U Imotskom je od 26. do 28. svibnja 2026. održan međunarodni znanstveno-stručni skup „Imotska krajina u Domovinskom ratu – 35 godina poslije“. Organizatori skupa bili su Hrvatsko vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“ i Sveučilište obrane i sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“, u suradnji s partnerskim ustanovama, hrvatskim sveučilištima i znanstvenim institutima, inozemnim visokim učilištima te udrugama iz Domovinskoga rata.

Skup je organiziran prigodom obilježavanja 35. obljetnice osnutka Oružanih snaga Republike Hrvatske i obljetnice 3. bojne 4. brigade Zbora narodne garde, a okupio je brojne znanstvenike, stručnjake, sudionike Domovinskog rata te predstavnike vojno-obrazovnih i akademskih institucija. Program je obuhvatio plenarna izlaganja i tematske rasprave o Imotskoj krajini u Domovinskom ratu, kulturi sjećanja, društvenim i demografskim posljedicama rata te suvremenim sigurnosnim izazovima.

Jedan od sudionika bio je i voditelj Ogranka Hrvatskog generalskog zbora za Dalmaciju umirovljeni brigadni general Ivan Beneta koji je održao predavanje pod nazivom “Uloga organizacija civilnog društva u cilju očuvanja I razvoja općih psiho-motoričkih I socijalnih sposobnosti mladih kroz aktivno sudjelovanje u klubovima za razvoj znanja i vještina od interesa za domovinsku sigurnost (Temeljno vojno osposobljavanje u svjetlu stvaranja društva otpornog na nove izazove)”.

Foto:Ivan Juroš

Donosimo sažetak rada generala Benete objavljen u Knjizi sažetaka, nakladnika Hrvatsko
vojno učilište „Dr. Franjo Tuđman“:

Ivan Beneta
Hrvatski generalski zbor
ULOGA ORGANIZACIJA CIVILNOG DRUŠTVA U CILJU OČUVANJA I RAZVOJA OPĆIH
PSIHOMOTORIČKIH I SOCIJALNIH SPOSOBNOSTI MLADIH KROZ AKTIVNO SUDJELOVANJE U
KLUBOVIMA ZA RAZVOJ ZNANJA I VJEŠTINA OD INTERESA ZA DOMOVINSKU SIGURNOST
Novi sigurnosni izazovi zahtijevaju sveobuhvatni pristup stvaranja i održavanja visokog
obrambenog tonusa nacije, što pretpostavlja sveobuhvatan način, funkcionalno
umrežavanje, fleksibilnu i učinkovitu financijsku, infrastrukturnu i materijalnu prilagodbu i
potporu. Ovaj osvrt stavlja u taj kontekst nedavno uvedeno temeljno vojno osposobljavanje
s kritičkim promišljanjem na koncept i organizaciju. Temeljno vojno osposobljavanje treba
biti samo jedan uklopivi dio sveobuhvatnog pristupa zdravlja nacije, zaustavljanje negativnih
zabrinjavajućih trendova, stvaranja otpornosti na krize i sposobnost učinkovitog odgovora na
izazove. Tu svoje mjesto trebaju imati sva ministarstva te jedinice regionalne i lokalne
samouprave. Povratak klasičnog vojnog roka nije najadekvatnije rješenje u novim
okolnostima. Promišljanje je temeljeno na kritičkom sagledavanju trenutnog stanja i
organizacije obrane i sigurnosti RH, na novim izazovima pred kojima je svijet, a posebno EU i
NATO, na osobnom sudjelovanju na istaknutim pozicijama u međunarodnim sigurnosnim
asocijacijama, kao i na dugogodišnjem iskustvu u ratu i u radu na modernizaciji Oružanih
snaga. U ovom razmatranju nudi se rješenje koje bi moglo biti društveno prihvatljivo
financijski, logistički i personalno održivo, a stvorilo bi i održavalo bazen mladih ljudi od kojih
bi se mogle popunjavati i zanavljati profesionalne i pričuvne postrojbe.
Ključne riječi: mladi, osposobljavanje, obrana, sigurnost, vojni rok