Dana 6. veljače 2024. godine potpredsjednik HGZ-a general Frane Tomičić održao je u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora koordinacijski sastanak s voditeljima funkcionalnih cjelina i voditeljima projekata HGZ-a. Na sastanku su voditelji izvjestili o statusu provedbe aktualnih šest projekata HGZ-a. To su projekti „Kako pomoći u kriznim situacijama“, „Edukacijom do zdravlja“ i „Pričuvne brigade Grada Zagreba u Domovinskom ratu“ financirani od Grada Zagreba te projekti „Nacionalni program edukacije i kultura sjećanja na Domovinski rat“, „Tjelesnom aktivnošću do zdravlja“ i „Obilježavanje značajnih datuma iz Domovinskog rata“ financirani od Ministarstva hrvatskih branitelja. Nakon provedene rasprave zaključeno je kako se projekti provede sukladno planiranom te će biti završeni u predviđenim rokovima.
Tajnica HGZ-a dr.sc. Jacqueline Domjanić izvjestila je o novim raspisanim javnim pozivima za financiranje/sufinanciranje projekata od strane Grada Zagreba i Ministarstva hrvatskih branitelje za 2024. godinu, kao i najavi Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva (NZRCD) o mogućnosti skorog raspisivanja javnog poziva, za provedbu novog EU projekta. Nakon rasprave u kojoj su sudjelovali nazočni voditelji funkcionalnih cjelina i voditelji projekta zaključeno je kako će se HGZ aktivno uključiti, odnosno prijaviti na raspisane javne pozive kroz prijedlog novih projekata.
General Tomičić upoznao je nazočne s sadržajem teme: „Osposobljavanje mladih za obranu zemlje“ koju će Think tank HGZ-a Centar za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“ u okviru Temeljne sustavne podrške NZRCDO, provoditi tijekom 2024. godine. Tema će se obrađivati kroz dvije konferencije, okrugli stol, javnu raspravu, pet predavanja i anketno istraživanje.
Na sastanku je također podržana aktivnost članova HGZ-a brigadira dr.sc. Daria Matike i brigadira Borisa Trnskog, koji će kroz temu „Hrvatski generali od 1804. do 1919. godine“ sudjelovati na 6. hrvatskom iseljeničkom kongresu koji će održavati u Puli od 27. do 30. lipnja 2024. godine.
Navršila se 31 godina od pogibije 23 pripadnika 3. bojne Kobre, 3. gardijske brigade iz Slavonskog Broda. Na mjestu stradanja u Kašiću obilježena je tužna godišnjica u kojoj su sudjelovali članovi Udruge veterana 3. gardijske brigade „Kune“ zajedno s drugim sudionicima VRO Maslenica, izaslanstvom Zadarske županije koje je predvodio župan Božidar Longin te pripadnici brojnih braniteljskih udruga. U ime Hrvatskog generalskog zbora na svečanostima komemoracije nazočili su potpredsjednik HGZ-a general Mladen Kruljac koji je kao zapovjednik taktičke skupine i sam bio sudionik bitke te Krešimir Šipoš. Odavanju počasti u Kašiću prethodilo je i polaganje vijenaca u Islamu Latinskom odakle je krenuo polumaraton za poginule branitelje do Novigrada. U Kašiću i Islamu Latinskom bili su i osnovnoškolci iz Slavonskog Broda sa svojom učiteljicom Andreom Mandić iz OŠ Dragutin Tadijanović, a održan im je i prigodan sat povijesti iz Domovinskog rata.
Krešimir KašparObilježena 31. godišnjica bitke za Kašić
U subotu 27. siječnja 2024. godine, u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu, održan je redoviti Sabor Hrvatskog generalskog zbora. U nazočnosti natpolovične većine članova HGZ-a, čime su sukladno Statuta HGZ-a ostvareni preduvjeti za pravovaljano odlučivanje, saslušana su radna i financijska izvješća te izvješće Nadzornog odbora o radu u protekloj godini. Sva podnesena izvješća su jednoglasno prihvaćena. Nakon izvješća Saboru su prezentirani Plan rada HGZ-a te financijski plan za 2024. godinu te su i planovi jednoglasno prihvaćeni. Prihvaćen je jednoglasno i Poslovnik Sabora HGZ-a. Nakon kraće rasprave s jednim glasom protiv i dva suzdržana, prihvaćene su određene Izmjene i dopune Statuta HGZ-a kao pretpostavke za još efikasnije buduće djelovanje. Sabor je također izborom umirovljenog brigadira Jose Lacića popunio upražnjeno mjesto člana Nadzornog odbora.
Sabor HGZ-a koji će se održati 27. siječnja 2024. sazvan je na temelju članka 16. podstavka 16.1. Statuta HGZ-a i to kao redovita sjednica koja se održava jednom godišnje. Sabor će nakon provedene rasprave donositi odluke na način kako je propisano Statutom HGZ-a, dakle natpolovičnom većinom nazočnih, a da bi iste bile pravovaljane potrebna je većina od ukupnog broja redovitih članova. Svi članovi, a osobito redoviti članovi koji imaju pravo odlučivanja, imaju pravo i obvezu aktivno sudjelovati u provedbi djelatnosti i ostvarivanju ciljeva HGZ, što znači i sudjelovati u radu Sabora Hrvatskog generalskog zbora. Ako izostanak nije opravdan, dolazak na Sabor je bitan jer to je ne samo način kako članovi mogu ocjenjivati rad svojih izabranih predstavnika u tijelima HGZ-a, nego i način kako mogu utjecati na buduće djelovanje. Posebno je važno naglasiti kako sam čin dolaska na Sabor i aktivno sudjelovanje na istome nije i ne može biti kršenje niti jedne odredbe Statuta HGZ-a ili Zakona o udrugama. Upravo obrnuto, dolazak na Sabor potvrda je da se želi biti aktivan i aktivno utjecati na rad udruge. U tom smislu svi redoviti članovi pozvani su da se odazovu na Sabor sazvan za 27. siječnja 2024. i da svojim aktivnim sudjelovanjem ocjene postignute rezultate te pridonesu još uspješnijem djelovanju Hrvatskog generalskog zbora.
U dvobroju Glasa Slavonije od 20./21. siječnja 2024., u prilogu Magazin, objavljen je razgovor Darka Jerkovića s prof.dr.sc.prim. Darkom Ropcem, voditeljem projekta o projektu “Edukacijom do zdravlja”. U nastavku objavljujemo tekst razgovora objavljenog pod naslovom “Projekt za život”.
“Projekt za život
Početkom siječnja prof. dr. sc. prim. Darko Ropac, umirovljeni brigadir i voditelj Savjeta za potporu kvalitete življenja članova Hrvatskog generalskog zbora (HGZ-a), nastupio je kao gost u emisiji “Veterani mira” prvog programa HRT-a. Povod je bio projekt “Edukacijom do zdravlja”, koji prof. Ropac vodi u HGZ-u. Prilog je izazvao veliko zanimanje među gledateljima i kolegama u javnom zdravstvu. U vezi sa zdravstvenim stanjem branitelja, rezultatima sistematskih pregleda i drugim oblicima zdravstvene zaštite te o značenju spomenutog projekta za Magazin smo razgovarali s prof. Ropcem.
Problemi hrvatskih branitelja uvijek su aktualna društvena tema. Podatci navode da se smrtnost branitelja razlikuje od one u općoj polulaciji. O čemu se tu radi?
– U Hrvatskoj danas ima oko 420.000 živih branitelja, što je gotovo 100.000 manje od njihova broj neposredno nakon Domovinskog rata. Što se dogodilo s tim braniteljima? Umrli su! Naime, godišnje umire više od 6000 branitelja. Tijekom 2022. umrlo ih je točno 6330, što je prosječno 17 branitelja dnevno. Očekivani životni vijek u Hrvatskoj je 78 godina. Branitelji umiru s prosječno 66 godina, što je čak 12 godina kraći životni vijek. Gotovo polovina branitelja umire prije 65. godine u odnosu prema četvrtini stanovnika.
Od čega umiru branitelji i koliko se njihova smrtnost razlikuje od smrtnosti u općoj populaciji?
– Prema podatcima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u RH godišnje umre oko 63.000 osoba. Očito, 10 % čine umrli branitelji. Sve donedavno u RH 50 % smrti bilo je prouzročeno bolestima srca i krvnih žila. Provođenjem preventivnih programa, kao i novih metoda liječenja, smrtnost se od te skupine bolesti smanjila na 37 %. Unutar te skupine bolesti najčešće se umire od ishemijske bolesti srca (12,5 %). Na drugom mjestu su maligne novotvorine, s udjelom u općoj smrtnosti od 22 %. Uzroci smrti kod branitelja posve su drukčiji. Branitelji najčešće umiru od malignih bolesti (35 %), a potom od bolesti srca i krvnih žila (28 %). Među malignim bolestima na prvom su mjestu tumori probavnih organa, a potom tumori dišnih organa. Ishemijska bolest srca najčešći je uzrok smrti unutar skupine bolesti srca i krvnih žila (11 %), podjednako kao i u općoj populaciji.
Koji je mogući uzrok tim razlikama?
– Ono po čemu se branitelji najviše razlikuju od preostalog dijela populacije jest psihofizički stres kojem su bili izloženi tijekom ratnih zbivanja, te kasnije nepovoljno djelovanje posttraumatskog strasnog poremećaja. Samoubojstva su neposredna posljedica PTSP-a i depresivnog poremećaja. U Hrvatskoj se godišnje zabilježi gotovo 600 samoubojstava, od čega se trećina odnosi na samoubojstva branitelja.
Kakva je danas zdravstvena zaštita branitelja?
– Tijekom života branitelji se koriste svim oblicima zdravstvene zaštite. Prema podatcima za 2022. godinu (objavljeno u studenom 2023., HZJZ), branitelji su posjetili odabranog liječnika najčešće zbog bolesti srca i krvnih žila (220.000 posjeta), potom zbog bolesti mišićno-koštanog i vezivnog tkiva te bolesti probavnih organa (svaka skupina 190.000 posjeta). Pritom su maligne novotvorine tek na 12. mjestu (50.000 posjeta). Nešto je drukčija slika što se tiče bolničkog liječenja. Na prvom mjestu su i ovdje bolesti srca i krvnih žila (14.500 hospitalizacija), a najčešća je ishemijska bolest srca. Na drugom mjestu su maligne bolesti s 4160 novootkrivenih bolesnika i 14.000 hospitalizacija godišnje. Dio malignih bolesti otkriven je u okviru provođenja nacionalnih programa za njihovo rano otkrivanje (rak debelog crijeva, pluća, dojke, vrata maternice).
Što država poduzima da se zdravstveno stanje branitelja poboljša, te da se na vrijeme otkriju i liječe bolesti od kojih branitelji boluju?
– Od početka 2017. provode se sistematski pregledi branitelja. Do sada je pregledom obuhvaćeno 100.000 branitelja. U bolnicama Slavonije obavljeno je 27 % sistematskih pregleda. Tom dinamikom trebat će bar još 20 godina da svi budu pregledani. Sistematskim pregledima utvrđeno je da mnogi branitelji imaju nezdrave navike. Pušenje je zastupljeno, kao i u općoj populaciji, s čak 32 %. Tjelesna neaktivnost i prekomjerna tjelesna težina idući su ozbiljan javnozdravstveni problem među braniteljima. Prekomjernu tjelesnu težinu (ITM 25 – 30 kg/m²) ima 46 % branitelja, a pretilih je (ITM iznad 30 kg/m²) čak 37 %. Dakle, ukupno više od 80 % u rizičnoj je skupini za nastanak neke kronične bolesti, osobito iz skupine bolesti srca i krvnih žila. Na sistematskim pregledima otkriveno je više od 20.000 endokrinih bolesti i bolesti metabolizma (pretežito dijabetes), 9200 novih bolesnika od bolesti srca i krvnih žila, 8000 bolesti probavnih organa, 7000 bolesti mokraćnih i spolnih organa te 1240 novotvorina. Ti podatci svakako opravdavaju provođenje sistematskih pregleda branitelja. Zanimljivi su podatci o preporukama koje su dobili branitelji nakon sistematskog pregleda. Preporuku za dodatne preglede dobilo je 45 %, preporuku za promjenom životnog stila njih 55 %, a oko 50 % upućeno je na daljnju specijalističku obradu. Zbog navedenog, osim sistematskih pregleda, nužno je poduzeti dodatne mjere za poboljšanje zdravlja branitelja. S tim ciljem Ministarstvo hrvatskih branitelja osnovalo je veteranske centre u nekoliko gradova (Lipik, Daruvar, Petrinja, Sinj, Šibenik), u kojima se provode preventivni i terapijski programi. Predviđa se otvaranje još nekoliko centara u drugim gradovima.
Je li to dovoljno ili bi trebalo poduzeti i dodatne napore da se zdravstveno stanje branitelja poboljša?
– S javnozdravstvenog stanovišta ključ prevencije bolesti je edukacija branitelja, kojom bi stekli znanja i promijenili loše životne navike s ciljem poboljšanja zdravstvenog stanja i prevencije nastanka bolesti te ranog otkrivanja i liječenja. Na natječaj za branitelje koji je raspisao Grad Zagreb prijavio se Hrvatski generalski zbor – HGZ s projektom pod nazivom “Edukacijom do zdravlja”.
Ukratko, koji su ciljevi projekta “Edukacijom do zdravlja”…?
– Ciljevi projekta su upoznati hrvatske branitelje sa značenjem očuvanja i unaprjeđenja fizičkog i psihičkog zdravlja, ranog otkivanja i liječenja bolesti, rizičnim čimbenicima za razvoj bolesti, preventivnim mjerama i aktivnostima s ciljem očuvanja zdravlja i specifičnostima prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Projekt će se provoditi kroz predavanja i radionice/savjetovališta u prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi u Rakitju/Sveta Nedelja. Na radionicama će se mjeriti određeni biometrijski i psihološki parametri te upozoravati na individualne rizike. Termini aktivnosti bit će nevedeni na web-stranicama Ustanove i nekih braniteljskih udruga (Tigrovi, Gromovi, Hrvatski časnički zbor – ogranak Zagreb), kao i na stranicama Hrvatskog generalskog zbora. Projekt je otvoren za sve branitelje koji žele nešto naučiti i pridonijeti kvaliteti svoga zdravlja, dužem i zdravijem životu. (D.J.)”
Na temelju utvrđenog okvirnog plana predavanja za 2024. godinu u četvrtak 18. siječnja 2024. godine Davor Ivo Stier održao je prostorijama Hrvatskog generalskog zbora predavanje na temu “Srpski svijet i destabilizacija Zapadnog Balkana”.
Na iznimno zanimljivom druženju koje je uz uvodno predavanje kao i komentare i pitanja nazočnih potrajalo duže od dva sata, uz članove HGZ-a sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog diplomatskog kluba predvođeni predsjednikom prof.dr.sc. Emiliom Marinom.
Dana 18. siječnja 2024. godine održana je XXV. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora.
Upravni odbor je nakon provedene rasprave jednoglasno prihvatio Plan težišnih zadaća za veljaču 2024. godine te donio Odluku o poslovima zaposlenika HGZ-a.
U svezi sa pripremom Sabora HGZ-a koji će se održati 27. siječnja 2024. godine Upravni odbor je raspravio i jednoglasno utvrdio Prijedlog poslovnika Sabora HGZ-a, te odredio uvodna izlaganja i izvjestitelje po točkama dnevnog reda sjednice Sabora.
Upravni odbor jednoglasno je dao potporu prijedlogu da se u Osijeku jedna od ulica nazove po 3. gardijskoj brigadi „Kune“ .
Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora nazočilo je u nedjelju 14. siječnja 2024. u Gvozdanskom, naselju na području općine Dvor, hodočašću u Gvozdansko, koje je, pod pokroviteljstvom Ministarstva hrvatskih branitelja i uz potporu Sisačko-moslavačke županije, organizirala Udruga dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske – Podružnica grada Zagreba.
Hodočašće se odvija svake godine u znak sjećanja na junaštvo hrvatskih branitelja utvrde Gvozdansko, koji su u slavnoj bitci 1578. godine, odabrali junačku smrt na obrambenim položajima umjesto predaje koju im je nudio zapovjednik turske vojske koja je opsjedala utvrdu.
Nakon misnog slavlja, koje su u mjesnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova predvodili dubrovački i sisački biskupi, Roko Glasnović i Vlado Košić, formiran je Mimohod hrvatskog ponosa u kojem su sudionici hodočašća došli do spomen-križa u središtu mjesta, gdje je odana počast svim hrvatskim junacima u povijesti i održana komemoracija žrtvama za slobodu Hrvatske.
U okviru aktivnosti posvećenih obilježavanju 15. siječnja Dana međunarodnog priznanja Republike Hrvatske Hrvatski generalski zbor organizira predavanje Davora Ive Stiera na temu „Srpski svet i destabilizacija Zapadnog Balkana“
Predavanje će se održati 18. siječnja 2024. godine u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu, J. Habdelića 2 s početkom u 18,30 sati.
Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska.
Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.
Najnoviji komentari