Uncategorized

Tijekom rehabilitacije u veteranskom centru u Šibeniku članovi HGZ-a, u pratnji svojih supruga, organizirali su 26. studenog 2023. godine izlet na otok Visovac na Krki. Uz stručno vodstvo fra Stojana Damjanovića obišli su znamenitosti franjevačkog samostana (muzej, arboretum, crkva) te zapalili svijeću na grobovima franjevaca koji su ovdje pokopani u zadnjih 300 godina. Nakon mise uputili su se do spomen obilježja gdje su zapalili svijeću u čast poginulim braniteljima kod oslobađanja Miljevaca tijekom Domovinskog rata. 

U odavanju počasti žrtvama Domovinskog rata, a osobito žrtvi Vukovara i žrtvi Škabrnje, 18. studenoga 2023. sudjelovala su i izaslanstva Hrvatskog generalskog zbora.

Na komemoraciji i svetoj misi u povodu 32. obljetnice stradanja Škabrnje nazočilo je izaslanstvo predvođeno predsjednikom generalom Marinkom Krešićem, koje je nakon svete mise zapalilo svijeće kod središnjeg križa i spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.

U Vukovaru u koloni sjećanja sudjelovalo je izaslanstvo u sastavu potpredsjednik HGZ-a general Mladen Kruljac uz generale Ivana Obrovca, Zvonka Peternela i Iliju Rašića.

U počast žrtvama Domovinskog rata, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvvu Vukovara i Škabrnje, predstavnici Hrvatskog generalskog zbora potpredsjednik Mladen Kruljac, članovi Upravnog odbora Zvonko Peternel i Petar Bajan te Rudi Klicper zajedno s predstavnicima drugih braniteljskih udruga i čelnika Grada Zagreba zapalili su u petak 17. studenoga 2023. svijeće na gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu. Svijeće su zapaljene kod Zida boli i Branitelskog križa.

U sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja. Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1 600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1 000 civila, a ranjeno je više od 2 500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7 000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja. Tridesetdruga obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje bit će obilježena višednevnim prigodnim programima u Vukovaru i Škabrnji. Središnja obilježavanja i u Vukovaru i u Škabrnji tradicionalno započinju 17. studenoga navečer paljenjem svijeća i molitvom – u Vukovaru ispred Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“, a u Škabrnji na početku Ulice 18. studenoga 1991. 

Tekst: Hrvatski sabor

U prigodi izbora potpredsjednika Vlade i ministra obrane predsjednik HGZ-a Marinko Krešić uputio je čestitku Ivanu Anušiću:

“Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre obrane Republike Hrvatske, u ime članova Hrvatskog generalskog zbora i svoje osobno čestitam Vam na izboru te želim puno uspjeha u provođenju predviđenog programa rada Ministarstva obrane i daljnjem strateškom promišljanju razvitka hrvatskog obrambenog sustava. Temeljni ciljevi djelovanja Hrvatskog generalskog zbora su promicanje hrvatske vojne misli i tradicije, znanstveno i stručno istraživanje Domovinskog rata, zaštita ugleda i  dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i promicanje zajedništva, hrvatske nacionalne tradicije i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država te smo za njihovo ostvarenje kao i dosada otvoreni za punu suradnju s Ministarstvom obrane.”

Domoljubi i branitelji iz Posavine i Vukovara s mnogo emocija vratili su sjećanja i ratne slike iz vremena kada su Vukovar i Bosanska Posavina gorjeli pod silinom naleta srpskoga agresora. Sjećanja su bila bolna, ali su s ponosom izrečena na svečanoj akademiji “Posavina Vukovaru” koju je u Zagrebu organizirala Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu s predsjednikom Ilijom Gubercem, piše Večernji list BiH.

Ustrajati na zajedništvu

Oni koji su aktivno sudjelovali u obrani progovorili su kroz ratne slike i sjećanja, prije svega na heroje koji su živote dali za obranu. – Ratna sjećanja na naše prijatelje koji više nisu s nama, na heroje Vukovara i Posavine, vječno će živjeti s nama – poručili su iz Zagreba. – Uvijek je posebno ozračje na skupovima koje organizira Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu jer okuplja Posavljake na pozitivnim vrijednostima. Uz herojski grad Vukovar veže nas pripadnost istom narodu, prošlost i sadašnjost, ali i budućnost jer jednih bez drugih nema. Dijeli nas granica, ali jedan smo narod, dijelimo iste vrijednosti i to će nas držati dok smo živi. A ono što je važno, moramo to prenijeti na one koji dolaze. Na zajedništvu koje smo iznijeli moramo ustrajati. Sada dolazi vrijeme kada u miru, pa i blagostanju, imamo priliku izgraditi ovu državu zbog onih kojih nema, ali i za one koji dolaze, i na dobrobit svih Hrvata bez obzira gdje živjeli, u BiH, Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu. Sada živimo u miru, ali nikada ne smijemo zaboraviti ni jednog poginulog branitelja s lijeve i desne obale Save – poručio je svojedobno branitelj Vukovara Zvonko Milas, danas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić usporedio je dva herojska područja – Bosansku Posavinu s Vukovarom. – Da bi mladi mogli znati što se događalo i cijeniti sadašnjost, moraju znati svoju prošlost. Budućnost može biti dobra ako svi gledamo pozitivno i svatko da svoj doprinos. Platforma radi dobre projekte i radi na jedinstvu hrvatskog naroda Posavine i Slavonije, ma gdje bili. Volio bih da se napravi jedna kolona sjećanja cijele Posavine kako se Bosanska Posavina nikada ne bi zaboravila, zbog poginulih i ranjenih, nestalih i umrlih naših prijatelja – istaknuo je, među ostalim, general Krešić.

Domagoj Knežević pozdravio je nazočne uime ministra vanjskih i europskih poslova RH Gorana Grlića Radmana, kako su kazali, kuma Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu. Knežević je govorio kao povjesničar koji se bavi istraživanjem Domovinskoga rata.

– Mi smo kao branitelji disali jednom dušom i nepotrebno je dijeljenje odličja samo nekim postrojbama – kazao je pukovnik Ivan Ćorluka. Ratnih dana prisjetio se i gvardijan samostana na Plehanu fra Anto Tomas. – Prisjetio sam se izbjeglica koji su padom Vukovara došli u Brčko. Prisjetio sam se obitelji koje sam blagoslivljao poslije pada Vukovara, koje nisu znale za svoje, ali to sve govori o povezanosti Bosanske i cijele slavonske Posavine, a napose Bosanske Posavine i Vukovara – kazao je gvardijan.

Svake se godine na večeri “Posavina Vukovaru” bira najljepši poetski uradak o temi domoljubne poezije, Domovinskoga rata, Posavine i Vukovara. Od prisjelih 130 radova, najljepše su stihove napisali Niko Brnjić, Marko Kopić i Petar Knežević.

Branili svoje domove

Večer je vodio urednik HRT-a Anto Pranjkić. Emotivno su o ratnim događanjima govorili i Pejo Karača i brigadir Ivan Rašić. – Ovo je postala tradicionalna svečana akademija u spomen na stradanja Vukovara i Škabrnje, ali prigoda progovoriti i o stradanjima, žrtvama i herojstvima obrane Bosanske Posavine. Svake godine pozovemo branitelje i s lijeve i desne obale Save. Potrebno je to i zbog mladih, zbog povijesti, da se ne zaboravi tko je bio agresor, a tko se branio – kazao je, među ostalim, Guberac.

Preneseno iz Večernjeg lista BiH

U ponedjeljak 13. studenoga 2023. u Daruvaru je otvoren četvrti, ujedno i najveći Veteranski centar u Hrvatskoj. Svečanosti je nazočio član Upravnog odbora general Zvonko Peternel kao izaslanik HGZ-a, a nazočni su bili i članovi HGZ-a generali Josip Lucić, koji je ujedno i ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar te Slavko Barić. Smješten na gotovo deset tisuća četvornih metara, neposredno uz Daruvarske toplice, ovaj će centar vrijedan oko 14 milijuna eura imati 200 ležajeva te će njime godišnje proći više od tri tisuće branitelja, članova njihovih obitelji i drugih stradalnika Domovinskog rata, a pružat će im se psihosocijalna i medicinska pomoć.

Svečanosti su prisustvovali i predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, saborski zastupnici Vladimir Bilek i Miro Totgergeli, župan bjelovarsko-bilogorski Marko Marušić, daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček, biskup požeško-slavonski Antun Škvorčević, brojni drugi uglednici, te branitelji i članovi obitelji poginulih branitelja i predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Slike: N.Puhalo/MojPortal.HR

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom Marinkom Krešićem nazočilo je 12. studenoga 2023. na seoskom imanju Prodan pokraj Ivanić Grada aktivnostima koje su organizirane od strane Hrvatskog diplomatskog kluba te su dogovorene konkretne aktivnosti kao podloga buduće suradnje. Hrvatski diplomatski klub je nevladina i nestranačka udruga hrvatskih diplomata, utemeljena na etičkim načelima promicanja diplomatske struke i zaštite nacionalnih interesa. Hrvatski diplomatski klub je osnovan radi promicanja hrvatske diplomacije, proučavanja međunarodnih odnosa, vanjske politike RH, diplomatskih aktivnosti vezanih uz diplomatsko djelovanje i predstavljanje država, uspostavljanja suradnje i prijateljskih odnosa s diplomatima stranih država, te zaštite interesa i dostojanstva hrvatskih diplomata – članova Hrvatskog diplomatskog kluba.

U prigodi obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora u je večernjim satima u utorak 7. studenoga 2023. služena u kapeli Vojnog ordinarijata na Ksaverskoj cesti misa zadušnica za preminule članove Hrvatskog generalskog zbora. Misu je služio vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan zajedno s bivšim vojnim biskupom msgr. Jurajom Jezerincom i generalnim vikarom don Markom Medom. Na preminule članove HGZ-a prisjetilo se u prigodnom druženju nakon sv. mise u razgovoru s članovima obitelji.

“Dame i gospodo, dragi prijatelji,

Sve vas srdačno pozdravljam u prigodi osamnaeste (18) godišnjice obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora, te vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu svečanost.

Ovaj je dan prilika za podsjećanje na našu povjesnicu pa je izlažem u kratkim crtama. Nakon što je u vrijeme tzv. detuđmanizacije Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“ predvođeno Jankom Bobetkom odradilo svoju dionicu, sazrelo je vrijeme za kvalitativan pomak što je i realizirano 7. studenoga 2005. godine osnivanjem Hrvatskog generalskog zbora. Pod mojim vodstvom kao prvog predsjednika u razdoblju do 2013. Hrvatski generalski zbor profilirao se u stožernu udrugu najviših časnika Hrvatske vojske.

U slijedećem razdoblju od 2013. do siječnja 2022., a pod vodstvom drugog predsjednika generala zbora Pavla Miljavca ostvaren je daljnji organizacijski pomak i dosegnuta veća javna prepoznatljivost. Godine  2016. uz razumijevanje i potporu Grada Zagreba Udruga je konačno riješila i pripadajući radni prostor čime je omogućen daljnji razvitak. Potres i pandemija djelomično su nas usporili u planiranom djelovanju, ali nismo posustali te smo to razdoblje, uvjetno rečeno, „neaktivnosti“ iskoristili za promišljanje o daljnjim koracima. Na Skupštini Hrvatskog generalskog zbora održanoj 22. siječnja 2022. godine svojim programima i konceptom daljnjeg djelovanja sučelila su se u demokratskoj proceduri tajnog glasovanja dva kandidata te sam ja,  kao jedan od te dvojice, dobio povjerenje i priliku za predvoditi Hrvatski generalski zbor u nešto novo. Izabran je i novi upravni odbor i prionulo se poslu.

Na temelju programa koji sam izložio definirali smo da se želimo transformirati u još poštovaniju i uvaženiju instituciju, koja će biti vjerodostojan i pouzdan partner državnoj politici, koja će sudjelovati u kreiranju javnih politika iz područja sigurnosti i obrane i pratiti, analizirati i po potrebi predlagati rješenja iz djelokruga strateških ciljeva i nacionalnih interesa Republike Hrvatske.

Svojom smo obvezom odredili dostojanstveno obilježavati događaje i obljetnice iz hrvatske vojne povijesti i Domovinskog rata.

Na temelju našeg programa dodatno smo se angažirali i nastojali okupiti što više generala i admirala, uz uvjet poštivanja Statuta i Kodeksa. Prošle godine u članstvo su primljena četiri (4) generala, a veseli nas da nam se i ove godine pridružuju njih još (4).

Rekli smo također da nećemo ulaziti u baš sve probleme koji se pojave, ali dali smo si obvezu svakako upozoriti na slučajeve ugroze, narušavanja ili dovođenja u pitanje temeljnih načela na kojima je stvorena hrvatska država.

Ponovit ću naglasak sa našeg prethodnog Dana HGZ-a: mi nismo niti želimo biti nekadašnji Savez boraca niti „čuvari revolucije“, kako nam znaju predbacivati ne bi li nas diskreditirali, ali s obzirom na dužnosti koje smo tijekom Domovinskog rata i nakon njega obnašali, doprinos koji smo dali u stvaranju i obrani Republike Hrvatske, kao i zbog duga i vječnog poštovanja prema našim suborcima koji više nisu među nama, smatramo da na to imamo moralno pravo.

Isto tako naglašavamo i postignutu transparentnost u radu, što smo proveli kroz pridržavanje načela da se niti jedna odluka ne donosi bez Upravnog odbora. U tom smislu održane su Dvadeset dvije (22) sjednice Upravnog odbora na kojima su, a sukladno ovlastima koje su Statutom date Upravnom odboru, donesene brojne odluke te doneseni ključni akti nužni za realizaciju željene transformacije.

Donesene su između ostalog „Smjernice za funkcionalnu prilagodbu HGZ-a“, a na tom temelju „Poslovnik o radu funkcionalnih cjelina HGZ-a“ i „Odluka o osnivanju funkcionalnih cjelina“.  Osnovano je Vijeće za strateška pitanja, Savjet za promociju Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije „Stožerni general Janko Bobetko“, Hrvatski generalski klub „Gojko Šušak“, Centar za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“ i Savjet za potporu kvaliteti življenja članova HGZ-a.

S ciljem decentralizacije rada HGZ-a i omogućavanja kvalitetnijeg rada članovima HGZ-a koji nisu u Zagrebu osnovan je ogranak Slavonija i Baranja sa sjedištem u Osijeku, a u planu su osnivanja ogranka za Istru i Kvarner sa sjedištem u Puli, ogranka za Dalmaciju sa sjedištem u Splitu i ogranka za Bosnu i Hercegovinu.

Sa željom davanja počasti našim velikanima i uz potrebnu suglasnost nekim smo cjelinama dali njihova imena.

Zaključno, slobodan sam izreći činjenicu da je uz sve izazove HGZ tijekom protekle dvije godine uspješno transformiran.

Naravno, svakom od nas pojedinačno politika nije zabranjena, ali Udruga Hrvatski generalski zbor nije se bavila i neće se baviti politikom, priklanjati ovoj ili onoj opciji jer, a to sam već u nekoliko navrata i javno naglasio: Naša stranka je Hrvatska! Ovdje moram reći i da možda takvo naše stajalište i nije baš sjelo nekim političkim subjektima pa smo temeljem nekih informacija zaključili da je izgleda na djelu bio čak i pokušaj neprijateljskog preuzimanja naše Udruge.

Oprobanom metodologijom Divide et Impera počela se nagrizati jedinstvenost Udruge, no na vrijeme se reagiralo i takav pokušaj zaustavilo. Nažalost, nije to prošlo bez određenih potresa pa i određene štete u javnosti.

U ovom kontekstu moram zato nešto reći i o događajima koji su nas okupirali polovinom ove godine kada se zbog evidentnog kršenja odredbi svih naših akata, a osobito Statuta i Kodeksa HGZ-a moralo radikalno reagirati.

Ovdje moram naglasiti da mi nismo nikakva apsolutistička organizacija u kojoj je ideal slijepa poslušnost prema bilo kome, ali isto tako nismo ni anarhična skupina u kojoj se može raditi što tko hoće. Ne, mi smo dragovoljna udruga visokih dužnosnika Hrvatske vojske i hrvatske vlasti, danas umirovljenih ravnopravnih građana, okupljenih oko zajedničkog cilja i dragovoljno obvezanih pridržavanju najviših razina ponašanja i poštivanja svojih demokratski izabranih tijela.

Mi ne moramo misliti jednako, no ako i ima raskoraka u razmišljanjima obvezali smo se Statutom i Kodeksom takve prijepore rješavati prije svega na tijelima HGZ-a. Kroz ozbiljnost u takvom pristupu mjeri se i vjerodostojnost svakog od nas kao člana, a osobito ako se radi o izabranom dužnosniku. U slučajevima nepridržavanja dogovorenog i propisanog unutar nas samih na kušnji je i vjerodostojnost cijele Udruge u javnom djelovanju.

Pravila su ista za sve i dok sam ja predsjednik HGZ-a inzistirat ću na tome bez iznimke, a oni koji ta pravila ne žele poštivati i misle da svejedno mogu ostati u Udruzi snosit će propisane konzekvence, a ako je to nužno uslijedit će i prestanak članstva.

Već sam prije naveo da je jedna od naših zadaća dostojanstveno obilježavati događaje i obljetnice iz hrvatske vojne povijesti i Domovinskog rata. To je naš dug našim poginulim i nestalim suborcima, svim našim stradalnicima, to je naš dug Domovinskom ratu !

U tom smo smislu 2. studenoga u javnost dali priopćenje u kojem smo osudili svaki pokušaj da se događaji kojih se trebamo sjećati s pijetetom koriste kao poligon za politička prepucavanja. Borovo Selo (12), Petrinja (93), Tovarnik (68), Široka Kula (34), Baćin (56), Lužac (69), Vukovar, i Bolnica, i Velepromet i Ovčara (preko 2500), Škabrnja (86), Voćin (47), Tordinci (208) i brojna druga mjesta gdje su masakrirani naši suborci i naši sugrađani nisu mjesta s kojima se smije licitirati, koje se može svojatati i privatizirati i za koja bilo tko pa makar i bio izabran za čelnika lokalne uprave može određivati tko smije, a tko ne odavati počast ! To su rane svih nas i to su sveta mjesta naše države za koja se na najvišoj razini donosi odluka o aktivnostima obilježavanja njihove žrtve.

Zato takvima koji zlorabe ključne događaje Domovinskog rata šaljemo jasnu i glasnu poruku: gospodo, barem taj jedan dan pokažite malo zahvalnosti, dostojanstva i poštovanja prema onima koji su najzaslužniji za slobodu koju imamo. Maknite se na stranu i poklonite se žrtvi u miru i tišini i budite ponizni jer bez žrtve hrvatskih branitelja ni vas ne bi bilo !  

Republika Hrvatska nastala je na temelju svehrvatske pomirbe i nacionalnog jedinstva iseljene i domovinske Hrvatske te na žrtvi hrvatskih branitelja i zato nitko nema pravo uzurpirati niti prisvajati bitke, operacije i događaje iz Domovinskog rata jer on kao zaglavni kamen hrvatske države pripada hrvatskom narodu i svim hrvatskim braniteljima.

Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!

U slijedećem razdoblju težište napora usmjerit ćemo na zadržavanje razine postignutog, na promicanje vrijednosti i dostojanstveno obilježavanje Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije, na kvalitetno druženje, međusobno pomaganje i skrb za zdravlje, na aktivnosti u kojima svoje znanje i iskustvo dajemo kao pomoć u kreiranju javnih politika iz područja sigurnosti i obrane.

Smatramo da umirovljeni generali i admirali, svojim znanjima, iskustvom i provjerenim domoljubljem mogu i trebaju pomoći državi i društvu radeći na prikladnim mjestima u našem državnom aparatu pa i šire i nastojat ćemo to ostvariti u većoj mjeri nego do sada.

Kao Udruga nastavljamo raditi s ciljem da se afirmiramo kao mjesto gdje se može doći, čuti i razgovarati o temama o kojima se drugdje ne može. Ali, na pristojan i civiliziran način jer vidimo kakav gorak okus ostavlja neprihvatljivi i sada već ozbiljno uvredljivi javni izričaj kojemu smo svjedoci.

Globalno gledajući, olako prijeđene granice uobičajene političke korektnosti nanose ogromnu štetu vanjskopolitičkom ugledu Republike Hrvatske, odražavajući se u krajnjoj konzekvenci i na nacionalnu sigurnost i obrambeni sustav Republike Hrvatske. To je nedopustivo i nitko nema pravo stavljati osobne interese i animozitete ispred interesa Republike Hrvatske. U ime 15 840 poginulih branitelja čija su imena uklesana na zidovima kenotafa u crkvi Svete Mati Slobode takvima upućujem riječi: „Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti-mi ćemo ga držati“.

Mislim da svi vidimo da se svijet našao u velikoj krizi, da svjedočimo preslagivanju svjetskog poretka i da svi strepimo od realne mogućnosti proširivanja sukoba s Bliskog istoka na ostatak svijeta. Tu je i agresija u Ukrajini. Njemački ministar obrane otvoreno upozorava na „prijetnju rata u Europi“, u nama susjednoj državi predsjednik parlamenta postaje četnički vojvoda, u drugoj susjednoj državi i dalje vrše na nas verbalnu agresiju kao nastavak one oružane, a usput otvaraju muzej i dižu spomenik ratnom zločincu, treća susjeda zatvara nam granicu, stotine imigranata, među kojima lako moguće ima i onih s radikalnim i po sigurnost zemlje opasnim namjerama,  „šeta“ našom državom, itd. itd.

Jesmo li mi kao država zaista spremni i ljudstvom i materijalno-tehnički odgovoriti na sve te i moguće nove ugroze ? Naši građani očekuju ozbiljne odgovore na ta pitanja. Svi znamo da smo članica EU, da smo članica NATO saveza, ali na kojima je to stvarno pozicijama naša država, zašto se donose neke odluke i u kojem smjeru ide hrvatska vanjska politika ? Zar je previše od onih koji su na to uostalom i  Ustavom obvezani očekivati u tim bitnim pitanjima jedinstveno stajalište ! Bilo je i nakon 2000. godine prijepora između dva brda, ali nikada iskazanih ovako drastično. Zapitajmo se kakav bi bio ishod Domovinskog rata da je tako bilo u to vrijeme !?

Poštovani gosti i uzvanici,

još jednom Vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu obljetnicu, a ujedno vas pozivam na suradnju i sudjelovanje u daljnjoj izgradnji Hrvatskog generalskog zbora kao naše zajedničke institucije.

Ujedno vas informiram da će danas u kapeli Vojnog ordinarijata s početkom u 18.00 sati biti održana sveta misa zadušnica za naše preminule članove, a misu će služiti vojni biskup msgr. Jure Bogdan. Odazovimo se misi u što većem broju i odajmo počast našim članovima.

Hvala Vam lijepa i živjeli!”