Vijesti

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) je na izvanrednoj sjednici održanoj 16. lipnja 2023. godine većinom glasova donio slijedeću odluku:

Kršenjem načela o rješavanju nezadovoljstva radom HGZ-a ili prijepora pri zauzimanju stajališta i donošenju odluka prije svega na tijelima HGZ, a kojeg je temeljem Kodeksa HGZ-a obvezan pridržavati se svaki član HGZ-a te nepoštivanjem zaključka Upravnog odbora HGZ-a od 13. lipnja 2023. godine, Ljubo Ćesić je svojim ponovljenim neutemeljenim izjavama u javnosti prouzročio teške posljedice po ugled i interes HGZ-a. Iz tih razloga, Upravni odbor, a temeljem odredbi Statuta Hrvatskog generalskog zbora, donosi odluku o prestanku članstva Ljube Ćesića u Hrvatskom generalskom zboru. Ova odluka stupa na snagu danom donošenja, a stupanjem iste na snagu, Ljubi Ćesiću prestaju sva prava, dužnosti i obveze koje proizlaze iz članstva u HGZ-u. Od 19 članova Upravnog odbora sjednici je nazočilo njih 14 čime je ispunjen statutarni uvjet pravovaljanosti za donošenje odluka, a za odluku o prestanku članstva glasovalo je 10 članova, 2 su bila protiv i 2 su bila suzdržana.

Upravni odbor ponovno naglašava kako je ukupna situacija u Hrvatskom generalskom zboru stabilna i nastavlja se odlučno djelovati poštujući Statut, Kodeks i odluke Upravnog odbora, a prema prihvaćenim planovima rada. Uvažavajući pravo na drugačije mišljenje i poštivanje mišljenja drugih, ali ne prihvaćajući anarhiju i nepridržavanje vlastitih propisa, Hrvatski generalski zbor će se i nadalje boriti za međusobne odnose utemeljene na međusobnom uvažavanju i poštovanju, solidarnosti, kolegijalnosti, međusobnoj toleranciji i povjerenju, istinitosti, prijateljstvu i odanosti kako u djelovanju unutar HGZ tako i izvan njega.

U srijedu 14. lipnja 2023. na gradskom groblju Miroševac u Zagrebu na posljednji je počinak ispraćen general Josip Petrović. U nazočnosti obitelji i brojnih prijatelja, predstavnika Oružanih straža i Ureda predsjednika Republike Hrvatske te kolega iz Hrvatskog generalskog zbora koje je predvodio predsjednik general Marinko Krešić i koji su generalu Petroviću odali počast i počasnim stražama uz odar, prigodni govor u ime Zbora održao je general Krešimir Kašpar. Generalu Petroviću dane su sve propisane vojne počasti te je dostojanstveno ispraćen kako i pripada hrvatskom branitelju i zaslužnom pripadniku Hrvatske vojske.

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora je na izvanrednoj sjednici održanoj 13. lipnja 2023. razmotrio aktualno stanje te nakon četverosatne  rasprave u kojoj su svi imali priliku iznijeti svoje stajalište, većinom glasova zaključio kako treba prestati s javnim međusobnim prozivanjima te sva eventualna nezadovoljstva ili prijepore prije svega rješavati sukladno odredbama Statuta i Kodeksa te drugih važećih odluka, a to znači unutar Hrvatskog generalskog zbora. Ukupna situacija u Hrvatskom generalskom zboru je stabilna i Hrvatski generalski zbor nastavlja odlučno djelovati sukladno svojim propisima, a prema prihvaćenim planovima rada. Hrvatski generalski zbor će se i nadalje boriti za međusobne odnose utemeljene na međusobnom uvažavanju i poštovanju, solidarnosti, kolegijalnosti, međusobnoj toleranciji i povjerenju, istinitosti, prijateljstvu i odanosti kako u djelovanju unutar HGZ tako i izvan njega, uvažavajući pravo na drugačije mišljenje i poštivanje mišljenja drugih, ali ne prihvaćajući anarhiju i nepridržavanje vlastitih propisa.

U utorak 13. lipnja 2023. u prostorima i u organizaciji Hrvatskog generalskog zbora održana je komemoracija za preminulog brigadnog generala Josipa Petrovića. Uz članove obitelji komemoraciji su nazočili načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, izaslanik ministra obrane general Željko Živanović, izaslanik ministra hrvatskih branitelja general Dragutin Repinc te brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora. O životu i djelu generala Petrovića govorio je predsjednik HGZ-a Marinko Krešić, a prigodne su riječi uputili general Živanović i admiral Hranj. Himnu i dvije prigodne skladbe izvela je klapa HRM Sveti Juraj. Prije same komemoracije nazočni su imali priliku upisati se u Knjigu sućuti.

Govor Marinka Krešića

Poštovani članovi obitelji Petrović, poštovani članovi Hrvatskog generalskog zbora, generali i admirali hrvatske pobjedničke vojske, hrvatski branitelji iz Domovinskog rata, poštovani gosti, dame i gospodo !

Došao je kraj još jednom vojnički bogatom životu i prestalo je kucati još jedno dostojanstveno i samozatajno vojničko srce. U 81. godini života umro je naš član, suradnik i prijatelj, brigadni general Josip Petrović. Znali smo da se već se dulje vrijeme junački borio s teškom i neizlječivom bolešću, ali svejedno nas je ova tužna vijest uzdrmala kao i sve koji su ga poznavali.

Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u rodnom kraju Špišić Bukovice i Virovitice u Zagrebu kao stipendist Ratnog zrakoplovstva JNA završava Elektrotehnički fakultet. Nakon diplomiranja 1966. godine i odsluženja vojnog roka u Školi rezervnih tehničkih oficira u Rajlovcu pokraj Sarajeva počinje aktivnu službu u činu tehničkog poručnika na dužnosti zapovjednika voda za održavanje radara i elektronike na aerodromu Pleso u Zagrebu. Cijelu službu u JNA proveo je u Zagrebu na dužnostima od zapovjednika voda i satnije, stožernog časnika, predavača i višeg predavača, do voditelja znanstvene jedinice te zamjenika komandanta i načelnika Štaba Srednje vojno-tehničke škole pri CVVŠ-u u Zagrebu. Tijekom službe završio je brojne specijalizacije i usavršavanja u Jugoslaviji, Sovjetskom Savezu i Ujedinjenoj Kraljevini, a za zasluge odlikovan je sa pet odlikovanja bivše zajednice te više puta pohvaljivan i nagrađivan. U potpukovnika tehničke službe promaknut je 1985. godine i s tim je činom od 1989. do 1991. obnašao dužnost zamjenika komandanta i načelnika Stožera Srednje vojno-tehničke škole pri Centru visokih vojnih tehničkih u Zagrebu.

U kolovozu 1991. godine, kao potpukovnik JNA podnio je zahtjev za napuštanje JNA i dobio rješenje SSNO za prestanak službe s  5. rujnom 1991., a Zboru narodne garde priključuje se  6. rujna 1991. godine.

Tijekom Domovinskog rata obnašao je različite dužnosti u MORH-u i Glavnom stožeru HV.

Bio je načelnik Odjela u Sektoru za razvoju, proizvodnju i znanstveni rad MORH-a od 6. rujna do sredine prosinca 1991. te sudjelovao u ustrojavanju 310. brigade remontne potpore.

Iz MORH-a sredinom prosinca 1991. prelazi u Upravu za školstvo Glavnog stožera HV, gdje prvo radi kao savjetnik, a potom kao načelnik Odjela za organizaciju i planiranje izobrazbe u Sektoru za strateška istraživanja i nastavu, a uz ostale obveze radio je i na ustroju HVU i Dočasničke škole u Jastrebarskom.

Početkom veljače 1994. prelazi u Vojno-tehnički savjet MORH-a na mjesto stručnog savjetnika za ekspertno ocjenjivanje projekata pa kasnije i načelnika Odjela i voditelja u programima međunarodne obučne i obrazovne pomoći Hrvatskoj (MPRI/LRMP i IMET). Bio je i zamjenik predsjednika Vojno-tehničkog savjeta. Također je sudjelovao u uspostavi i provedbi poslijediplomskog studija “Vođenje i upravljanje pokretnim objektima”.

Radio je i na ustrojavanju MORH-ova Instituta za obrambene studije, istraživanje i razvoj, a od listopada 1998. godine obnašatelj je dužnosti zamjenika ravnatelja toga Instituta i usporedno voditelj projekata za nabavu PZO radara i obalnog radara za HRM. Od listopada 2000. do rujna 2001. obnašatelj je dužnosti ravnatelja Instituta.

Od rujna 2001. do listopada 2003. na dužnosti je prvog vojnog predstavnika Republike Hrvatske u Misiji RH pri NATO-u u Bruxellesu, a od listopada 2003. preuzima dužnost načelnika Odjela i zamjenika načelnika Službe za NATO/PfP u Upravi za obrambenu politiku MORH-a. Umirovljen je 31. prosinca 2003. godine.

Čin brigadira dodijeljen mu je 1992., a u čin stožernog brigadira promaknut je 1996. U čin brigadnog generala promaknut je 6. rujna 2001. godine. Odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina službe. Za svoj rad dobio je i više pohvala i nagrada ministra obrane i načelnika GS OSRH.

Nakon umirovljenja član je MORH-ova Savjeta za sukcesiju vojne imovine JNA i granski koordinator za tri ekspertne skupine projekta sukcesije. U svojstvu člana Savjeta za sukcesiju potkraj 2005. na međunarodnim konferencijama o obrambeno industrijskoj suradnji u Mariboru i Sarajevu nastupio je s temom «Sudbina vojno industrijskog kompleksa bivše SFRJ», gdje je predstavio neke rezultate projekta sukcesije. Autor je preko 80 stručnih i znanstvenih radova u širokom spektru područja od elektronike do upravljanja i planiranja te koautor triju preglednih radova objavljenih u časopisu Polemos 2006. godine.

Na Ratnoj školi OS RH «Ban Josip Jelačić» održavao je predavanja posvećena NATO-u, a u Hrvatskom saboru je po potrebi bio savjetnik Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Član je Hrvatskog generalskog zbora od 2013. Bio je predsjednik Nadzornog odbora HGZ-a od 2013. do siječnja 2022. godine. Otklanjajući nagovaranja da ponovno bude predsjednik, zamolio je da u slijedećem mandatu ostane samo član Nadzornog odbora na što je i izabran. Sva svoja znanja i iskustvo stavio je na raspolaganje HGZ-u, osobito na planu strateškog promišljanja te rada na našim dokumentima pa je kao takav bio nositelj ustrojavanja Centra za istraživanje i analize.

Uz predano sudjelovanje u aktivnostima HGZ-a ostat će nam u sjećanju i kao vrijedan i neumoran kroničar naših sastanaka. Kao jedan od predstavnika HGZ-a bio je vrlo aktivni član Uređivačkog odbora “Leksikona hrvatskih generala i admirala od Domovinskog rata do 2021.”,  koji smo ove godine  od MORH-a preuzeli mi u Hrvatskom generalskom zboru i čiju buduću promociju, čemu se jako veselio, eto, nažalost neće doživjeti.

General Josip Petrović je bio svestrano obrazovan, nenametljiv, tih i samozatajan, smiren i uvijek pun optimizma, suradnik u kojeg ste se mogli pouzdati i čovjek kojeg ste jednostavno morali poštivati, ne zato što je bio general nego zbog njegovih plemenitih ljudskih osobina.

Nedostajat će nam jer je mogao još puno pridonijeti našoj hrvatskoj braniteljskoj zajednici, Hrvatskom generalskom zboru, prijateljima, a najviše svojoj Mariji, Sonji i Vesni i cijeloj obitelji, kojima još jednom izražavam najdublju sućut u svoje ime i i u ime čitavog Hrvatskog generalskog zbora.

Generale, dragi Josipe,

hvala ti što si bio s nama i bio jedan od nas,

hvala ti za sve što si učinio za Hrvatsku, njezinu slobodu i hrvatsko državno osamostaljenje.

Neka Ti je vječna hvala i slava, počivao u miru Božjem !

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom Marinkom Krešićem, potpredsjednikom Mladenom Kruljcem i članom Upravnog odbora Zvonkom Peternelom nazočilo je otvaranju Veteranskog centra u Petrinji 12. lipnja 2023. Na svečanosti su, uz ostale, govorili ministar hrvatskih branitelja i potpredsjednik Vlade Tomo Medved i predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković. U veteranskom centru se na jednom mjestu osigurava provedba programa za branitelje koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti na kojima će gostovati predavači iz različitih područja i umjetnici, duhovnu obnovu – duhovno zdravlje, suradnju s udrugama na pružanju izvaninstitucionalnih usluga, očuvanje i promicanje zdravog načina života, programe psihološkog osnaživanja i psihološke intervencije, kao i program čuvanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata. Zajedničku molitvu i blagoslov predvodio je sisački biskup Vlado Košić. Izaslanstvo HGZ-a nazočilo je i svečanoj sjednici Županijske skupštine u Sisku, kojom je obilježen Dan Sisačko-moslavačke županije.

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u sastavu Ivan Bobetko, Željko Krapljan i Davor Vrbanek odalo je u subotu 10. lipnja 2023. počast u prigodi obilježavanja 32. obljetnice ustrojavanja prve dragovoljačke postrojbe 57. SAMB-a Zbora narodne garde polaganjem vijenca i paljenjem svijeća kod Središnjeg križa na Gradskom groblju Viktorovac u Sisku te paljenjem svijeća kod spomenika poginulim hrvatskim braniteljima. 57. samostalni bataljun ZNG-a bio je prva dragovoljačka postrojba u Domovinskom ratu, osnovana 10. lipnja 1991. godine. Bataljunom je zapovijedao Antun Bobetko, dok je Marijan Celjak bio zamjenik. Preustrojem Hrvatske vojske 1993. godine, ustrojena je 57. brigada Hrvatske vojske, nazvana po Marijanu Celjaku, dozapovjedniku koji je 16. rujna 1991. dao život za slobodnu Hrvatsku.

Na svečanosti koja je održana u Kulturno-povijesnom centru, u ime predsjednika Vlade RH Andreja Plenkovića i ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda okupljenima se obratio državni tajnik Darko Nekić. „Ratni put ove brigade doista je impresivan. Brigada je odigrala značajnu ulogu 1991. godine u obrani ovih prostora, a onda i 1995. godine u oslobađanju cijele Banovine od velikosrpskog agresora. Ova je postrojba bila na prvoj crti čije su zasluge iznimne i za obranu i za oslobađanje ovih prostora“, rekao je Nekić.Ispred zgrade Kulturno-povijesnog centra Sisačko moslavačke županije otkriven je spomenik autora Stephana Lupina „Majka hraniteljica“ koji simbolizira ženu, majku, koja je podnijela veliku žrtvu tijekom Domovinskog rata, dala najvrijednije što je imala Domovini. Ta velika žrtva i ljubav prikazana je i u rukama uzdignutim prema nebu, prema svojim voljenima. Spomenik su zajedno otkrili župan Ivan Celjak, Goran Grgac, sin Stjepana Grgca te Julijana i Filip Matanović, roditelji poginulog hrvatskog junaka Predraga Matanovića.

Komemoracija za brigadnog generala Josipa Petrovića održat će se u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora, Habdelićeva 2 u Zagrebu, u utorak 13. lipnja 2023. u 10.00 sati. U Knjigu sućuti moći će se upisati isti dan od 9.00 do 16.00 sati. Posljednji ispraćaj generala Petrovića održat će se na gradskom groblju Miroševac u Zagrebu, u srijedu 14. lipnja 2023. s početkom u 11.40 sati.

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora na čelu s voditeljem generalom Tihomirom Blaškićem i članovima generalima Ilijom Nakićem, Ilijom Vrljićem i Mariom Bradarom nazočilo je i sudjelovalo u radu znanstvenog skupa “Muslimansko/bošnjačko – hrvatski rat, s posebnim osvrtom na oružane sukobe u središnjoj Bosni 1993. godine”, koji se održao 6. i 7. lipnja 2023. u Franšiznom centru u Vitezu.

Uz brojne ugledne predavače na skupu su izlagali i general Blaškić s temom “Oružani sukob Muslimana/ Bošnjaka i Hrvata 1993-1994. – obrana Srednje Bosne; svjedočenje zapovjednika”, general Bradara na temu “Agresija ABiH na općine Kiseljak, Kreševo i Fojnica” i general Nakić na temu “Obrana Travnika, Novog Travnika, Viteza i Busovače – Lašvanske doline”. Organizator skupa bio je Hrvatski dokumentacijski centar Domovinskog rata u BiH.

Dana 7. lipnja 2023. u Zagrebu je nakon dulje i teške bolesti umro naš član brigadni general Josip Petrović.

Rođen 11. listopada 1942. u Koriji. Nakon osnovnog i srednjeg školovanja u rodnom kraju i Špišić Bukovici i Virovitici u Zagrebu kao stipendist Ratnog zrakoplovstva JNA završava Elektrotehnički fakultet. Nakon diplomiranja 1966. godine i odsluženja vojnog roka u Školi rezervnih tehničkih oficira u Rajlovcu pokraj Sarajeva počinje aktivnu službu u činu tehničkog poručnika na dužnosti zapovjednika voda za održavanje radara i elektronike na aerodromu Pleso u Zagrebu. Cijelu službu u JNA proveo je u Zagrebu na dužnostima od zapovjednika voda i satnije, stožernog časnika, predavača i višeg predavača, do voditelja znanstvene jedinice te zamjenika komandanta i načelnika Štaba Srednje vojno-tehničke škole pri CVVŠ-u u Zagrebu. Tijekom službe završio je brojne specijalizacije i usavršavanja u Jugoslaviji, Sovjetskom Savezu i Ujedinjenoj Kraljevini, a za zasluge odlikovan je sa pet odlikovanja bivše zajednice te više puta pohvaljivan i nagrađivan. U potpukovnika tehničke službe promaknut je 1985. godine i s tim je činom od 1989. do 1991. obnašao dužnost zamjenika komandanta i načelnika Stožera Srednje vojno-tehničke škole pri Centru visokih vojnih tehničkih u Zagrebu. U kolovozu 1991. godine, kao potpukovnik JNA podnio je zahtjev za napuštanje JNA i dobio rješenje SSNO za prestanak službe s  5. rujnom 1991., a Zboru narodne garde priključuje se  6. rujna 1991. godine.

Tijekom Domovinskog rata obnašao je različite dužnosti u MORH-u i Glavnom stožeru HV.

Bio je načelnik Odjela u Sektoru za razvoju, proizvodnju i znanstveni rad MORH-a od 6. rujna do sredine prosinca 1991. te sudjelovao u ustrojavanju 310. brigade remontne potpore. Iz MORH-a sredinom prosinca 1991. prelazi u Upravu za školstvo Glavnog stožera HV, gdje prvo radi kao savjetnik, a potom kao načelnik Odjela za organizaciju i planiranje izobrazbe u Sektoru za strateška istraživanja i nastavu, a uz ostale obveze radio je i na ustroju HVU i Dočasničke škole u Jastrebarskom. Početkom veljače 1994. prelazi u Vojno-tehnički savjet MORH-a na mjesto stručnog savjetnika za ekspertno ocjenjivanje projekata pa kasnije i načelnika Odjela i voditelja u programima međunarodne obučne i obrazovne pomoći Hrvatskoj (MPRI/LRMP i IMET). Bio je i zamjenik predsjednika Vojno-tehničkog savjeta. Također je sudjelovao u uspostavi i provedbi poslijediplomskog studija Vođenje i upravljanje pokretnim objektima. Također je radio i na ustrojavanju MORH-ova Instituta za obrambene studije, istraživanje i razvoj, a od listopada 1998. godine obnašatelj je dužnosti zamjenika ravnatelja toga Instituta i usporedno voditelj projekata za nabavu PZO radara i obalnog radara za HRM. Od listopada 2000. do rujna 2001. obnašatelj je dužnosti ravnatelja Instituta. Od rujna 2001. do listopada 2003. na dužnosti je prvog vojnog predstavnika Republike Hrvatske u Misiji RH pri NATO-u u Bruxellesu, a od listopada 2003. preuzima dužnost načelnika Odjela i zamjenika načelnika Službe za NATO/PfP u Upravi za obrambenu politiku MORH-a.

Umirovljen je 31. prosinca 2003. godine.

Čin brigadira dodijeljen mu je 1992., a u čin stožernog brigadira promaknut je 1996. U čin brigadnog generala promaknut je 6. rujna 2001. godine.

Odlikovan je Redom kneza Branimira s ogrlicom, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom domovinskog rata i Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina službe. Za svoj rad dobio je i više pohvala i nagrada ministra obrane i načelnika GS OSRH.

Nakon umirovljenja član je MORH-ova Savjeta za sukcesiju vojne imovine JNA i granski koordinator za tri ekspertne skupine projekta sukcesije. U svojstvu člana Savjeta za sukcesiju potkraj 2005. na međunarodnim konferencijama o obrambeno industrijskoj suradnji u Mariboru i Sarajevu nastupio je s temom «Sudbina vojno industrijskog kompleksa bivše SFRJ», gdje je predstavio neke rezultate projekta sukcesije. Autor je preko 82 stručna i znanstvena rada u širokom spektru područja od elektronike do upravljanja i planiranja te koautor triju preglednih radova objavljenih u časopisu Polemos 2006. godine.

Na Ratnoj školi OS RH «Ban Josip Jelačić» održavao je predavanja posvećena NATO-u, a u Hrvatskom saboru je po potrebi bio savjetnik Izaslanstva Sabora pri Parlamentarnoj skupštini NATO-a.

Bio je predsjednik Nadzornog odbora HGZ-a od 2013. do siječnja 2022. od kada je bio član Nadzornog odbora. Sva svoja znanja i iskustvo stavio je na raspolaganje HGZ-u te je sudjelovao u brojnim aktivnostima, a osobito na planu strateškog promišljanja te rada na temeljnim dokumentima Udruge.