
3. razvijanje psihološke otpornosti, smirenosti i vještina donošenja odluka pod pritiskom koristeći stručna znanja i iskustva. Radi se o snalaženju u kriznim situacijama,
4. razumijevanje sustava obrane odnosno njegovog funkcioniranja kao i prava i obaveza građana u sustavu nacionalne sigurnosti kao i u sustavu Domovinske sigurnosti te
5. prepoznavanje hibridnih ugroza i obrada tema poput kibernetičke sigurnosti, prepoznavanja dezinformacija i medijske pismenosti.

Sve navedeno obradilo bi se kroz četiri ključne tematske cjeline:

1. domovinski odgoj i povijesni kontekst pobjede,
2. osnove nacionalne sigurnosti i obrambeni sustav RH,
3. upravljanje krizama i samozaštitna funkcija te
4. suvremene ugroze i hibridno ratovanje.

Učenici bi trebali ovladati i sljedećim vještinama:

1. vještina pružanja prve pomoći i trijaže u kriznim uvjetima,
2. postupanje u izvanrednim situacijama i u slučaju evakuacije,
3. postupanje i sigurna reakcija na opasne predmete i sredstva (pirotehnika, improvizirane naprave, eksplozivi i sl.) te
4. digitalna i informacijska samozaštita.

Uvođenjem specifičnih tema koje doprinose podizanju sigurnosne kulture u gimnazijskim smjerovima povećala bi se spremnost na samopomoć i samozaštitu, obradila bi se  na temeljnoj razini doktrina, strategija i zakonska regulativa u području sigurnosti i obrane. Dok bi se u tehničkim i strukovnim usmjerenim srednjim školama osim samopomoći i samozaštite, povećale kompetencije i stručnost u području obrane (naglasak na tehničkoj komponenti).

Zaključak i preporuka

Svjesni smo da uvođenje „Domovinskog odgoja i sigurnosti“ kao zasebnog predmeta u hrvatski školski sustav u ovom trenutku predstavlja složen obrazovni i društveni izazov. Neki sadržaji već postoje i integrirani su u predmete poput povijesti, a obrazovni srednjškolski sustav kao cjelina traži rasterećenje učenika (problem satnice) pa bi dodavanje novog obrazovnog predemta vjerojatno stvorilo pritisak na tjedni raspored sati. Ovakve inicijative često polariziraju javnost jer kako pronaći balans između potrebom za jačanjem domoljubne svijesti i straha od ideologizacije škola?!

Iskustva drugih država pokazuju različite modele balansiranja između domoljublja, građanskog odgoja i obrambene pripremljenosti. Primjeri nekih država prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1. – Primjeri nekih država

Država	Sadržaj
Poljska	Obvezna civilna i obrambena edukacija Predmet: Obrazovanje za sigurnost“ obvezan je u osnovnim i srednjim školama Kombinirano učenje o prvoj pomoći, reagiranju na krizne situacije (poput prirodnih katastrofa ili rata) te osnove streljaštva u snažan fokus na nacionalnu sigurnost i domoljublje
Finska	Integrirani model otpornosti društva Ne postoji predmet o domoljublju, već je koncept „Sveobuhvatne sigurnosti“ ugrađen kroz sve društvene predmete. Naglasak je na medijskoj pismenosti (obrana od dezinformacija), povjerenje u institucije, preživljavanju prirodi i civilna zaštita, što rezultira visokom razinom domovinske svijesti.
Francuska	Opća nacionalna služba Uveden je program za mlade od 15 do 17 godina koji predstavlja kombinaciju školskog kurikuluma i izvanškolskih aktivnosti. Uključuje dvotjedni boravak u kampu s naglaskom na francuske republikanske vrijednosti, prvu pomoć i kontrolu kriznih situacija, nakon čega slijedi društveno koristan rad
Izrael	Sustav duboko prožet obranom Poradi specifične sigurnosne situacije, domoljubni odgoj i vojni odgoj dio su školske svakodnevnice. Škole usko surađuju s vojskom, organiziraju se višednevni vojni kampovi za srednjoškolce i obvezni posjet povijesnim mjestima radi jačanja židovskog nacionalnog identiteta.
SAD	Izborni vojni odgoj i prisega Program JROTC (Junior Reserve Officers’ Traning Corps) provodi se ka izborni predmet u srednjim školama. Proučava se vodstvo, povijest SAD-a, građanska odgovornost i stega, a program financira američka vojska. Domoljubni odgoj provodi se i kroz svakodnevno recitiranje Prisege vjernosti zastavi (Pledge of Allegiance)

Umjesto uvođenja potpuno novog i izdvojenog predmeta, možda bi za početak trebalo ići u smjeru modernizacije postojećeg modela odnosno postojećih modula gdje bi se mogao ponuditi kao izborni program za više razrede srednjih škola. Fokus ne bi smjeo biti  na pukom ponavljanju povijesnih činjenica već na praktičnim znanjima (civilna zaštita, pružanje prve pomoći, snalaženje u kriznim situacijama, prepoznavanje dezinformacija, medijska pismenost i sl.)

Najučinkovitija bi bila sinergija finskog i poljskog modela:

1. Kroz finski pristup odmah ugraditi modernu otpornost (kibernetičke prijetnje, dezinformacije i sl.) u postojeće predmete.
2. Kroz poljski pristup ponuditi praktične vještine (prva pomoć, krizne situacije i sl.) isključivo kao izborni program (predmet) za učenike trećih i četvrtih razreda srednjih škola koji to sami izaberu.

Svi prethodno navedeni prijedlozi otvoreni su za širu raspravu.

Foto: Ivan Juroš