Vijesti

U utorak 28. studenog 2023. godine održana je XXIII. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora na kojoj su raspravljene i jednoglasno prihvaćene date informacije te donesene konkretne  odluke  u svezi s točkama dnevnog reda.

Upravni odbor je nakon provedene rasprave prihvatio Plan obilježavanja događaja i obljetnica iz Domovinskog rata za prosinac 2023. godine i Kalendar obilježavanja značajnih datuma i obljetnica iz Domovinskog rata i hrvatske vojne povijesti za 2024. godinu. Upravni odbor prihvatio je i prijedloge planova aktivnosti funkcionalnih cjelina HGZ-a u 2024. godini te Prijedlog plana rada HGZ-a za 2024. godinu.

U svezi sa pripremom godišnjeg Sabora HGZ-a i Božićnog domjenka koji će se održati 14. prosinca 2023. godine, Upravni odbor je razmotrio i uvrdio prijedlog dnevnog reda Sabora i odredio izvjestitelje.  

Nakon provedene rasprave prihvaćene su informacije i donijete su odluke u svezi suradnje s više tijela i institucija. Prihvaćena je  inicijativa Hrvatskog diplomatskog kluba u svezi potpisivanja sporazuma o suradnji sa HGZ-a te je prihvaćena informacija o provedenim aktivnostima vezano za moguće preuzimanje dijela objekata za odmor.  

Upravni odbor je raspravio i prihvatio prijedlog tema za predavanja u HGZ-u tijekom 2024. godine.  

Tijekom rehabilitacije u veteranskom centru u Šibeniku članovi HGZ-a, u pratnji svojih supruga, organizirali su 26. studenog 2023. godine izlet na otok Visovac na Krki. Uz stručno vodstvo fra Stojana Damjanovića obišli su znamenitosti franjevačkog samostana (muzej, arboretum, crkva) te zapalili svijeću na grobovima franjevaca koji su ovdje pokopani u zadnjih 300 godina. Nakon mise uputili su se do spomen obilježja gdje su zapalili svijeću u čast poginulim braniteljima kod oslobađanja Miljevaca tijekom Domovinskog rata. 

U odavanju počasti žrtvama Domovinskog rata, a osobito žrtvi Vukovara i žrtvi Škabrnje, 18. studenoga 2023. sudjelovala su i izaslanstva Hrvatskog generalskog zbora.

Na komemoraciji i svetoj misi u povodu 32. obljetnice stradanja Škabrnje nazočilo je izaslanstvo predvođeno predsjednikom generalom Marinkom Krešićem, koje je nakon svete mise zapalilo svijeće kod središnjeg križa i spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.

U Vukovaru u koloni sjećanja sudjelovalo je izaslanstvo u sastavu potpredsjednik HGZ-a general Mladen Kruljac uz generale Ivana Obrovca, Zvonka Peternela i Iliju Rašića.

U počast žrtvama Domovinskog rata, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvvu Vukovara i Škabrnje, predstavnici Hrvatskog generalskog zbora potpredsjednik Mladen Kruljac, članovi Upravnog odbora Zvonko Peternel i Petar Bajan te Rudi Klicper zajedno s predstavnicima drugih braniteljskih udruga i čelnika Grada Zagreba zapalili su u petak 17. studenoga 2023. svijeće na gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu. Svijeće su zapaljene kod Zida boli i Branitelskog križa.

U sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja. Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1 600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1 000 civila, a ranjeno je više od 2 500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7 000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja. Tridesetdruga obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje bit će obilježena višednevnim prigodnim programima u Vukovaru i Škabrnji. Središnja obilježavanja i u Vukovaru i u Škabrnji tradicionalno započinju 17. studenoga navečer paljenjem svijeća i molitvom – u Vukovaru ispred Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“, a u Škabrnji na početku Ulice 18. studenoga 1991. 

Tekst: Hrvatski sabor

U prigodi izbora potpredsjednika Vlade i ministra obrane predsjednik HGZ-a Marinko Krešić uputio je čestitku Ivanu Anušiću:

“Poštovani potpredsjedniče Vlade i ministre obrane Republike Hrvatske, u ime članova Hrvatskog generalskog zbora i svoje osobno čestitam Vam na izboru te želim puno uspjeha u provođenju predviđenog programa rada Ministarstva obrane i daljnjem strateškom promišljanju razvitka hrvatskog obrambenog sustava. Temeljni ciljevi djelovanja Hrvatskog generalskog zbora su promicanje hrvatske vojne misli i tradicije, znanstveno i stručno istraživanje Domovinskog rata, zaštita ugleda i  dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i promicanje zajedništva, hrvatske nacionalne tradicije i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država te smo za njihovo ostvarenje kao i dosada otvoreni za punu suradnju s Ministarstvom obrane.”

Domoljubi i branitelji iz Posavine i Vukovara s mnogo emocija vratili su sjećanja i ratne slike iz vremena kada su Vukovar i Bosanska Posavina gorjeli pod silinom naleta srpskoga agresora. Sjećanja su bila bolna, ali su s ponosom izrečena na svečanoj akademiji “Posavina Vukovaru” koju je u Zagrebu organizirala Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu s predsjednikom Ilijom Gubercem, piše Večernji list BiH.

Ustrajati na zajedništvu

Oni koji su aktivno sudjelovali u obrani progovorili su kroz ratne slike i sjećanja, prije svega na heroje koji su živote dali za obranu. – Ratna sjećanja na naše prijatelje koji više nisu s nama, na heroje Vukovara i Posavine, vječno će živjeti s nama – poručili su iz Zagreba. – Uvijek je posebno ozračje na skupovima koje organizira Društveno-kulturna platforma za Bosansku Posavinu jer okuplja Posavljake na pozitivnim vrijednostima. Uz herojski grad Vukovar veže nas pripadnost istom narodu, prošlost i sadašnjost, ali i budućnost jer jednih bez drugih nema. Dijeli nas granica, ali jedan smo narod, dijelimo iste vrijednosti i to će nas držati dok smo živi. A ono što je važno, moramo to prenijeti na one koji dolaze. Na zajedništvu koje smo iznijeli moramo ustrajati. Sada dolazi vrijeme kada u miru, pa i blagostanju, imamo priliku izgraditi ovu državu zbog onih kojih nema, ali i za one koji dolaze, i na dobrobit svih Hrvata bez obzira gdje živjeli, u BiH, Hrvatskoj ili bilo gdje u svijetu. Sada živimo u miru, ali nikada ne smijemo zaboraviti ni jednog poginulog branitelja s lijeve i desne obale Save – poručio je svojedobno branitelj Vukovara Zvonko Milas, danas državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić usporedio je dva herojska područja – Bosansku Posavinu s Vukovarom. – Da bi mladi mogli znati što se događalo i cijeniti sadašnjost, moraju znati svoju prošlost. Budućnost može biti dobra ako svi gledamo pozitivno i svatko da svoj doprinos. Platforma radi dobre projekte i radi na jedinstvu hrvatskog naroda Posavine i Slavonije, ma gdje bili. Volio bih da se napravi jedna kolona sjećanja cijele Posavine kako se Bosanska Posavina nikada ne bi zaboravila, zbog poginulih i ranjenih, nestalih i umrlih naših prijatelja – istaknuo je, među ostalim, general Krešić.

Domagoj Knežević pozdravio je nazočne uime ministra vanjskih i europskih poslova RH Gorana Grlića Radmana, kako su kazali, kuma Društveno-kulturne platforme za Bosansku Posavinu. Knežević je govorio kao povjesničar koji se bavi istraživanjem Domovinskoga rata.

– Mi smo kao branitelji disali jednom dušom i nepotrebno je dijeljenje odličja samo nekim postrojbama – kazao je pukovnik Ivan Ćorluka. Ratnih dana prisjetio se i gvardijan samostana na Plehanu fra Anto Tomas. – Prisjetio sam se izbjeglica koji su padom Vukovara došli u Brčko. Prisjetio sam se obitelji koje sam blagoslivljao poslije pada Vukovara, koje nisu znale za svoje, ali to sve govori o povezanosti Bosanske i cijele slavonske Posavine, a napose Bosanske Posavine i Vukovara – kazao je gvardijan.

Svake se godine na večeri “Posavina Vukovaru” bira najljepši poetski uradak o temi domoljubne poezije, Domovinskoga rata, Posavine i Vukovara. Od prisjelih 130 radova, najljepše su stihove napisali Niko Brnjić, Marko Kopić i Petar Knežević.

Branili svoje domove

Večer je vodio urednik HRT-a Anto Pranjkić. Emotivno su o ratnim događanjima govorili i Pejo Karača i brigadir Ivan Rašić. – Ovo je postala tradicionalna svečana akademija u spomen na stradanja Vukovara i Škabrnje, ali prigoda progovoriti i o stradanjima, žrtvama i herojstvima obrane Bosanske Posavine. Svake godine pozovemo branitelje i s lijeve i desne obale Save. Potrebno je to i zbog mladih, zbog povijesti, da se ne zaboravi tko je bio agresor, a tko se branio – kazao je, među ostalim, Guberac.

Preneseno iz Večernjeg lista BiH

U ponedjeljak 13. studenoga 2023. u Daruvaru je otvoren četvrti, ujedno i najveći Veteranski centar u Hrvatskoj. Svečanosti je nazočio član Upravnog odbora general Zvonko Peternel kao izaslanik HGZ-a, a nazočni su bili i članovi HGZ-a generali Josip Lucić, koji je ujedno i ravnatelj Javne ustanove Veteranski centar te Slavko Barić. Smješten na gotovo deset tisuća četvornih metara, neposredno uz Daruvarske toplice, ovaj će centar vrijedan oko 14 milijuna eura imati 200 ležajeva te će njime godišnje proći više od tri tisuće branitelja, članova njihovih obitelji i drugih stradalnika Domovinskog rata, a pružat će im se psihosocijalna i medicinska pomoć.

Svečanosti su prisustvovali i predsjednik Vlade Andrej Plenković, predsjednik Hrvatskog Sabora Gordan Jandroković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić, saborski zastupnici Vladimir Bilek i Miro Totgergeli, župan bjelovarsko-bilogorski Marko Marušić, daruvarski gradonačelnik Damir Lneniček, biskup požeško-slavonski Antun Škvorčević, brojni drugi uglednici, te branitelji i članovi obitelji poginulih branitelja i predstavnici udruga iz Domovinskog rata.

Slike: N.Puhalo/MojPortal.HR

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom Marinkom Krešićem nazočilo je 12. studenoga 2023. na seoskom imanju Prodan pokraj Ivanić Grada aktivnostima koje su organizirane od strane Hrvatskog diplomatskog kluba te su dogovorene konkretne aktivnosti kao podloga buduće suradnje. Hrvatski diplomatski klub je nevladina i nestranačka udruga hrvatskih diplomata, utemeljena na etičkim načelima promicanja diplomatske struke i zaštite nacionalnih interesa. Hrvatski diplomatski klub je osnovan radi promicanja hrvatske diplomacije, proučavanja međunarodnih odnosa, vanjske politike RH, diplomatskih aktivnosti vezanih uz diplomatsko djelovanje i predstavljanje država, uspostavljanja suradnje i prijateljskih odnosa s diplomatima stranih država, te zaštite interesa i dostojanstva hrvatskih diplomata – članova Hrvatskog diplomatskog kluba.

U prigodi obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora u je večernjim satima u utorak 7. studenoga 2023. služena u kapeli Vojnog ordinarijata na Ksaverskoj cesti misa zadušnica za preminule članove Hrvatskog generalskog zbora. Misu je služio vojni ordinarij msgr. Jure Bogdan zajedno s bivšim vojnim biskupom msgr. Jurajom Jezerincom i generalnim vikarom don Markom Medom. Na preminule članove HGZ-a prisjetilo se u prigodnom druženju nakon sv. mise u razgovoru s članovima obitelji.