Uncategorized

Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Frane Tomičić sudjelovao je na svečanom obilježavanju 31. obljetnice VRO „Oluja“, koje je održano 5. kolovoza 2026. godine, na prijevoju Ljubovu i u Gospiću.

Na obilježavanju VRO „Oluja“, Dana pobjede i domovinske zahvalnosti te Dana hrvatskih branitelja uz nazočnost velikog broja građana, gostiju i uzvanika sudjelovali su obitelji poginulih, nestalih i umrlih hrvatskih branitelja, predstavnici braniteljskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata,  predstavnici državnih, županijskih i lokalnih struktura te predstavnici Saveza ratnih veterana Slovačke Republike i obitelji poginulih slovačkih vojnika predvođeni  veleposlanicom Slovačke Republike u Hrvatskoj gospođom Hanom Kovačov.

Tijekom  obilježavanja na Ljubovu kod spomenika „Pobjednik“ otkrivene su  spomen-ploče poginulim pripadnicima Specijalne policije MUP-a RH, 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i slovačkim pripadnicima mirovnih snaga UN.  U nastavku obilježavanja prigodno su od slovačke strane dodijeljene  medalje „Služili su miru“ potpredsjedniku Vlade i ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu, koju je u njegovo ime preuzeo umirovljeni pukovnik Darko Katuša, veleposlanici Hani Kovačovoj, majkama poginulih slovačkih pripadnika mirovnih snaga Evi Rigovoj i Mariji Grmanovoj te predsjedniku Udruge ratnih veterana 9. gardijske brigade „Vukovi“ Antoniju Šebalju.

U nastavku obilježavanja pročitana su imena poginulih, a nazočnima se u ime sudionika obratio predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata „Ajkula“ iz Rijeke Perica Prpić, nakon čega su brojna izaslanstva položila vijence i zapalila svijeće kod spomenika „Pobjednik“.

 Program je nastavljen u Gospiću polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod Spomenika hrvatskim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata te kod spomenika prvom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu.

Obilježavanje je završeno svetom misom u gospićkoj katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije koju je predvodio o. Bernardin Viszmeg, zamjenik poglavara samostana u Gospiću

Foto: Gs Press Portal

Brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora predvođeni potpredsjednikom umirovljenim general-pukovnikom Mladenom Kruljcem nazočili su 5. kolovoza 2026.  u Kninu svečanom obilježavanju Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice vojno-redarstvene operacije “Oluja”.

Uz brojne hrvatske branitelje i ratne zapovjednike te obitelji poginulih i nestalih branitelja, na središnjoj svečanosti sudjelovali su najviši državni dužnosnici, predstavnici vojno-diplomatskog zbora, pripadnici Hrvatske vojske i policije te brojni građani koji su u Knin pristigli iz raznih krajeva.

Obilježavanjem Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja te 31. obljetnice VRO Oluja, Hrvatska je odala počast svim hrvatskim braniteljima koji su sudjelovali u obrani i oslobađanju domovine te potvrdila trajnu predanost očuvanju vrijednosti Domovinskog rata, razvoju sposobnosti Hrvatske vojske i jačanju sigurnosti Republike Hrvatske.

Svečano obilježavanje započelo je tradicionalnom budnicom ulicama Knina i svetom misom u crkvi Gospe Velikoga Hrvatskog Krsnog Zavjeta. Kod Spomenika hrvatske pobjede “Oluja 95“ položeni su vijenci i zapaljene svijeće u spomen na poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, a molitvu je predvodio vojni ordinarij mons. Jure Bogdan.

Središnja svečanost održana je na stadionu NK Dinara, uz podizanje hrvatske zastave na Kninskoj tvrđavi, koju svake godine podižu hrvatski branitelji, članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja te pripadnici Hrvatske vojske i Ministarstva unutarnjih poslova, kao i veterani Hrvatskog vijeća obrane.

Nakon povjesnice VRO Oluja, pročitana su imena 243 poginulih i dvojice nestalih hrvatskih branitelja u toj operaciji, a za svakoga od njih na Kninskoj tvrđavi simbolično su istupili kadeti Hrvatske vojske i policije. Počast im je odana i preletom triju višenamjenskih borbenih aviona Rafale Hrvatskog ratnog zrakoplovstva.

U prigodnim govorima sudionici svečanosti istaknuli su važnost promicanja istine o Domovinskom ratu i očuvanja zajedništva, uz trajnu zahvalu i poštovanje prema hrvatskim braniteljima.

U ime Zbora udruga veterana gardijskih postrojbi i svih hrvatskh branitelja obratio se predsjednik Udruge specijalne policije Robert Puja, koji je istaknuo kako su uspomene na događaje otprije 31 godinu i danas jednako snažne. “Bila je to veličanstvena pobjednička operacija u kojoj je u vrlo kratkom vremenu oslobođen najveći dio privremeno okupiranog područja Republike Hrvatske. Upravo zato će 5. kolovoza zauvijek ostati simbol hrvatske pobjede, zajedništva i slobode”, poručio je.

Istaknuo je partnerstvo koje udruge iz Domovinskog rata imaju s Ministarstvom hrvatskih branitelja, iskazao potporu u pronalasku svih nestalih u Domovinskom ratu te poručio da će se “Oluja”, unatoč huškačkim porukama „s druge strane Dunava i Save“, slaviti „dok nam živo srce bije!“

Prigodnim govorima obratili su se i predsjednici Republike, Hrvatskog sabora i Vlade.

Tekst: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić bio je 5. kolovoza 2026. gost na televiziji N1. Tekst prenosimo sa stranica N1 u cjelosti:

“Gost specijalnog programa televizije N1 povodom proslave 31. obljetnice vojno-redarstvene akcije Oluja bio je i umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora. Pripreme za Oluju počele su još od vremena balvan-revolucije ustrojavanjem Hrvatske vojske, rekao je Krešić u uvodu.

“Izgradnjom gardijskih brigada dobili smo na snazi i zajedništvu, a tu su snagu pokazale već tri mjeseca prije Oluje u vojnoj operaciji Bljesak. Tada je Hrvatska vojska pokazala svoju pravu snagu.”

Na pitanje što je bilo najteže u pripremi akcije OLuja, Krešić je kazao kako je najzahtjevnije bilo prikupljanje dovoljno naoružanja kojeg Hrvatska nije imala dovoljno.

“Najveću odgovornost snosi srpska strana”

“U isto vrijeme pratili smo i mirovne akcije i nadali se da ulaskom UNPROFOR-a možda nećemo ni morati ići u okršaj. Međutim, pokazalo se da su pobunjeni Srbi odbili sve ponuđene opcije i pružene ruke. Najveću odgovornost snosi srpska strana jer nije htjela prihvatiti mir ponuđen planom Z4. Da je prihvatila taj plan, ne bi imali Oluju. Imali bi mir, ali bi imali i državu u državi. Kada su to odbili, jedini način bio je da se napravi operacija Oluja”, objasnio je Krešić.

Podsjetio je kako su gardijske brigade bile osnovane i opremljene pod embargom na uvoz oružja te da su sposobni ljudi uspjeli tada nabaviti naoružanje.

“Ako su iz JNA na hrvatsku stranu prešla tri ili četiri MiG-a, otkud je onda u Oluji bilo 26 MiG-ova koji su tog dana u 5 ujutro započeli udare na zapovjedne i komunikacijske centre pobunjenih Srba? Htjelo se to učiniti brzo i žestoko, tako da bude što manje žrtava. I bilo ih je na obje strane, s obzirom na to o kakvoj se akciji radilo”, kazao je umirovljeni general Krešić.

“Nema govora da su SAD sudjelovale u Oluji”

Na pitanje kakva je bila uloga Amerikanaca u Oluji, je li istina da su pomogli Hrvatskoj vojsci ili se ta uloga mistificira, Krešić je kazao kako se čulo puno takvih tvrdnji, ali da SAD nisu vojno sudjelovale u Oluji.

“Govorilo se da su te napade avionima u 5 ujutro (kojima je počela Oluja) izvršile američke snage. To je nevjerojatno. Amerikanci su samo tražili da kad počne Oluja budu nazočni u stožeru gdje sam i ja bio kako bi pratili tijek događanja, tako da nema govora da su SAD sudjelovale. Bili smo partneri, iako tada nismo bili u NATO-u.”

Krešić je tomu dodao kako je Hrvatska vojska raspolagala američkim komunikacijskim uređajima, ali “još iz vremena Vijetnamskog rata”. “Time smo imali stvarne snimke stanja na terenu pa smo kako bismo mogli s terena da smo mogli izbjeći prekomjerno granatiranje objekata u kojima su bili civili”, dodao je.

Bi li Oluja danas bila složenija vojna akcija?

Na pitanje bi li Oluja u današnje vrijeme bila kompleksnija i zahtjevnija vojna operacija, Krešić je kazao kako je onda ljudski faktor bio presudan, dok je danas naglasak na tehnologiji.

“Mi smo s ljudima pobijedili i uz tehnologiju i načine na koji se danas vode ratovi, takav način ratovanja sigurno je za proučavanje budućim naraštajima. Bez ljudskog faktora, bez obučenog vojnika nema pobjede. Stali smo čizmama u svaki grad i uspostavili red i disciplinu. Bilo je kasnije nekih sporadičnih događanja koje nismo mogli kontrolirati, ali u samoj akciji Oluja sve je bilo pod kontrolom.”

“Nek se zatvore i dogovore, kao kad se bira papa”

Osvrnuo se i na odnos predsjednika Republike Zorana Milanovića i predsjednika Vlade Andreja Plenkovića koji na proslavi u Kninu nisu komunicirali. “Ne vidim dobro u tome kada netko nije u dobrim odnosima. Njih dvojica se moraju naći i dogovoriti jer nije vrijeme za rasprave o tome tko je u pravu, nego je vrijeme da Hrvatska ide naprijed. Zajednička pitanja kao što je vojska ne mogu se riješiti bez jednog od njih. Nadam se da će napokon to shvatiti i pružiti si ruku. A ako imaju nekih neriješenih privatnih stvari, neka ih raščiste, Nitko nema pravo prepucavati se preko leđa branitelja. Vrijeme je da sjednu pa kao kad se bira papa, nek’ se zatvore i dok se ne pusti bijeli dim neka rasprave što imaju.”

Prepucavanje preko leđa junaka Domovinskog rata

A to prepucavanje lomi se i preko leđa generala Tihomira Kundida, načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga.

“Bez tog prepucavanja on bi sigurno podnio račune i Saboru i Vladi i glavnom zapovjedniku. Nije dobro za budućnost Hrvatske vojske da je u nemilosti i da ne može raditi svoje poslove. On je junak Domovinskog rata, od prvog je dana u Hrvatskoj vojsci. Zato želim da i predsjednik države i predsjednik Vlade shvate kako nije dobro brati zasluge preko leđa vojske”, poručio je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Tekst i foto N1 (autori: H.Nanić, B.Šmer, M.Filipović)

Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja te obljetnica vojno-redarstvene operacije „Oluja“ slave se svake godine 5. kolovoza u Republici Hrvatskoj, na dan kad je Hrvatska vojska 1995. oslobodila okupirani Knin i iznjedrila pobjedu u Domovinskom ratu.

Prije 31 godinu, 5. kolovoza 1995., operacijom „Oluja“ u hrvatski ustavno-pravni poredak vraćen je cijeli okupirani teritorij osim istočne Slavonije. U operaciji je oslobođeno 14 posto ukupne površine Republike Hrvatske.

„Oluja“ je uz „Bljesak“ bila ključna operacija te prekretnica koja je označila konačnu pobjedu u borbi za slobodu i neovisnost Hrvatske te dovela do kraja Domovinskog rata.

Nakon četverogodišnje okupacije gotovo četvrtine hrvatskog teritorija, života u izbjeglištvu i u vječnom strahu od neprijateljske odmazde, granata koje su danonoćno prijetile, brojnih neuspješnih pregovora i inicijativa, Republici Hrvatskoj nije preostalo ništa drugo nego vlastitom oružanom silom osloboditi hrvatski teritorij u cijelosti. U svitanje 4. kolovoza 1995. došlo je vrijeme za „Oluju“!

Nakon početnog djelovanja snaga Hrvatskog ratnog zrakoplovstva i uništenih neprijateljskih sustava veze te topničke pripreme po vojnim ciljevima, hrvatske snage krenule su u akciju istodobno iz 30 pravaca na bojišnici dugoj gotovo 600 kilometara. Udarnu snagu na glavnim pravcima napada činile su gardijske brigade, potpomognute Specijalnom policijom Ministarstva unutarnjih poslova i Hrvatskim gardijskim zdrugom te domobranskim i pričuvnim postrojbama. Bila je to, u taktičkom i strateškom smislu, vojna operacija koju će zahvaljujući njezinoj originalnosti i uspješnosti izučavati brojni vojni analitičari. Hrvatske snage istodobno su započele napadne operacije na glavnim smjerovima: Bosansko Grahovo – Knin; Josipdol – Plaški – Bihać; Petrinja – Hrvatska Kostajnica i Karlovac – Slunj.

Već u operaciji „Ljeto ’95“ stvoreni su preduvjeti da s vrhova Dinare prema Kninu krenu 4. i 7. gardijska brigada. S druge strane, s Velebita preko Svetog Roka silovito su u pravcu Knina prodirale specijalne postrojbe MUP-a.

Helikopterskim desantom duboko u neprijateljsku pozadinu ušao je 1. hrvatski gardijski zdrug. Sjevernije, s područja Kapele preko Slunja i Rakovice s jedne, te Korenice i Plitvica s druge strane, nadirale su snage 1. gardijske brigade radi spajanja s V. korpusom Armije BiH u cilju deblokade bihaćke enklave. Zauzimanje prijevoja Ljubovo i neutraliziranje neprijateljske zrakoplovne baze u Udbini bila je zadaća 9. gardijske brigade.

Prostor Banovine okružen je iz nekoliko pravaca. Udarna snaga u pravcu Petrinje, gdje je neprijatelj pružao žestok otpor, i dalje prema Glini bila je 2. gardijska brigada. Postrojbe 3. i 5. gardijske brigade za to su vrijeme bile u stanju pripravnosti na krajnjem istoku Hrvatske u slučaju eventualnih neprijateljskih pokreta.

Prvog dana operacije prodor postrojbi Hrvatske vojske po dubini iznosio je pet do petnaest kilometara, a neprijateljska uporišta dovedena su u okruženje ili poluokruženje. Već drugog dana operacije provedeno je osamdeset posto planiranih borbenih zadaća. Većina okupiranih hrvatskih gradova bila je opet slobodna: Kostajnica, Petrinja, Glina, Slunj, Gračac, Obrovac, Drniš. Oslobođen je i Knin, koji je bio središte neprijateljske pobune, no oduvijek hrvatski kraljevski grad.

Oslobađanjem Knina, središta neprijateljske pobune u Hrvatskoj, ostvaren je najvažniji strateško-politički i vojni cilj ne samo operacije „Oluja“ nego i cijelog Domovinskog rata. Samo nekoliko dana poslije i na sjevernom dijelu bojišnice neprijateljske snage 21. kordunskog korpusa prisiljene su bile potpisati predaju.

U samo 85 sati vojno-redarstvene operacije „Oluja“, u kojoj je bilo angažirano gotovo 200 tisuća hrvatskih vojnika i policajaca, smrtno su stradala 243 hrvatska branitelja, 1430 ih je ranjeno, a dva branitelja još se uvijek vode kao nestali.

Vojno-redarstvenom operacijom „Oluja“ oslobođeno je više od 11 tisuća četvornih kilometara dotad okupiranog područja, Hrvatska vojska ostvarila je sve zacrtane ciljeve i omogućila ostvarenje hrvatske samostalnosti, neovisnosti i slobode.

Vojno-redarstvena operacija „Oluja“ omogućila je Hrvatskoj uspostavu suvereniteta nad svojim teritorijem i postavila temelje za mirnu reintegraciju preostalih okupiranih područja, čime su stvoreni uvjeti za ispunjenje najvažnijih strateških ciljeva – punopravnog članstva u NATO savezu i Europskoj uniji.

Operacija „Oluja“ kruna je hrabrosti i odlučnosti hrvatskog naroda te će zauvijek ostati upamćena kao veličanstven trenutak koji je donio slobodu i mir našoj domovini.

Tekst: MORH Foto: plakat obilježavanja

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora i predsjednik Udruge „Lijepa naša“ umirovljeni brigadni general Josip Vukina sudjelovao je u subotu 1. kolovoza 2026. u Dalju u ime HGZ-a u obilježavanju 35. obljetnice tragične pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj. Polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima odana je počast poginulim braniteljima. Održan je i mimohod ratnih zastava, memorijalna utrka “Dalj ’91” u kojoj su trkači nosili zastave s licima poginulih branitelja Dalja i služena je misa u crkvi svetog Josipa u Dalju.

Dana 1. kolovoza 1991. godine, Jugoslavenska narodna armija s pridruženim jedinicama Teritorijalne obrane napala je šire područje Dalja i Erduta te započela prodor u Dalj. Poginulo je 20 pripadnika Policijske postaje Dalj, 15 pripadnika Zbora narodne garde i pet pripadnika Civilne zaštite.

Obilježavanju 35. obljetnice tragične pogibije pripadnika Policijske postaje Dalj, uz obitelji poginulih branitelja nazočili su i potpredsjednik Vlade i ministar obrane Ivan Anušić, izaslanik predsjednika Vlade potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Stipo Rimac, glavni ravnatelj policije Nikola Milina, županica Osječko-baranjske županije Nataša Tramišak, drugi visoki dužnosnici, predstavnici lokalne samouprave, predstavnci udruga iz Domovinskog rata, a među njima i iz Udruge branitelja Domovinskog rata „Lijepa naša“ te brojni građani.

Član Nadzornog odbora Hrvatskog generalskog zbora, ujedno i predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata “Lijepa naša”, umirovljeni brigadni general Josip Vukina nazočio je 25. srpnja 2026. na Trgu osam sela u Donjoj Pušći tradicionalnom obilježavanju Dana branitelja Župe Pušća, događaju posvećenom odavanju počasti poginulim i umrlim hrvatskim braniteljima s područja Župe Pušća. Program je započeo jutarnjim okupljanjem sudionika uz okrjepu, dok je u 9 sati održano svečano otvorenje manifestacije. Nakon toga formirana je kolona koja se uputila prema mjesnom groblju, gdje su položeni vijenci i zapaljene svijeće u znak sjećanja na poginule i umrle hrvatske branitelje.

U prigodnom obraćanju genral Vukina pozdravio je u ime HGZ-a okupljene hrvatske branitelje i goste te istaknuo važnost zajedničkog obilježavanja obljetnica iz Domovinskog rata i očuvanja uspomene na poginule i nestale hrvatske branitelje. “Drago mi je vidjeti da ste se okupili u ovako velikom broju i da svojim dolaskom pokazujete koliko cijenite datume koji nas podsjećaju na Domovinski rat. Naša je dužnost čuvati uspomenu na poginule hrvatske branitelje, ali i ne zaboraviti naše nestale, koje još uvijek tražimo” naglasio je general Vukina.

U četvrtak 23. srpnja 2026. godine održana je u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora, pod predsjedanjem predsjednika umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića, 4. sjednica Upravnog odbora HGZ-a.

Na sjednici je raspravljeno i jednoglasno prihvaćeno izvješće o realizaciji zadaća u proteklom razdoblju te je prihvaćen plan težišnih zadaća za razdoblje kolovoz-rujan 2026. godine.  

Članovi Upravnog odbora raspravili su i jednoglasno usvojili polugodišnju račlambu rada HGZ-a s prijedlogom korektivnih mjera do kraja godine, a nakon provedene rasprave  su, također jednoglasno, donijeli i Smjernice za izradu Strateškog plana HGZ-a 2027.-2031.

Članovi Upravnog odbora su prihvatili informaciju o statusu prijavljenih projekata za 2026. godinu te o projektima koji su provedeni tijekom  2025/26.godine.

U drugom dijelu sjednice, gospodin Dražen Dajić prezentirao je idejni prijedlog osnivanja i izgradnje „MUZEJA HRVATSKIH IZUMA-HRVATSKA ZA SVIJET“. Članovi Upravnog odbora jednoglasno su podržali ovu hvale vrijednu inicijativu.

U Mostaru su u subotu 19. srpnja 2026. godine predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić i osam članova Hrvatskog generalskog zbora nazočili svečanosti prigodom promicanja Ilije Vrljića, Petra Zelenike i Jadranka Topića u počasne činove brigadnih generala.

Tom prigodom izaslanstvo HGZ-a je posjetilo groblje mira u Mostaru gdje su položili vijence i zapalili svijeće svojim suborcima.

Ovaj susret bila je prigoda da se razmijene mišljenja o položaju hrvatskog naroda u Bosni i Hercegovini, kao i o pitanjima hrvatskih branitelja.

Kao izaslanik Hrvatskog generalskog zbora, član HGZ-a umirovljeni brigadir Damir Dujić, koji je ujedno i predsjednik Udruge ratnih veterana 3. A brigade ZNG-a “Kune” Vinkovci, nazočio je obilježavanju 35. obljetnice pogibije 13 pripadnika 3. brigade ZNG-a “Kune”, koji su 22. srpnja 1991. godine izgubili živote u vojnoj akciji u tada okupiranim Mirkovcima. Položeni su vijenci i zapaljene svijeće rvatskog generalskog zbora umirovljeni brigaduir Hkod spomen-obilježja na Privlačkom putu u vinkovačkoj gradskoj četvrti Mirkovci.

Toga 22. srpnja 1991. godine iz središta Vinkovaca prema Mirkovcima krenulo je 80 hrvatskih branitelja s ciljem deblokade ceste Vinkovci – Tovarnik. Na ulazu u mjesto dočekani su u zasjedi srpskih paravojnih postrojbi. U napadu je poginulo 13, a ranjeno 40 hrvatskih branitelja. Dražen Abramović, Mato Božić, Perica Bušić, Vinko Dandić, Željko Jurčević, Franjo Jurčić, Ivo Marinović, Tunjo Pejić, Ivan Pranjić, Mario Prusina, Nade Rogić, Marinko Šimunac i Dražen Tomšić položili su toga dana svoj život na oltar domovine.

Počast poginulima odali su članovi njihovih obitelji, suborci, predstavnici braniteljskih udruga te izaslanstva Vukovarsko-srijemske županije, Grada Vinkovaca i Policijske uprave vukovarsko-srijemske.

Damir Dujić je u svom obraćanju na komemoraciji pozvao hrvatske branitelje na zajedništvo istaknuvši kako poginuli branitelji nikada neće biti zaboravljeni.

“Danas odajemo počast na mjestu gdje je 13 pripadnika 3. A brigade ZNG-a „Kune” položilo svoje živote za slobodu i neovisnost Republike Hrvatske. Njihova žrtva trajno je utkana u temelje naše domovine i naša je dužnost čuvati uspomenu na njih te prenositi istinu budućim naraštajima” istaknuo je naglasivši kako se u Domu hrvatskih branitelja u Vinkovcima, u kojem se nalazi i Spomen soba, redovito održavaju okupljanja koja njeguju kulturu sjećanja. “Organiziramo susrete s mladima, učenicima i studentima, a cilj nam je govoriti istinu o Domovinskom ratu i približiti im događaje koji su obilježili ovo područje tijekom 1991., 1992. i 1993. godine, među ostalim i kroz prikazivanje dokumentarnih filmova. Naši poginuli hrvatski branitelji nisu i nikada neće biti zaboravljeni. Njihova žrtva ostaje trajno u našim mislima, srcima i sjećanjima, a obveza svih nas jest čuvati uspomenu na njih i vrijednosti za koje su dali svoje živote – poručio je nazočnima.

Nakon komemoracije u crkvi blaženog Alojzija Stepinca u Mirkovcima slavljena je misa zadušnica za sve poginule hrvatske branitelje.

Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac sudjelovao je 16. srpnja 2026. u Valbandonu na svečanostima obilježavanja 35. obljetnice Specijalne jedinice policije Policijske uprave istarske BAK Istra.

Tim povodom u Crkvi bl. Miroslava Bulešića služena je misa za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje, a potom je kod spomen-obilježja održano svečano postrojavanje pripadnika jedinice uz prigodan program na kojem je istaknut njihov doprinos u obrani i oslobađanju Hrvatske. 

Uz pripadnike jedinice i obitelji poginulih i umrlih hrvatskih branitelja, na obilježavanju su sudjelovali potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministrica zdravstva Irena Hrstić, župan Istarske županije Boris Miletić i predstavnici lokalne vlasti, načelnik PU Istarske Alen Klabot, predsjednik Udruge Specijalne policije iz Domovinskog rata Zoran Maras te predstavnici drugih udruga iz Domovinskog rata.

Foto: PU Istarska