Vijesti

Na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti koje je ustrojbeni dio Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ predstavljena je 15. studenoga 2024. godine aktivnost na projektu u kojem će se cjelovito sagledati doprinos pirotehničara pripadnika MUP-a i Hrvatske vojske, kao i drugih civilnih organizacija kao važnih čimbenika sigurnosti. U predstavljanju su sudjelovali potpredsjednik HGZ-a general Frane Tomičić i prof.dr.sc. Dario Matika, a u ime domaćina dekan Veleučilišta izv.prof.dr.sc. Ante Orlović te studenti. Time je Hrvatski generalski zbor započeo s realizacijom projekta „Pirotehničari – iskustva iz Domovinskog rata kao neprocjenjivo iskustvo u suočavanju s novim sigurnosnim prijetnjama“  u okviru aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti domovinskog rata u 2024. godini koje je kroz javni poziv pokrenulo Ministarstvo hrvatskih branitelja. Projekt se nastavlja i u 2025. godini.

Pirotehničari su svojim doprinosom u Domovinskom ratu, na razminiranju teritorija Republike Hrvatske, a zatim djelovanjem u mirovnim misijama i operacijama značajno pridonijeli humanitarnom razminiranju i međunarodnoj sigurnosti. Kroz projekt ukazat će se vrijednosti obuke, osposobljavanja i školovanja pirotehničara u Republici Hrvatskoj i njihovom djelovanju u sigurnosnom okruženju čime se doprinosi promicanju vrijednosti iz Domovinskog rata, ali i pridonosi jačanju otpornosti društva polazeći od iskustava iz Domovinskog rata, ali sagledavajući isto u svijetlu novih sigurnosnih prijetnji. Projekt je posvećen pirotehničarima, njihovoj požrtvovanosti i predanom radu u opasnom poslu razminiranja odnosno njihovim neposrednim iskustvima i praksi koja je nezamjenjiva i jedinstvena u ostvarivanju domovinske sigurnosti, ali i u međunarodnim okvirima pomažući ugroženim prijateljskim zemljama u njihovim budućim naporima za razminiranje po završetku ratnih sukoba.

U tom smislu na međunarodnoj konferenciji „International Donors’ Conference on Humanitarian Demining in Ukraine“ održanoj u Zagrebu od 11. do 12. listopada 2023. godine, Republika Hrvatska dala je snažnu podršku procesu razminiranja u Ukrajini. Istaknuto je veliko iskustvo kojim raspolaže Hrvatska u procesu razminiranja te da će proces razminiranja Hrvatske biti dovršen na proljeće 2026. godine. Podsjetimo se da je u dosadašnjem razminiranju Hrvatske sudjelovalo više od dvije tisuće pirotehničara, a u tom opasnom poslu ranjeno ih je 94, a njih 40 smrtno je stradalo.

U prostorijama HGZ-a u četvrtak 7. studenoga 2024. godine obilježen je Dan Hrvatskog generalskog zbora. Na svečani način i u nazočnosti velikog broja uzvanika obilježena je 19. obljetnica osnivanja Udruge. Tradicionalno se na taj dan primaju novi članovi te dodjeljuju priznanja onima kojima su značajno pridonijeli ostvarenju temeljnih ciljevima HGZ-a. Nakon himne Republike Hrvatske koju je izvela sopranistica Tanja Ruždjak i minute šutnje kojom se odala počast prvom demokratski izabranom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, ratnom ministru Gojku Šušku, stožernom generalu Janku Bobetku te svim poginulim, umrlim i nestalim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata kao i svima onima koji su kroz stoljeća ginuli i stradavali pokušavajući ostvariti samostalnu Hrvatsku, a posebno i svim preminulim članovima Hrvatskog generalskog zbora, pozdravni govor održao je predsjednik HGZ-a general Marinko Krešić.

Govorio je o povijesti HGZ-a, ostvarenim dosadašnjim zadaćama i planovima za budućnost, istaknuvši važnost zajedništva i strateških poruka koje vode prema budućnosti. „Do današnjeg dana glavni nam je cilj bio okupljanje, zajedništvo i slanje poruka za budućnost na strateškoj razini, da hrvatski narod i hrvatski građani žive sretno u ovoj domovini jer zato smo se borili, da imamo sretnu i ponosnu državu“, poručio je general Krešić. Nazočne su pozdravili i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade i ministar Tomo Medved, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Josip Đakić i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadni general Ivica Kranjčević, pročelnik Vojnog ureda Kabineta za obranu i nacionalnu sigurnost Ureda predsjednika RH.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved čestitao je članovima dan Hrvatskog generalskog zbora te istaknuo važnost njihove uloge u stvaranju moderne Hrvatske, „da ona bude onakva kakvu smo ju već tada 1990. godine i kroz Domovinski rat željeli, kakvu su naši hrvatski branitelji vidjeli u perspektivi, i naravno onakvu kakvu ju želimo predati budućim generacijama. Vi članovi Hrvatskog generalskog zbora, hrvatski generali, ratni zapovjednici iznijeli ste Domovinski rat, ostvarili ste stoljetne težnje našega čovjeka, oblikovali Hrvatsku vojsku i policiju. Kao ratni zapovjednici, bilo na bojištu ili u stožerima promišljali ste, planirali i donosili odluke koje su hrvatskome narodu donijele slobodu“, poručio je Medved.

Josip Đakić, Ivica Kranjčević, Tomo Medved (foto HGZ/I.Juroš)

U redovito članstvo primljeni su general zbora Mirko Šundov, general-bojnik Luka Džanko, brigadni general Marko Rajčić i komodor Marin Stošić, a u podupiruće članstvo primljeni su Jurica Jotić, Renato Mittermayer, Dražen Vikić-Topić i Nikola Vukošić.

Upravni odbor HGZ-a u svibnju 2024. godine je donio odluku kojima se za počasne članove proglašavaju: izv. prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić, Zlatko Dalić, prof.dr.sc.dr.h.c. Emilio Marin, prof.dr.sc. Drago Prgomet, prof.dr.sc. Dragan Primorac i Ivica Tucak, a kako se proglašavaju tradicionalno na Dan HGZ-a, to je učinjeno danas.

Marijo Bekić, Zlatko Dalić, Emilio Marin, Dragan Primorac, Ivica Tucak (foto HGZ/i.Juroš)

Na svečanosti su također uručena i priznanja Hrvatskog generalskog zbora zaslužnim osobama koje su svojim djelovanjem zadužile Hrvatski generalski zbor.

Zlatne plakete dodjeljene su: Ivanu Anušiću, Davoru Božinoviću, Franji Greguriću, Gordanu Grlić Radmanu, Krešimiru Kašparu i Mladenu Markaču. Brigadnom generalu Željku Dvekaru zlatna plaketa dodjeljena je posmrtno.

Srebrne plakete dodjeljene su: Ivanu Obrovcu, Ivanu Peniću, Ernestu Petryu. Zlatna povelja dodjeljena je Ervinu Škacanu, a Zahvalnice HGZ-a: Matei Brižić, Jacqueline Domjanić, Branku Galetiću, Damiru Jelenskom, Rudolfu Klicperu i Timuru Križaku.

U ime svih novih članova i svih koji su dobili priznanja zahvalio se potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić. “Zahvaljujem na ukazanoj časti, ali i na pažnji i obvezi da sve ono zbog čega smo dobili ove nagrade, nastavimo činiti i dalje, i budemo primjer onima koji će u budućnosti dobivati ovakva priznanja”, rekao je ministar. Istaknuvši važnost Hrvatskog generalskog zbora i njegovih članova ministar je rekao: “Danas u ovoj prostoriji imamo cijelu povijest Hrvatske, ljude koji su 90-ih godina bili ključni za stvaranje i kreiranje hrvatske države, kako oni kao vojnici tako i oni koji su u diplomaciji i politici vozili vrlo zahtjevan i težak slalom. Nije bilo lako izvesti Republiku Hrvatsku na put samostalnosti i neovisnosti, spasiti je od srpske agresije i potpunog uništenja te zaštititi civile i na koncu 1995. vratiti hrvatski teritorij”, istaknuo je ministar te zahvalio okupljenim generalima i uzvanicima koji su svojim znanjem, mudrošću i diplomatskim sposobnostima stvarali u tim vremenima.

“Zahvaljujem svima koji su dali i pridonijeli hrvatskoj budućnosti, ali i hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti – svatko u svojem segmentu. U današnjim izmijenjenim geopolitičkim okolnostima ponovno smo u situacijama velikih sigurnosnih ugroza, ponovno su pred nama veliki zadaci i ponovno ćemo trebati jako savezništvo sa saveznicima i partnerima. Morat ćemo imati volje i želje mijenjati stvari, čuvati hrvatsku državu i narod jer smo ih krvlju teško izborili. Morat ćemo činiti sve ono što će našu Hrvatsku i hrvatski narod učiniti sigurnim”, poručio je ministar Anušić.

Svečanost je moderirao član HGZ-a Krešimir Kašpar.

Tekst: HGZ/MORH    Foto: MORH/J.Kopi & HGZ/I.Juroš

U srijedu 6. studenoga 2024., a u povodu Dana Hrvatskog generalskog zbora slavila se sveta misa zadušnica za sve preminule članove HGZ-a. Svetu misu predvodio je vojni biskup msgr. Jure Bogdan, a koncelebrirao je donedavni generalni vikar, a sada imenovani biskup Gospičko-senjske biskupije Marko Medo. Misi su uz članove Hrvatskog generalskog zbora nazočili i članovi obitelji preminulih članova.

Članovi HGZ-a general Josip Stojković i brigadir Dubravko Halovanić nazočili su 3. studenoga 2024. otkrivanju spomen-ploču u selu Belaj, koja je postavljena u spomen na stradale branitelje i stravična razaranja koja su prouzročili pobunjeni Srbi i JNA 4. studenoga 1991. u borbenom proboju iz vojarne u selo Logorište, izvlačeći borbenu tehniku i MTS u okupirani prostor. Uz obitelji poginulih hrvatskih branitelja i hrvatske branitelje, svečanom otkrivanju spomenika nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić te brojni mještani. Osim obraćanja ministra Medveda, prigodnim govorima nazočnima su se obratili i general Rudolf Brlečić, brigadir Dubravko Halovanić te bojnik Miroslav Dobranić, a spomenik koji je sufinanciralo Ministarstvo hrvatskih branitelja, otkrili su general Josip Stojković i brigadir Renato Radočaj.

U utorak 29. listopada 2024. godine u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora održan je Okrugli stol na temu „Osposobljavanje mladih za samozaštitu i obranu temlje“. Aktivnost je to koju HGZ provodi u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Sudionike je pozdravio predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić a    potpredsjednik umirovljeni brigadni general Frane Tomičić je održao uvodno izlaganje.

Predavači na Okruglom stolu: Ivan Jušić, Stjepan Huzjak, Krunoslav Antoliš, Matea Brižić, Božidar Ćurić, Ivana Glavina Jelač

Uz članove Upravnog odbora na Okruglom stolu su sudjelovali  Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a a temom „Obvezno služenje vojnog roka“, Stjepan Huzjak načelnik Nastavnog nacionalnog središta Civilne zaštite, Božidar Ćurić na temu: „Osposobljavanje mladih za samozaštitu i pružanje pomoći drugima u velikim nesrećama i tehničko tehnološkim katastrofama”, prof.dr.sc. Krunoslav Antoliš na temu: „Osposobljavanje mladih za izazove Interneta i društvenih mreža”, dr.sc. Ivana Glavina Jelač na temu: „Razvoj kritičkog mišljenja kod mladih i alati za prepoznavanje dezinformacija i lažnih vijesti” i Matea Brižić na temu: „Mladi volonteri u aktivnostima Crvenog križa”. Kao pozvani gosti u raspravu su se uključili i Ivica Akmadža glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja i izv.prof.dr.sc. Ante orlović dekan Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti.

Voditelj Okruglog stola bio je prof.dr.sc. Dario Matika stručni voditelj Centra za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“ , Think tanka HGZ-a.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić razgovarao je 31. listopada 2024. s Mašenkom Vukadinović u Novom danu N1 televizije o sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku na kojoj je bio i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge koji je pojašnjavao zastupnicima detalje o aktivnosti NSATU zbog koje se dodatno produbio razdor između vladajućih i oporbe u Hrvatskoj.

U svojim odgovorima general Krešić je između ostalog rekao da je odnos prema NATO-u prije svega političko pitanje i da naš politički vrh treba onda taj stav javnosti objasniti. Općenito ovakva odluka o nesudjelovanju naših časnika u misiji NSATU neće biti dobro primljena od partnera tim više što je misija ustvari konkretizacija točke 15. Deklaracije washingtonskog sastanka na vrhu od srpnja 2024. koja govori o Ukrajini. Ta je Deklaracija prihvaćena od svih sudionika sastanka i u njoj jasno stoji da se provodi u jednoj od članica NATO-a. Odluku o tome hoće li Hrvatska u provođenju misije sudjelovati ili ne trebalo je nakon toga donijeti u zatvorenom krugu ovlaštenih  i onda jasno iskomunicirati javnosti te reći da je to dobro za Hrvatsku i zašto je to dobro. Mi smo slali vojsku i u mnogo riskantnije i zahtjevnije misije i tada to nije bilo upitno i ne vidim razloga da sada ta odluka ne bude pozitivna. Ne bi smjelo biti prijeporno da dva ili više hrvatskih časnika sudjeluju u nekoj misiji NATO i bilo je dobro čuti zamjenika glavnog tajnika NATO o misiji NSATU i o tome kako je potpuno slobodno da neka članica ne želi svoje slati u Ukrajinu, ali da budu u zemlji NATO-a.

Glede budućeg opremanja Oružanih snaga s novom i skupom opremom, general Krešić je rekao da moramo biti svjesni da iako smo pod kišobranom NATO-a Hrvatska mora biti sposobna da sama odgovori na prvi udar u slučaju eventualne ugroze i zato je opremanje Hrvatske vojske najsuvremenijom tehnologijom svakako dobro. Sporazum kao ovaj nedavni s Njemačkom je dobar i treba ga podržati ga, a hrvatskim građanima mora biti jasno iskomunicirano zašto se opremamo. Sigurnost nema cijenu.

Na pitanje o predstojećim predsjedničkim izborima, general Krešić je ponovo naglasio da se HGZ ne bavi dnevnom politikom, ali prati situaciju i za ono što je od strateškog interesa daje preporuke pa će tako dati preporuku i kada krene službena utakmica. HGZ bi želio da svi čimbenici sustava rade i surađuju kako je i propisano i bilo bi žalosno ako bi trebali i idućih pet godina raspravljati o tome tko je u pravu, a tko u krivu. Kandidati bi se trebali izjasniti na koji način oni vide buduću suradnju i  hoće li svoj mandat provesti u jalovoj raspravi ili u suradnji. Svojevrsno „treniranje mišića“ kojem svjedočimo  je gubitak energije i nije preporučljivo pa je takva i situacija u kojoj ministar obrane ne zna što se događa na sastanku Predsjednika Republike i vrha vojske i to još u njegovom dvorištu. Predsjednik je trebao pozvati vrh vojske kod sebe, naglasio je general Krešić.

U prigodi blagdana Svih svetih izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u sastavu predsjednik general Marinko Krešić, član Upravnog odbora general Zvonko Peternel i pukovnik Rudolf Klicper odalo je 31. listopada 2024. počast preminulima na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu upalivši svijeće kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na grobu ratnog ministra Gojka Šuška. Obišli su i grobove članova HGZ-a i drugih zaslužnih generala pokopanih na Mirogoju.

Na dan Svih svetih 1. studenoga 2024. predsjednik Nadzornog odbora general Krešimir Kašpar zapalio je svijeću i odao počast svim braniteljima i članovima HGZ-a pokopanima na Gradskom groblju Miroševac.

U utorak 29. listopada 2024. godine održana je pod predsjedanjem predsjednika HGZ-a umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića 36. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora

Na sjednici je raspravljeno i jednoglasno prihvaćeno izvješće o realizaciji zadaća iz prethodnog razdoblja te je usvojen plan zadaća za mjesec studeni  2024. godine. Članovi Upravnog odbora jednoglasno su prihvatili Poslovnik o radu Kadrovskog povjerenstva.

Nakon provedene rasprave članovi Upravnog odbora jednoglasno su usvojili Smjernice za izradu Plana rada HGZ-a za 2025. godinu te je razmotren tijek priprema za obilježavanje devetnaeste obljetnice HGZ-a koja će se održati na Dan Hrvatskog generalskog zbora 7. studenoga 2024. godine u prostorijama HGZ-a. S tim u svezi raspravljen je prijedlog Kadrovskog povjerenstva HGZ-a te su jednoglasno donesene odluke o prijamu novih članova i o dodjeli priznanja HGZ-a.  

Članovi Upravnog odbora HGZ-a Zdravko Andabak i Petar Bajan te član HGZ-a Josip Lucić nazočili su 29. listopada 2024. komemoraciji na spomen obilježju Trokut-Novska u spomen na 314 poginulih hrvatskih branitelja koji su svoje živote izgubili na zapadno-slavonskom ratištu, a među kojima su i branitelji s područja Zagrebačke županije. Komemoracija se održava kao sjećanje na 29. listopada 1991. kad je otpočela operacija Orkan 91., kojom je oslobođena Zapadna Slavonija.

Član Upravnog odbora HGZ-a Rajko Dumančić i članovi Vladimir Šeks i Željko Prpić nazočili su međunarodnom simpoziju o kulturi sjećanja na žrtve Bleiburške tragedije i Križnog puta. Simpozij je održan 29. i 30. listopada 2024. u dvorani Hrvatske matice iseljenika u Zagrebu, a okupio je stručnjake i znanstvenike koji su kroz niz izlaganja i diskusija raspravljali o temama vezanim uz očuvanje kulture sjećanja na stradanja hrvatskog naroda tijekom Bleiburške tragedije i Križnog puta. Cilj simpozija bio je poticanje dijaloga i razumijevanja povijesnih događaja te stvaranje temelja za daljnje istraživanje i očuvanje povijesne istine. Organizatori simpozija bili su Fakultet hrvatskih studija, Počasni bleiburški vod i Hrvatska matica iseljenika, uz pokroviteljstvo Hrvatskog sabora te supokrovitelje Hrvatsku biskupsku konferenciju i Ministarstvo hrvatskih branitelja.

Program simpozija