Vijesti

Vukovar

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u sastavu general Mladen Kruljac, potpredsjednik HGZ-a, general Zvonko Peternel, član Upravnog odbora i članovi HGZ-a generali Ivan Obrovac i Ilija Rašić te generali Kornelije Brkić i Josip Vukina sudjelovalo je 18. studenoga 2024. u Vukovaru u obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.  Obilježavanje je počelo ispred Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro”, gdje je održan prigodni program “Vukovar mjesto posebnog domovinskog pijeteta”, nakon čega je formirana Kolona sjećanja koja je krenula na križni put vukovarskim ulicama.

Kolonu sjećanja u kojoj je bilo više od sto tisuća sudionika predvodili su branitelji Vukovara s članovima obitelji zatočenih, nestalih, poginulih i umrlih branitelja na čelu s pripadnicima hrvatske policije koji su branili Vukovar, a ispred njih ulicama Vukovara hodalo je više od 2600 mladih odjevenih u bijele majice na kojima su pisala imena žrtva agresije na Vukovar.

Počast žrtvama Vukovara polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća ispred Spomen obilježja žrtvama iz Domovinskog rata odali su predstavnici hrvatskih branitelja Vukovara, izaslanstvo Predsjednika Republike Hrvatske predvođeno predstojnikom Ureda predsjednika Republike Orsatom Miljenićem, izaslanstvo Hrvatskog sabora predvođeno predsjednikom Gordanom Jandrokovićem, izaslanstvo Vlade Republike Hrvatske predvođeno predsjednikom Andrejem Plenkovićem, izaslanstvo Vukovarsko-srijemske županije i izaslanstvo Grada Vukovara.

Molitvu za žrtve iz Domovinskog rata predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, a misno slavlje za sve žrtve Domovinskog rata služio je mons. Dražen Kutleša, zagrebački nadbiskup i metropolit.

Škabrnja

Voditelj Ogranka HGZ-a za Dalmaciju general Ivan Beneta i njegov zamjenik kontraadmiral Ante Budimir sudjelovali su u prigodnom obilježavanju Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje u Škabrnji, hodnjom u koloni sjećanja i paljenjem svijeće kod središnjeg spomenika.

Prigodnim komemorativnim skupom u Ambaru na ulazu u Škabrnju, odakle je neprijateljska kolona u 7 sati ujutro prije 33 godine krenula u svoj zločinački pohod, u ponedjeljak 18. studenog 2024. započelo je obilježavanje Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

I ove godine ulice Škabrnje ispunile su tisuće nazočnih građana iz svih dijelova Hrvatske i Bosne i Hercegovine, a u koloni sjećanja okupljeni su krenuli do Spomen-obilježja masovne grobnice, gdje je zajednički vijenac u ime svih izaslanstava položilo izaslanstvo Zajednice udruga hrvatskih civilnih stradalnika Domovinskog rata.

U crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije za sve stradale u Domovinskom ratu koncelebrirano euharistijsko slavlje predvodio je šibenski biskup Tomislav Rogić u zajedništvu sa zadarskim nadbiskupom mons. Milanom Zgrablićem, umirovljenim zadarskim nadbiskupom Želimirom Puljićem, umirovljenim šibenskim biskupom mons. Antom Ivasom te brojnim svećenicima.

Kraljevec na Sutli

U povodu Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje član HGZ-a general Josip Vukina zapalio je 17. studenoga 2024. svijeću kod Spomenika domovinskom ratu i hrvatskim braniteljima u Kraljevcu na Sutli.

Predsjednik HGZ-a general Marinko Krešić nazočio je 17. studenoga 2024., uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtve Vukovara i Škabrnje, u Vukovaru na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata blagoslovu novosagrađene Kapelice Krista kralja mučenika. Tim simboličnim činom Kapelica je otvorena  i postaje “vidljivi svjedok i izričaj kršćanske vjere kojom su bili nošeni oni koji počivaju na ovom Memorijalnom groblju” ku propovijedi je izrekao đakovačko-osječki nadbiskup Đuro Hranić koji je predvodio blagoslov Kapelice i misno slavlje. Nakon mise položene su ruže i zapaljene svijeće na svim grobovima na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru, kao i uz 938 bijelih križeva na mjestu najveće masovne grobnice iz Domovinskog rata. General Krešić poklonio se žrtvi generala Blage Zadre i njegovog sina Roberta.

Kapelica je izgrađena na zajedničku inicijativu potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda i bivšeg vukovarskog župnika fra Ivice Jagodića, u spomen na sve žrtve ubijene tijekom i nakon agresije na Vukovar i Hrvatsku.

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru nastalo je nakon otkrića najveće masovne grobnice 1998. godine iz koje su ekshumirani posmrtni ostaci 938 osoba, na čijem se mjestu danas nalazi 938 bijelih križeva, po jedan u spomen na svaku žrtvu.

Na Memorijalnom groblju pokopani su hrvatski branitelji i civilne žrtve te umrli hrvatski ratni vojni invalidi, kao i umrli članovi obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

Zaključno s rujnom 2024. ukopano je 1166 pokojnika, od kojih je  429 poginulih hrvatskih branitelja, 319 poginulih civila, 320 umrlih hrvatskih ratnih vojnih invalida, 5 umrlih hrvatskih branitelja i 93 člana obitelji poginulih hrvatskih branitelja.

Na Memorijalnom groblju uspostavljen je Centar za posjetitelje, gdje preko dodirnog ekrana posjetitelji mogu pronaći osnovne informacije o Bitci za Vukovar, vidjeti fotografije ekshumacija i zajedničkih ukopa identificiranih iz 1998. godine, prolistati Knjigu žalosti te pronaći osnovne podatke o ukopanima na groblju s točnom pozicijom njihovog posljednjeg počivališta.

Na Veleučilištu kriminalistike i javne sigurnosti koje je ustrojbeni dio Policijske akademije „Prvi hrvatski redarstvenik“ predstavljena je 15. studenoga 2024. godine aktivnost na projektu u kojem će se cjelovito sagledati doprinos pirotehničara pripadnika MUP-a i Hrvatske vojske, kao i drugih civilnih organizacija kao važnih čimbenika sigurnosti. U predstavljanju su sudjelovali potpredsjednik HGZ-a general Frane Tomičić i prof.dr.sc. Dario Matika, a u ime domaćina dekan Veleučilišta izv.prof.dr.sc. Ante Orlović te studenti. Time je Hrvatski generalski zbor započeo s realizacijom projekta „Pirotehničari – iskustva iz Domovinskog rata kao neprocjenjivo iskustvo u suočavanju s novim sigurnosnim prijetnjama“  u okviru aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti domovinskog rata u 2024. godini koje je kroz javni poziv pokrenulo Ministarstvo hrvatskih branitelja. Projekt se nastavlja i u 2025. godini.

Pirotehničari su svojim doprinosom u Domovinskom ratu, na razminiranju teritorija Republike Hrvatske, a zatim djelovanjem u mirovnim misijama i operacijama značajno pridonijeli humanitarnom razminiranju i međunarodnoj sigurnosti. Kroz projekt ukazat će se vrijednosti obuke, osposobljavanja i školovanja pirotehničara u Republici Hrvatskoj i njihovom djelovanju u sigurnosnom okruženju čime se doprinosi promicanju vrijednosti iz Domovinskog rata, ali i pridonosi jačanju otpornosti društva polazeći od iskustava iz Domovinskog rata, ali sagledavajući isto u svijetlu novih sigurnosnih prijetnji. Projekt je posvećen pirotehničarima, njihovoj požrtvovanosti i predanom radu u opasnom poslu razminiranja odnosno njihovim neposrednim iskustvima i praksi koja je nezamjenjiva i jedinstvena u ostvarivanju domovinske sigurnosti, ali i u međunarodnim okvirima pomažući ugroženim prijateljskim zemljama u njihovim budućim naporima za razminiranje po završetku ratnih sukoba.

U tom smislu na međunarodnoj konferenciji „International Donors’ Conference on Humanitarian Demining in Ukraine“ održanoj u Zagrebu od 11. do 12. listopada 2023. godine, Republika Hrvatska dala je snažnu podršku procesu razminiranja u Ukrajini. Istaknuto je veliko iskustvo kojim raspolaže Hrvatska u procesu razminiranja te da će proces razminiranja Hrvatske biti dovršen na proljeće 2026. godine. Podsjetimo se da je u dosadašnjem razminiranju Hrvatske sudjelovalo više od dvije tisuće pirotehničara, a u tom opasnom poslu ranjeno ih je 94, a njih 40 smrtno je stradalo.

U prostorijama HGZ-a u četvrtak 7. studenoga 2024. godine obilježen je Dan Hrvatskog generalskog zbora. Na svečani način i u nazočnosti velikog broja uzvanika obilježena je 19. obljetnica osnivanja Udruge. Tradicionalno se na taj dan primaju novi članovi te dodjeljuju priznanja onima kojima su značajno pridonijeli ostvarenju temeljnih ciljevima HGZ-a. Nakon himne Republike Hrvatske koju je izvela sopranistica Tanja Ruždjak i minute šutnje kojom se odala počast prvom demokratski izabranom hrvatskom predsjedniku dr. Franji Tuđmanu, ratnom ministru Gojku Šušku, stožernom generalu Janku Bobetku te svim poginulim, umrlim i nestalim hrvatskim braniteljima i stradalnicima Domovinskog rata kao i svima onima koji su kroz stoljeća ginuli i stradavali pokušavajući ostvariti samostalnu Hrvatsku, a posebno i svim preminulim članovima Hrvatskog generalskog zbora, pozdravni govor održao je predsjednik HGZ-a general Marinko Krešić.

Govorio je o povijesti HGZ-a, ostvarenim dosadašnjim zadaćama i planovima za budućnost, istaknuvši važnost zajedništva i strateških poruka koje vode prema budućnosti. „Do današnjeg dana glavni nam je cilj bio okupljanje, zajedništvo i slanje poruka za budućnost na strateškoj razini, da hrvatski narod i hrvatski građani žive sretno u ovoj domovini jer zato smo se borili, da imamo sretnu i ponosnu državu“, poručio je general Krešić. Nazočne su pozdravili i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske potpredsjednik Vlade i ministar Tomo Medved, izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora Josip Đakić i izaslanik predsjednika Republike Hrvatske brigadni general Ivica Kranjčević, pročelnik Vojnog ureda Kabineta za obranu i nacionalnu sigurnost Ureda predsjednika RH.

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved čestitao je članovima dan Hrvatskog generalskog zbora te istaknuo važnost njihove uloge u stvaranju moderne Hrvatske, „da ona bude onakva kakvu smo ju već tada 1990. godine i kroz Domovinski rat željeli, kakvu su naši hrvatski branitelji vidjeli u perspektivi, i naravno onakvu kakvu ju želimo predati budućim generacijama. Vi članovi Hrvatskog generalskog zbora, hrvatski generali, ratni zapovjednici iznijeli ste Domovinski rat, ostvarili ste stoljetne težnje našega čovjeka, oblikovali Hrvatsku vojsku i policiju. Kao ratni zapovjednici, bilo na bojištu ili u stožerima promišljali ste, planirali i donosili odluke koje su hrvatskome narodu donijele slobodu“, poručio je Medved.

Josip Đakić, Ivica Kranjčević, Tomo Medved (foto HGZ/I.Juroš)

U redovito članstvo primljeni su general zbora Mirko Šundov, general-bojnik Luka Džanko, brigadni general Marko Rajčić i komodor Marin Stošić, a u podupiruće članstvo primljeni su Jurica Jotić, Renato Mittermayer, Dražen Vikić-Topić i Nikola Vukošić.

Upravni odbor HGZ-a u svibnju 2024. godine je donio odluku kojima se za počasne članove proglašavaju: izv. prof. prim. dr. sc. Marijo Bekić, Zlatko Dalić, prof.dr.sc.dr.h.c. Emilio Marin, prof.dr.sc. Drago Prgomet, prof.dr.sc. Dragan Primorac i Ivica Tucak, a kako se proglašavaju tradicionalno na Dan HGZ-a, to je učinjeno danas.

Marijo Bekić, Zlatko Dalić, Emilio Marin, Dragan Primorac, Ivica Tucak (foto HGZ/i.Juroš)

Na svečanosti su također uručena i priznanja Hrvatskog generalskog zbora zaslužnim osobama koje su svojim djelovanjem zadužile Hrvatski generalski zbor.

Zlatne plakete dodjeljene su: Ivanu Anušiću, Davoru Božinoviću, Franji Greguriću, Gordanu Grlić Radmanu, Krešimiru Kašparu i Mladenu Markaču. Brigadnom generalu Željku Dvekaru zlatna plaketa dodjeljena je posmrtno.

Srebrne plakete dodjeljene su: Ivanu Obrovcu, Ivanu Peniću, Ernestu Petryu. Zlatna povelja dodjeljena je Ervinu Škacanu, a Zahvalnice HGZ-a: Matei Brižić, Jacqueline Domjanić, Branku Galetiću, Damiru Jelenskom, Rudolfu Klicperu i Timuru Križaku.

U ime svih novih članova i svih koji su dobili priznanja zahvalio se potpredsjednik Vlade RH i ministar obrane Ivan Anušić. “Zahvaljujem na ukazanoj časti, ali i na pažnji i obvezi da sve ono zbog čega smo dobili ove nagrade, nastavimo činiti i dalje, i budemo primjer onima koji će u budućnosti dobivati ovakva priznanja”, rekao je ministar. Istaknuvši važnost Hrvatskog generalskog zbora i njegovih članova ministar je rekao: “Danas u ovoj prostoriji imamo cijelu povijest Hrvatske, ljude koji su 90-ih godina bili ključni za stvaranje i kreiranje hrvatske države, kako oni kao vojnici tako i oni koji su u diplomaciji i politici vozili vrlo zahtjevan i težak slalom. Nije bilo lako izvesti Republiku Hrvatsku na put samostalnosti i neovisnosti, spasiti je od srpske agresije i potpunog uništenja te zaštititi civile i na koncu 1995. vratiti hrvatski teritorij”, istaknuo je ministar te zahvalio okupljenim generalima i uzvanicima koji su svojim znanjem, mudrošću i diplomatskim sposobnostima stvarali u tim vremenima.

“Zahvaljujem svima koji su dali i pridonijeli hrvatskoj budućnosti, ali i hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti – svatko u svojem segmentu. U današnjim izmijenjenim geopolitičkim okolnostima ponovno smo u situacijama velikih sigurnosnih ugroza, ponovno su pred nama veliki zadaci i ponovno ćemo trebati jako savezništvo sa saveznicima i partnerima. Morat ćemo imati volje i želje mijenjati stvari, čuvati hrvatsku državu i narod jer smo ih krvlju teško izborili. Morat ćemo činiti sve ono što će našu Hrvatsku i hrvatski narod učiniti sigurnim”, poručio je ministar Anušić.

Svečanost je moderirao član HGZ-a Krešimir Kašpar.

Tekst: HGZ/MORH    Foto: MORH/J.Kopi & HGZ/I.Juroš

U srijedu 6. studenoga 2024., a u povodu Dana Hrvatskog generalskog zbora slavila se sveta misa zadušnica za sve preminule članove HGZ-a. Svetu misu predvodio je vojni biskup msgr. Jure Bogdan, a koncelebrirao je donedavni generalni vikar, a sada imenovani biskup Gospičko-senjske biskupije Marko Medo. Misi su uz članove Hrvatskog generalskog zbora nazočili i članovi obitelji preminulih članova.

Članovi HGZ-a general Josip Stojković i brigadir Dubravko Halovanić nazočili su 3. studenoga 2024. otkrivanju spomen-ploču u selu Belaj, koja je postavljena u spomen na stradale branitelje i stravična razaranja koja su prouzročili pobunjeni Srbi i JNA 4. studenoga 1991. u borbenom proboju iz vojarne u selo Logorište, izvlačeći borbenu tehniku i MTS u okupirani prostor. Uz obitelji poginulih hrvatskih branitelja i hrvatske branitelje, svečanom otkrivanju spomenika nazočili su potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin i gradonačelnik Karlovca Damir Mandić te brojni mještani. Osim obraćanja ministra Medveda, prigodnim govorima nazočnima su se obratili i general Rudolf Brlečić, brigadir Dubravko Halovanić te bojnik Miroslav Dobranić, a spomenik koji je sufinanciralo Ministarstvo hrvatskih branitelja, otkrili su general Josip Stojković i brigadir Renato Radočaj.

U utorak 29. listopada 2024. godine u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora održan je Okrugli stol na temu „Osposobljavanje mladih za samozaštitu i obranu temlje“. Aktivnost je to koju HGZ provodi u okviru Tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva.

Sudionike je pozdravio predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić a    potpredsjednik umirovljeni brigadni general Frane Tomičić je održao uvodno izlaganje.

Predavači na Okruglom stolu: Ivan Jušić, Stjepan Huzjak, Krunoslav Antoliš, Matea Brižić, Božidar Ćurić, Ivana Glavina Jelač

Uz članove Upravnog odbora na Okruglom stolu su sudjelovali  Ivan Jušić, ravnatelj Uprave za ljudske potencijale MORH-a a temom „Obvezno služenje vojnog roka“, Stjepan Huzjak načelnik Nastavnog nacionalnog središta Civilne zaštite, Božidar Ćurić na temu: „Osposobljavanje mladih za samozaštitu i pružanje pomoći drugima u velikim nesrećama i tehničko tehnološkim katastrofama”, prof.dr.sc. Krunoslav Antoliš na temu: „Osposobljavanje mladih za izazove Interneta i društvenih mreža”, dr.sc. Ivana Glavina Jelač na temu: „Razvoj kritičkog mišljenja kod mladih i alati za prepoznavanje dezinformacija i lažnih vijesti” i Matea Brižić na temu: „Mladi volonteri u aktivnostima Crvenog križa”. Kao pozvani gosti u raspravu su se uključili i Ivica Akmadža glavni tajnik Ministarstva hrvatskih branitelja i izv.prof.dr.sc. Ante orlović dekan Veleučilišta kriminalistike i javne sigurnosti.

Voditelj Okruglog stola bio je prof.dr.sc. Dario Matika stručni voditelj Centra za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“ , Think tanka HGZ-a.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić razgovarao je 31. listopada 2024. s Mašenkom Vukadinović u Novom danu N1 televizije o sjednici saborskog Odbora za vanjsku politiku na kojoj je bio i zamjenik glavnog tajnika NATO-a Boris Ruge koji je pojašnjavao zastupnicima detalje o aktivnosti NSATU zbog koje se dodatno produbio razdor između vladajućih i oporbe u Hrvatskoj.

U svojim odgovorima general Krešić je između ostalog rekao da je odnos prema NATO-u prije svega političko pitanje i da naš politički vrh treba onda taj stav javnosti objasniti. Općenito ovakva odluka o nesudjelovanju naših časnika u misiji NSATU neće biti dobro primljena od partnera tim više što je misija ustvari konkretizacija točke 15. Deklaracije washingtonskog sastanka na vrhu od srpnja 2024. koja govori o Ukrajini. Ta je Deklaracija prihvaćena od svih sudionika sastanka i u njoj jasno stoji da se provodi u jednoj od članica NATO-a. Odluku o tome hoće li Hrvatska u provođenju misije sudjelovati ili ne trebalo je nakon toga donijeti u zatvorenom krugu ovlaštenih  i onda jasno iskomunicirati javnosti te reći da je to dobro za Hrvatsku i zašto je to dobro. Mi smo slali vojsku i u mnogo riskantnije i zahtjevnije misije i tada to nije bilo upitno i ne vidim razloga da sada ta odluka ne bude pozitivna. Ne bi smjelo biti prijeporno da dva ili više hrvatskih časnika sudjeluju u nekoj misiji NATO i bilo je dobro čuti zamjenika glavnog tajnika NATO o misiji NSATU i o tome kako je potpuno slobodno da neka članica ne želi svoje slati u Ukrajinu, ali da budu u zemlji NATO-a.

Glede budućeg opremanja Oružanih snaga s novom i skupom opremom, general Krešić je rekao da moramo biti svjesni da iako smo pod kišobranom NATO-a Hrvatska mora biti sposobna da sama odgovori na prvi udar u slučaju eventualne ugroze i zato je opremanje Hrvatske vojske najsuvremenijom tehnologijom svakako dobro. Sporazum kao ovaj nedavni s Njemačkom je dobar i treba ga podržati ga, a hrvatskim građanima mora biti jasno iskomunicirano zašto se opremamo. Sigurnost nema cijenu.

Na pitanje o predstojećim predsjedničkim izborima, general Krešić je ponovo naglasio da se HGZ ne bavi dnevnom politikom, ali prati situaciju i za ono što je od strateškog interesa daje preporuke pa će tako dati preporuku i kada krene službena utakmica. HGZ bi želio da svi čimbenici sustava rade i surađuju kako je i propisano i bilo bi žalosno ako bi trebali i idućih pet godina raspravljati o tome tko je u pravu, a tko u krivu. Kandidati bi se trebali izjasniti na koji način oni vide buduću suradnju i  hoće li svoj mandat provesti u jalovoj raspravi ili u suradnji. Svojevrsno „treniranje mišića“ kojem svjedočimo  je gubitak energije i nije preporučljivo pa je takva i situacija u kojoj ministar obrane ne zna što se događa na sastanku Predsjednika Republike i vrha vojske i to još u njegovom dvorištu. Predsjednik je trebao pozvati vrh vojske kod sebe, naglasio je general Krešić.

U prigodi blagdana Svih svetih izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u sastavu predsjednik general Marinko Krešić, član Upravnog odbora general Zvonko Peternel i pukovnik Rudolf Klicper odalo je 31. listopada 2024. počast preminulima na Gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu upalivši svijeće kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”, kod Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, na grobu prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana te na grobu ratnog ministra Gojka Šuška. Obišli su i grobove članova HGZ-a i drugih zaslužnih generala pokopanih na Mirogoju.

Na dan Svih svetih 1. studenoga 2024. predsjednik Nadzornog odbora general Krešimir Kašpar zapalio je svijeću i odao počast svim braniteljima i članovima HGZ-a pokopanima na Gradskom groblju Miroševac.

U utorak 29. listopada 2024. godine održana je pod predsjedanjem predsjednika HGZ-a umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića 36. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora

Na sjednici je raspravljeno i jednoglasno prihvaćeno izvješće o realizaciji zadaća iz prethodnog razdoblja te je usvojen plan zadaća za mjesec studeni  2024. godine. Članovi Upravnog odbora jednoglasno su prihvatili Poslovnik o radu Kadrovskog povjerenstva.

Nakon provedene rasprave članovi Upravnog odbora jednoglasno su usvojili Smjernice za izradu Plana rada HGZ-a za 2025. godinu te je razmotren tijek priprema za obilježavanje devetnaeste obljetnice HGZ-a koja će se održati na Dan Hrvatskog generalskog zbora 7. studenoga 2024. godine u prostorijama HGZ-a. S tim u svezi raspravljen je prijedlog Kadrovskog povjerenstva HGZ-a te su jednoglasno donesene odluke o prijamu novih članova i o dodjeli priznanja HGZ-a.