U petak 7. studenoga 2025. svečano je obilježena 20. obljetnica Hrvatskog generalskog zbora. Svečanost je održana u prostorijama HGZ-a u Habdelićevoj ulici u Zagrebu uz nazočnost brojnih uzvanika, gostiju i članova HGZ-a. Sjednici su nazočili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OSRH, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Josip Đakić, predsjednik Odbora za ratne veterane, član Odbora za obranu i član Odbora za poljoprivredu u Hrvatskome saboru, ministar vanjskih i europskih poslova dr.sc. Gordan Grlić Radman,  izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik umirovljeni general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja savjetnik umirovljeni general-pukovnik Dragutin Repinc, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, savjetnik dr.sc. Josip Mihaljević, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH mr.sc. Zvonimir Frka Petešić, glavni inspektor obrane general-pukovnik Siniša Jurković, general-bojnik Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, župan Brodsko-posavske županije doktor Danijel Marušić, rektor Sveučilišta Libertas prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih, glavni tajnik  Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr.sc. Katarina Milković, dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić, prodekanica za razvoj, suradnju, financije i EU fondove veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću doc.dr.sc. Vlatka Ružić, Mario Beko, pomoćnik za sustav kvalitete i odabir operacija iz EU fondova i Maja Mustač, pomoćnica za sustavne podrške i vidljivost EU fondova iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milena Lichtner, pročelnica Stručne službe Gradske skupštine u pratnji Suzane Havelke Noršić, pomoćnice pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, bivši predsjednik Hrvatskog sabora, član HGZ-a, pričuvni general-bojnik Luka Bebić, bivši ministar privatizacije i unutarnjih poslova, član Upravnog odbora HGZ-a, pričuvni stožerni brigadir Ivan Penić, bivši ministar vanjskih poslova prof.dr.sc. Mate Granić, savjetnik predsjednika Vlade RH, bivši ministar obrane Damir Krstičević, savjetnik predsjednika Vlade RH, pričuvni general-pukovnik Mladen Markač, prof.dr.sc. dr.h.c. Emilio Marin, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, dopredsjednici Zrinske garde Čakovec Josip Zorčec i Dražen Berkopić, vlč. Stjepan Zeba, župnik Župe Krasno, Zvonimir Ljubičić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Petrinje, Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva Civilne zaštite, Tomislav Vukoja, voditelj Službe protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije, počasni predsjednik Počasnog bleiburškog voda Vice Vukojević, zamjenik predsjednika Milan Kovač ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Matice hrvatskih iseljenika i Bože Vukušić, voditelj Predstavništva PBV u RH, pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i nacionalne sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ umirovljeni brigadni general Zdravko Jakop, voditeljica Odjela za programe udruga u Sektoru za branitelje, Milena Suknaić, predstojnik Ureda korporativne sigurnosti HEP-a umirovljeni general Miljenko Filipović, Goran Basarac, predsjednik Uprave RH Alan, Anton Kikaš i drugi gosti.

Nakon izvođenja himne i minute šutnje uvodni govor održao je predsjednik HGZ-a umirovljeni general Marinko Krešić. Govor u cijelosti donosimo u nastavku vijesti. Nakon njega prigodna su izlaganja održali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Josip Đakić i izaslanik predsjednika Republike general-pukovnik Tihomir Kundid.

Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora Josip Đakić podsjetio je na ulogu članova Hrvatskog generalskog zbora u obrani domovine, istaknuvši kako predsjednik Sabora i zastupnici cijene njihov rad.

General-pukovnik Tihomir Kundid zahvalio je na ukazanoj časti i čestitao 20. obljetnicu ustrojavanja Hrvatskog generalskog zbora u ime Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske kao njegov izaslanik.

Istaknuvši važnost Hrvatskog generalskog zbora rekao je: “Danas Hrvatski generalski zbor utjelovljuje profesionalni autoritet koji je proizašao iz Domovinskog rata te promiče vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država, ali i Hrvatska vojska”, te je dodao kako u simboličnom smislu Hrvatski generalski zbor predstavlja most između prošlosti i budućnosti, ratnog iskustva i vizije snažnije i sigurnije Hrvatske.

Načelnik Glavnog stožera OSRH istaknuo je kako Hrvatska vojska danas ima dostatnu borbenu moć da može obraniti našu domovinu, ali isto tako doprinosi kolektivnoj sigurnosti angažmanom u NATO-ovim planovima odvraćanja i obrane. “Hrvatska vojska danas je u fazi kvantnog skoka u opremanju i razvoju sposobnosti s tendencijom da postanemo najmodernija vojska jugoistočne Europe.” Svim članovima Hrvatskog generalskog zbora poželio je uspjeh u promociji vrijednosti koje proizlaze iz njihova statuta.

Josip Đakić, Tihomir Kundid

Skupu se tada obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je pohvalio je brojne i konkretne aktivnosti cijeloga članstva HGZ-a te zahvalio na sustavnom dijalogu o svim važnim temama vezanim za sigurnosni i obrambeni sustav te Hrvatsku vojsku i općenito na njihovom doprinosu hrvatskom društvu.

Naglasci iz izlaganja Andreja Plenkovića

U nastavku prenosimo prikaz izlaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa stranice Vlade Republike Hrvatske:

“Osvrnuo se na aktivnosti države na jačanju hrvatskih obrambenih sposobnosti, istaknuvši izmijenjene globalne sigurnosne okolnosti koje imaju direktne posljedice i na našu sigurnost, ali i na naš način života, gospodarstvo, energetsku situaciju, socijalne tenzije. U tom je kontekstu podsjetio na NATO-ovu odluku sa summita u Haagu o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035. godine. Važnosti jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti osobito smo svjesni mi kao država koja je nastala u herojskom Domovinskom ratu, temelju naše suvremene povijesti i onoga što nas okuplja i veže te sintetizira vrijednosti hrvatske države u proteklih 35 godina, kazao je. Pritom je posebno zahvalio svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima te državnom vodstvu iz tog vremena, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, koji su u najkompliciranijim vremenima znali donositi mudre i dalekosežne odluke.

Prisjetivši se rasprave o obrani prije desetak godina na početku prvog mandata svoje vlade, premijer je kazao da su tada kroz razgovore shvatili da smo se možda i previše opustili prema potrebama Hrvatske vojske.

„Mi smo već od prve godine mandata nastojali, prvo, vratiti hrvatskog vojnika u fokus naših aktivnosti, u kontekstu njegovih materijalnih prava, njegovog položaja i poštovanja, pa do postupnog vraćanja Hrvatske vojske u one dijelove Hrvatske iz kojih je s godinama iščezla, a gdje je bila pulsirajući dio tih sredina i toga društva“, kazao je spomenuvši, primjerice, Varaždin, Požegu, Sinj i Pulu. Važna odluka koju su tada donijeli, istaknuo je, bilo je napuštanje istočne i sustavan prelazak na zapadnu vojnu tehnologiju kompatibilnu s NATO-om. Taj je proces zahtjevan i skup, naglasio je, i zahtijeva, prije svega, stručnu procjenu stvarnih potreba Glavnog stožera Hrvatske vojske. Uz političku volju Vlade i ukupan gospodarski rast omogućuje toliko povećana ulaganja, istaknuo je premijer i dodao da je hrvatska javnost mogla vidjeti što sve danas posjeduje Hrvatska vojska u veličanstvenom vojnom mimohodu održanom u Zagrebu uoči ovogodišnje proslave obljetnice Oluje – od Black Hawkova preko Leoparda do Rafalea. Istodobno, Vlada vodi računa i o hrvatskim braniteljima, naglasio je premijer Plenković.

Briga o braniteljima

I ovom je prigodom posebno zahvalio ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu na specifičnom i zahtjevnom poslu pronalaska nestalih u Domovinskom ratu dodajući da tragamo za još 1.740 osoba. „I ovi recentni pronalasci, među kojima je bio i Jean-Michel Nicolier, su važan signal i obiteljima i cijelom hrvatskom društvu koliko smo privrženi ostvarenju tog cilja“, poručio je. Naveo je da je izmijenjen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, kao i Zakon o nestalima i Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Do sada su izgrađena četiri veteranska centra, u Sinju, Šibeniku, Petrinji i Daruvaru, a sagradit će se još pet, u Krapini, Virovitici, Osijeku, Biogradu na Moru i Senju. Povrh toga, grade se i ustanove za trajni smještaj hrvatskih branitelja u Pakracu, Imotskom, Slunju, Slavonskom Brodu i Vukovaru. „Tako veliki institucionalni napor hrvatske države da stvori institucije koje brinu na specifičan i fokusiran način o zdravstvenim, socijalnim i rehabilitacijskim aspektima branitelja i njihovih obitelji je poruka oduženja hrvatske države onima koji su za nju dali najviše“, poručio je predsjednik Vlade.

Govoreći o hrvatskoj policiji, premijer je istaknuo kako ona u današnje vrijeme sigurnosnih ugroza posebno vodi računa o migracijskim kretanjima i čuvanju i hrvatske granice i vanjske granice Europske unije i Schengenske granice na jednoj od važnih migrantskih ruta. „Hrvatska policija igra ulogu koja je neprocjenjiva“, ustvrdio je i dodao da 6.500 hrvatskih policajaca čuva one dijelove granice, osobito s Bosnom i Hercegovinom, gdje nemamo prirodne granice i sprječava migracijski priljev. Uz to, istaknuo je, hrvatska policija radi i na svim drugim aspektima jačanja unutarnje sigurnosti te naveo da su u prošloj godini povećane plaće i u Hrvatskoj vojsci i policiji i obavještajnom sustavu. Posebno je u aktualnom kontekstu upozorio da hrvatski branitelji ne smiju dozvoliti da ponekada budu izmanipulirani u pogledu temeljnih vrijednosti zbog kojih je Hrvatska nastala.

„Hrvatska je nastala da bude demokratska, da bude slobodna, da u njoj pravo izražavanja svog stava, slobodu govora pa i njegovanje specifičnosti manjinskih prava, tradicija i kulture imaju svi naši građani. To je bio smisao i cilj suvremene, moderne hrvatske države čvrsto usidrene u jezgru Europske unije i NATO“, poručio je predsjednik Vlade.

Nakon toliko godina, dodao je, nastaju nekakve dileme kakvo je to hrvatsko društvo i na kojim vrijednostima vladavine prava i ustavnoga poretka vidimo naše društvo. Ne vidimo društvo tako da će netko doći i silom obustaviti aktivnosti neke manjinske zajednice, kazao je istaknuvši da se nije za to borilo u Domovinskom ratu. Zato se, naglasio je, trebamo snažno osloniti na iskustvo i mudrost članova Generalskog zbora. „Da pomognete hrvatskim institucijama u političkoj pedagogiji u hrvatskom društvu onoga što jesu naše vrijednosti, a da jasno identificiramo nešto što nisu naše vrijednosti“, kazao je poručivši kako nema boljeg i snažnijeg autoriteta od ljudi koji su se istaknuli u Domovinskom ratu.

Govoreći o svemu što se u tom kontekstu zbiva proteklih mjeseci premijer je istaknuo nevjerojatnu histeriju ljevice koja Vladu optužuje za povijesni revizionizam i ustaštvo, što nema uporišta niti u jednom potezu ili izjavi. Onda se, dodao je, u takvim okolnostima događaju incidenti poput onoga prije nekoliko dana u Splitu, koji je za svaku osudu. „Zato je i vaša uloga bitna da se pošalje poruka da je takvo ponašanje nedopustivo prema bilo kome, i prema manjinama i prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj, jer sam siguran da bi i predsjednik Tuđman, da je danas živ, bio jako jasan i rezolutan oko osude takvih pojava“, rekao je premijer Plenković. Na kraju je, zahvalivši na pozivu, poručio da su vrata Vlade i svih resora uvijek otvorena svim članovima Hrvatskog generalskog zbora.“

Novi članovi

Nakon uvodnih govora pristupilo se svečanosti prijama novih redovitih, podupirućih i počasnih članova HGZ-a. Odlukom Upravnog odbora HGZ-a 2025. godine u redovito su članstvo primljeni admiral Robert Hranj, general-pukovnik Mladen Fuzul te brigadni generali Ante Gugić, Ivica Lučić, Nikola Škunca, Jadran Topić i Petar Zelenika, a u podupiruće članstvo  prof.dr.sc. Zlatko Hrgović, brigadir Vlado Kovačević, Milan Rosan i glavni policijski savjetnik Ivan Vučković. Nakon potpisivanja prisege novi članovima je predsjednik HGZ-a Marinko Krešić uručio ispravu o primitku u članstvo, Kodeks HGZ-a i malu značku Udruge. Odlukom Upravnog odbora HGZ-a u počasno je članstvo primljen prof.dr.sc. Mate Granić.

Mladen Fuzul, Ante Gugić, Nikola Škunca, Jadran Topić, Petar Zelenika

Zlatko Hrgović, Vlado Kovačević, Milan Rosan, Ivan Vučković

Mate Granić

Uručenje priznanja Hrvatskog generalskog zbora

Predsjednik HGZ-a umirovljeni general Marinko Krešić nakon toga je uručio priznanja HGZ-a.

Odlukom Upravnog odbora HGZ-a Zahvalnica Hrvatskog generalskog zbora dodijeljena je  „za vrijedan doprinos u ostvarivanju projekata Hrvatskog generalskog zbora” Zvonimiru Ljubičiću, zapovjedniku Vatrogasne zajednice Grada Petrinje,  prof.dr.sc. Jani Žiljak Gršić, dekanici Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, doc.dr.sc. Vlatki Ružić,  prodekanici za razvoj, suradnju, financije i EU fondove veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću, Nikoli Turkalju, načelniku Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva Civilne zaštite i Tomislavu Vukoji, voditelju Službe protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije.

Zvonimir Ljubičić, Jana Žiljak Gršić, Vlatka Ružić, Nikola Turkalj, Tomislav Vukoja

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora također je donio odluku kojom se „za zasluge za uspješan rad i djelovanje Hrvatskog generalskog zbora“ dodjeljuje Srebrna povelja  Hrvatskog generalskog zagrebačkom Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dugogodišnjem tajniku HGZ-a satniku Siniši Mihoviću, Počasnom bleiburškom vodu, podupirućim članovima Davorinu Vidasu i Davoru Vrbaneku te velečasnom Stjepanu Zebi, župniku Župe Krasno.

Suzana Havelka Noršić (za Gradski ured), Siniša Mihović, Milan Kovač (za Počasni bleiburški vod), Davorin Vidas, Davor Vrbanek, Stjepan Zeba

Zlatnom poveljom HGZ-a odano je priznanje gradonačelniku Grada Dubrovnika Mati Frankoviću „za osobite zasluge za uspješan rad i djelovanje Hrvatskog generalskog zbora“.

Mato Franković

Temeljem Odluke Upravnog odbora Srebrna plaketa HGZ-a dodijeljena je županu Splitsko-dalmatinske županije Blaženku Bobanu i županu Brodsko-posavske županije Danijelu Marušiću  „za zasluge u promicanju zajedništva i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”.

Blaženko Boban, Danijel Marušić, Janko Bobetko (za Ivana Bobetka), Tihomir Kundid

Temeljem Odluke Upravnog odbora Zlatna plaketa HGZ-a dodijeljena je članu Upravnog odbora HGZ-a brigadiru Ivanu Bobetku “za posebne zasluge u stvaranju neovisne hrvatske države, promicanju zajedništva, očuvanju nacionalne tradicije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja” te načelniku Glavnog stožera OSRH general-pukovniku Tihomiru Kundidu “za posebne zasluge u Domovinskom ratu, izgradnji Hrvatske vojske i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”.

Andrej Plenković, Marinko Krešić

Temeljem Odluke Upravnog odbora (Hrvatskog generalskog zbora) Velika Zlatna plaketa HGZ-a dodijeljena je predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću “za iznimne zasluge u razvitku hrvatskog društva, očuvanju istine o Domovinskom ratu, u izgradnji i modernizaciji Hrvatske vojske i policije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”.

 U ime svih novih članova i svih koji su dobili priznanja HGZ-a zahvalio se prof.dr.sc. Mate Granić.

Glazbeni dio programa izveo je Gudački kvartet Srednje glazbene škole Blagoja Berse iz Zagreba u sastavu Olga Mokrović, violina, Iva Defar, violina, Bela Ćuk, viola i Ema Burazin, violončelo, učenica prvog razreda. Kvartet vodi profesorica Dubravka Jančić. Kvartet je izveo himnu Republike Hrvatske te po jednu skladbu Roberta Schumanna i Karela Komzaka.

Gudački kvartet Srednje glazbene škole Blagoja Berse

Program svečanosti je moderirao umirovljeni general Krešimir Kašpar.

Govor predsjednika Hrvatskog generalskog zbora umirovljenog generala Marinka Krešića

Poštovani gosti i uzvanici, dame i gospodo, dragi prijatelji.

Sve vas srdačno pozdravljam u prigodi 20 godišnjice obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora te vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu svečanost.

Okolnosti nastanka Hrvatskog generalskog zbora, odnosno njegove preteče, Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, vezane su za poznata zbivanja koja su početkom 2000. godine nakon smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana i nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora obilježila društvenu i političku scenu mlade, i tek iz rata izašle, hrvatske države.

Nepunih pet godina nakon završetka pobjedonosnog i veličanstvenog  Domovinskog rata,  došlo je do političkog zaokreta prema temeljnim vrijednostima Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima kao nositeljima tih društvenih vrijednosti.

Otvoreno se  propitivao karakter Domovinskog rata,  a u kontekstu takozvanog „Dogovora u Karađorđevu“ postavljala su se sve češća pitanja o potrebi njegovog vođenja. Hrvatska vlast na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom optuživala se za navodnu podjelu BiH, a Hrvatska vojska za agresiju.  Počela je, kako su to nazvali, politika detuđmanizacije,  koja je dobila svoju službenu dimenziju na nacionalnoj razini, a kao proces  je po svom sadržaju, metodama i načinu vođenja imao rukopis tmurnih i olovnih vremena iz kojih je samostalna i slobodna Hrvatska tek izašla.  Sve to je pratila neviđena kadrovska čistka u OS RH i MORH-u, poglavito visokih časnika, ratnih zapovjednika, generala i admirala pobjedničke Hrvatske vojske.

U takvim društvenim i političkim okolnostima skupina generala podigla je svoj glas, te se 28. rujna 2000. godine obratila javnosti otvorenim pismom, upozoravajući na  neprihvatljivost  tih i takvih politika koje negiraju vrijednosti Domovinskog rata. Kao odgovor na taj javni istup, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ekspresno je donio odluku o umirovljenju djelatnih generala i admirala koji su potpisali pismo.

Nepuna tri mjeseca kasnije umirovljeni generali i admirali utemeljili su,  na osnivačkoj skupštini održanoj 14. prosinca 2000. godine, nevladinu organizaciju pod nazivom: Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, koja je djelovala idućih par godina, a aktivnost se postupno smanjivala nakon smrti generala Bobetka.

Za razliku od danas kada Vlada na čelu s Predsjednikom Andrejom Plenkovićem ulaže maksimalne napore u modernizaciju i opremanju hrvatske vojske i policije te na primjeren način skrbi o hrvatskim braniteljima iz DR u cijelosti na čemu mu zahvaljujemo i dajemo mu punu potporu.

Bila su to složena i izazovna vremena koja su obilježili masovni javni prosvjedi, od kojih se izdvajaju oni u Zagrebu i Splitu, a diljem Hrvatske u znak potpore progonjenim hrvatskim braniteljima  organizirani su mnogobrojni okrugli stolovi, javne rasprave, tribine i koncerti, predstavljanje i promocije knjiga kao i druge aktivnosti.  

U takvim okolnostima i u zamiranju djelovanja „Viribus unitisa“, rodila se ideja o nužnosti okupljanja svih umirovljenih generala i admirala Hrvatske vojske u jednu jedinstvenu nevladinu organizaciju. Inicijativni krug, pod simboličkim znakom svjetionika, koji su činili generali Ljubo Ćesić Rojs i Marinko Krešić te brigadir Zdravko Vladanović, osmislio je u jesen 2005. godine koncept  osnivanja nove generalske organizacije.

Unatoč otporima vodećih političkih stranaka, nakon dva pripremna, na trećem sastanku održanom 7. studenoga 2005. godine u zagrebačkom hotelu „Panorama“ održana je osnivačka skupština na kojoj je službeno osnovan Hrvatski generalski zbor. Za prvog predsjednika izabran sam ja na prijedlog Miroslava Tuđmana, a brigadir Zdravko Vladanović za glavnog tajnika.

Iako je na osnivačkoj skupštini u dvorani nazočilo sedamnaest osoba, osnivačku dokumentaciju dragovoljno je potpisalo četnaest generala i jedan brigadir.  Osnivači Hrvatskog generalskog zbora su bili: Miroslav Tuđman, Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, Davor Domazet – Lošo, Markica Rebić,  Vladimir Zagorec, Josip Štimac, Ante Budimir, Vinko Vrbanac, Franjo Feldi, Željko Glasnović, Ante Roso, Miljenko Galić, Antun Jeričević i Zdravko Vladanović

Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!

Iako danas obilježavamo 20. obljetnicu osnivanja, Hrvatski generalski zbor je slijednik programskih načela Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“ osnovan 5 godina ranije, stoga ne bismo pogriješili kad bi danas obilježavali i   25. obljetnicu Hrvatskog generalskog zbora.

U tom smislu možemo govoriti o tri faze organizacijskog djelovanja Hrvatskog generalskog zbora:

1. U prvoj fazi od 2000. do 2005. godine u kojoj je skupina generala djelovala pod nazivom Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“.
2. U drugoj fazi od 2005. do zaključno 2021. godine koju je obilježio značajan organizacijski pomak, stabilizacija i prepoznatljivost te omasovljenje naše udruge.
3. Treća faza je počela nakon Izborne skupštine 22. siječnja 2022. godine kad je prihvaćen novi koncept organizacije, program transformacije te izabrano aktualno vodstvo.

Danas, HGZ godišnje u prosjeku organizira više od 200 aktivnosti. Za obavljanje tako obimnog posla ustrojili smo Centar za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“, Savjet za promociju Domovinskog rata „Stožerni general Janko Bobetko“ i Hrvatski generalski klub „Gojko Šušak“. Organizirali smo i teritorijalne ogranke. To su Ogranak HGZ-a za Slavoniju i Baranju koji vodi umirovljeni brigadni general Mladen Mikolčević-Padobranac i Ogranak za Dalmaciju koji vodi umirovljeni brigadni general Ivan Beneta. U planu je i osnivanje Ogranka za Istru, Kvarner i Gorski kotar.

Na početku mandata ovog vodstva, odnosno početkom 2022. godine HGZ je imao 111 članova, a danas ih je 163, što je povećanje za gotovo 47%.  Od tog broja 121 ih je redovitih, 26 podupirućih i 16 počasnih.  Uz 82 generala i admirala u članstvu HGZ-a djeluje 52 visoka časnika, 6 glavnih policijskih savjetnika te 23 civila u statusu počasnih i podupirućih članova. Napominjem da se od 27. siječnja 2024. godine, kad je izmijenjen i dopunjen Statut HGZ-a, u redovito članstvo mogu primati isključivo generali i admirali. 

U članstvu HGZ-a koncentriran je ogroman potencijal iskustva, znanja i domoljublja. Tu su bivši načelnici Glavnog stožera, ministri obrane i unutarnjih poslova, pomoćnici, načelnici i najviši zapovjednici iz Domovinskog rata među kojima ratni i poratni zapovjednici gardijskih brigada, Zbornih područja, korpusa, HRM i HRZ i PZO, kao i ostalih sastavnica Orožanih snaga. Naši članovi su i neki od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države; bivši predsjednici Sabora, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, ministri i ostali visoki dužnosnici, kao i istaknuti društveni i športski djelatnici, ugledni intelektualci te predstavnici akademske zajednice. 

Potencijal je to koji nastojimo organizirano i planski staviti u funkciju dobrobiti i boljitka Republike Hrvatske. U tom smislu, uz ogroman broj obilježavanja obljetnica i događaja iz Domovinskog rata, HGZ je u posljednje četiri godine realizirao blizu 30 projekata financiranih iz EU fondova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Zagreba.

Posebno ističem EU projekt pod nazivom „Kako ostarjeti , a ne biti usamljen“  koji smo provodili dvije godine i uspješno završili krajem 2022. godine.  Cilj projekta je bio  jačanje organizacija civilnog društva u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika. Hrvatski generalski zbor je projektne aktivnosti realizirao kroz razvoj i provedbu lokalnih programa u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika. Posebno ističem provedeno stručno istraživanje vezano za integraciju umirovljenih hrvatskih branitelja u život šire zajednice. Konkretne zaključke s preporukama dostavili smo nadležnim tijelima i institucijama.

Tu je i projekt „Strateško promišljanje budućnosti Hrvatske“ u okviru kojeg smo u suradnji s vladinim tijelima i institucijama, akademskom zajednicom, neovisnim stručnjacima, organizacijama civilnog društva  razmatrali teme „Položaja Hrvata izvan Hrvatske“, „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske-sigurnosne prijetnje i izazovi“ te „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“. Po završetku aktivnosti izrađen je i Elaborat o vrednovanju, nositelj kojeg je bio Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.

U okviru višegodišnjeg projekta pod nazivom Nacionalni program edukacije i kultura sjećanja na Domovinski rat, koji se održava u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i Agencijom za odgoj i obrazovanje, ključni sudionici i zapovjednici predaju profesorima i nastavnicima srednjih i osnovnih škola o ključnim operacijama u Domovinskom ratu. U okviru ovog projekta  snimaju se, u suradnji s Institutom Ivo Pilar, intervjui s generalima, admiralima i najvišim vojnim i policijskim zapovjednicima o  ključnim događajima iz Domovinskog rata. Dragocjeni su to materijali za povjesničare, i daljnje  istraživanje Domovinskog rata, a do sada je u ovom projektu sudjelovalo 11 sudionika.

U okviru tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva provodili smo prošle godine aktivnost pod nazivom „Značaj osposobljavanja mladih za samozaštitu i obranu zemlje“ a ove godine provodimo aktivnost pod nazivom „HGZ u potpori razvoja potencijala mladih u oblikovanju budućnosti“. Obrađene su teme vezano za prenošenje iskustva branitelja u potpori sigurnije budućnosti mladih, modelu služenja vojnog roka, digitalnoj pismenosti i osnaživanju mladih za odgovorno ponašanje i otpornost u virtualnom okružju. U studenome ove godine održati ćemo temu „Tjelesna aktivnost u potpori zdravlja mladih“ te „Domovinski odgoj kao novi predmet u školskom sustavu“

Tu je još niz projekata koje vrijedi spomenuti, a posebno ističem projekte: „Kako pomoći u kriznim situacijama“, „Pirotehničari-iskustvo iz Domovinskog rata kao neprocjenjivo iskustvo u suočavanju s novim sigurnosnim izazovima“ koje vodi prof.dr.sc. Dario Matika, umirovljeni brigadir.

Projekt „Tjelesnom aktivnošću do zdravlja“ koji vodi počasni brigadni general Zdravko Andabak te projekt koji iznimno uspješno vodi prof.dr.sc. Darko Ropac, umirovljeni brigadir, pod nazivom „Edukacijom do zdravlja“. Po okončanju projekata prijedlozi s konkretnim preporukama dostavljaju se nadležnim tijelima i institucijama.

U nabrajanju naših djelatnosti svakako treba istaknuti i niz uspješnih predavanja koje su naši članovi održali za profesore i nastavnike povijesti u srednjim i osnovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a na kojima su slušatelji dobili kompleksan uvid, sa strategijske razine, u najznačajnije aspekte stvaranja i razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske te u različite aspekte vojnih aktivnosti i operacija tijekom Domovinskog rata.

Isto tako, a za naše članove i pozvane goste održan je niz zatvorenih stručnih predavanja na kojima su slušatelji mogli čuti čitav niza aktualnih informacija o gorućim problemima i zbivanjima sadašnjice kako u našem bližem okruženju tako i na širim prostorima, a što sve ima reperkusije i na nas.

U želji i s nakanom uključenja svih admirala i generala u našu udrugu njegujemo odmak od strančarenja i dnevne politike uz jedini uvjet pridržavanja odredbi našeg Statuta i našeg Kodeksa kao temeljnih načela djelovanja, a na dobrobit naše Domovine. U pravednom i oslobodilačkom Domovinskom ratu bili smo, bez obzira na sve naše razlike, svi zajedno i to zajedništvo nastojimo očuvati i danas kao zalog bolje budućnosti.

Preko našeg predstavnika umirovljenog general-bojnika Krešimira Kašpara, HGZ djeluje u Povjerenstvu za dodjelu odlikovanja, medalja i braniteljskih zahvalnica pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, a naš član umirovljeni general-bojnik Josip Stojković predsjednik je Povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja Predsjednika Republike Hrvatske.

Veseli me također što mogu reći kako su naši članovi aktivni i u književno-publicističkom radu pa spominjem ovdje knjigu o hrvatskim generalima i admiralima u izdanju Hrvatskog generalskog zbora i Ogranka Matice hrvatske u Grudama autora generala Kašpara i Krešića, memoarsku knjigu generala Ademija, knjigu o Domovinskom ratu brigadira Ropca, knjigu generala Vrbanca i brigadira Antolašića o operacijama u Slavoniji i Baranji, knjigu generala Šeksa o ratu u Bosanskoj Posavini, knjigu generala Ćosića o počecima stvaranja samostalne Hrvatske i Domovinskom ratu, knjigu generala Kašpara o Franji Tuđmanu, knjigu zapisa generala Štimca i knjigu generala Adanića i Miljenka Brekala o Varaždinu u Domovinskom ratu. Spomenimo i knjige “Od Ante do Ante” i “Svjedok jednog vremena” autora generala Ilije Ile Vrljića. 

Članovi Hrvatskog generalskog zbora također su sudjelovali u svojstvu uređivačkog odbora u pripremi knjige “Leksikon hrvatskih generala i admirala” koja bi se ovih dana u suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” trebala pojaviti u javnosti. 

Web stranica Hrvatskog generalskog zbora otvorena je 2013. godine i davala je osnovne informacije o aktivnostima HGZ-a, a stranice je vodio i popunjavao poslovni tajnik Siniša Mihović. Od 2019. godine stranice su u okviru europskog projekta redizajnirane te su osim ažurnih vijesti o svim aktivnostima ponudile i dodatne sadržaje koje su od koristi kako članovima HGZ-a tako i drugim posjetiteljima stranica. Popunjavanje i uređivanje stranica preuzeo je i od tada vodi general Kašpar.

Raduje me također da smo za ovu našu obljetnicu uspjeli prirediti i prigodnu publikaciju koja je ustvari monografija o 20 godina Hrvatskog generalskog zbora. Publikacija je projekt koji su osmislili i odradili generali Tomičić i Kašpar pa im na tome odajem priznanje, a svima vama evo danas je možemo podijeliti i nadamo se da ćete u njoj naći zanimljive i korisne informacije koje dodatno opisuju 20 godina rada i djelovanja naše udruge.

Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!

Danas kad obilježavamo 20. obljetnicu Hrvatskog generalskog zbora, a dva mjeseca prije izbornog Sabora mogu s osobnim zadovoljstvom i ponosom zaključiti:

U skladu s programskim načelima transformirali smo Hrvatski generalski zbor: ustrojili nove funkcionalne cjeline; osigurali transparentnost u radu i usvojili visoke demokratske standarde u izbornom procesu; ostvarili smo značajan iskorak u sudjelovanju u kreiranju javnih politika iz područja sigurnosti i obrane te pitanjima braniteljske populacije; kao i u praćenju, analizi i po potrebi predlaganju rješenja iz djelokruga strateških ciljeva i nacionalnih interesa RH

HGZ smo odmaknuli od strančarenja i dnevne politike, u koju nas uporno i kontinuirano uvlače, te smo HGZ pozicionirali na stratešku razinu, uvažene i u organizacijskom smislu financijski održive institucije. 

Svim dušobrižnicima, kao i onima koji bi nas htjeli podučiti, instrumentalizirati i upregnuti u svoje parcijalne interese i ovom prigodom poručujem:  Naša jedina stranka  je Hrvatska, a naša su načela: Rad na nacionalnoj pomirbi  hrvatskog naroda i jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske kao zalogu budućnosti i prosperiteta, a naš je moto: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što!“

U ime najveće snage HGZ, naša 163 vrijedna člana, poručujem: Mi članovi HGZ-a nećemo se nikad umoriti u radu za dobrobit naše i jedine Hrvatske!

Neka nam živi naša jedina i vječna Hrvatska!

Vijest/Foto: HGZ/ Ivan Juroš/MORH