Vijesti

Na konferenciji „Europski socijalni fond plus za razvojno desetljeće“ održanoj u Zagrebu 28. veljače 2023. godine, a koju su otvorili povjerenik Europske komisije za zapošljavanje i socijalna prava Nicolas Schmit i hrvatski ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić predstavljene su mogućnosti koje su Republici Hrvatskoj na raspolaganju iz Europskog socijalnog fonda plus (ESF+) za novo sedmogodišnje programsko razdoblje. Ministar Marin Piletić uvodno je istaknuo kako je Hrvatskoj na raspolaganju 2,27 milijardi eura iz Europskog socijalnog fonda plus te kako će u novom sedmogodišnjem razdoblju ciljevi biti podizanje zaposlenosti, cjeloživotno obrazovanje i smanjenje rizika od siromaštva. Dio tih projekata je od interesa za budući rad Hrvatskog generalskog zbora i na njih će se prijaviti nakon objave natječaja u rujnu 2023. godine. Na Konferenciji su sudjelovali i članovi Hrvatskog generalskog zbora Darko Ropac, Krešimir Trstenjak I Siniša Mihović.

U Pakracu je 1. ožujka 2023. obilježena 32. godišnjica početka Domovinskog rata. U sklopu obilježavanja služena je sveta misa za poginule hrvatske branitelje u župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, a potom je održan Mimohod pobjednika, nakon čega je odana počast kod spomen-obilježja poginulim hrvatskim braniteljima na središnjem gradskom trgu. U programu su sudjelovali i članovi Hrvatskog generalskog zbora Josip Lucić, Zdravko Andabak, Petar Bajan i Darko Rukavina. U pakračkoj kino sali Hrvatskog doma dr. Franjo Tuđman održana je svečana akademija na kojoj su govorili potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, gradonačelnica Pakraca Anamarija Blažević, zastupnik Ante Deur i general zbora Josip Lucić u ime sudionika akcija 1. i 2. ožujka 1991. godine.

Oružani sukob hrvatskih policijskih postrojbi s pobunjenim Srbima zbio se u Pakracu 1. ožujka 1991. i trajao je do 3. ožujka i bio je prvi otvoreni oružani sukob hrvatskih regularnih snaga sa srpskim pobunjenicima te se obilježava kao obljetnica početka Domovinskog rata u Republici Hrvatskoj.

U karlovačkom kazalištu „Zorin dom“ u Karlovcu  je 24. veljače 2023. svečano otvorena izložba ratnih fotografija pod nazivom “Rat u Ukrajini i Domovinski rat u Karlovačkoj županiji – razlike i sličnosti”. U sklopu izložbe koju je priredio umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić prikazane su dokumentarne fotografije Domovinskog rata pribavljene iz arhiva Povijesne postrojbe Karlovačkog počasnog voda ZNG ’91. te fotografije rata u Ukrajini sakupljane od početka ratnih zbivanja na ukrajinskom tlu, koje su dostavili Ivan Ričkov Ilič i Vladimir Kubinski. Izložbu je otvorila županica Karlovačke županije Martina Furdek Hajdin, a okupljenima se obratio i izaslanik ukrajinskog veleposlanika u Republici Hrvatskoj, prvi savjetnik u Veleposlanstvu Serhii Horopakha.

Prigodni program vodila je Lovorka Trdin, a na otvorenju su, između ostalih, bili i predsjednik Gradskog vijeća Marin Svetić, potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Frane Tomičić, umirovljeni general-bojnik Josip Stojković, umirovljeni brigadni generali Rudolf Brlečić i Željko Gašparić te članovi udruga ratnih postrojbi  karlovačkog područja i brojni građani. General Tomičić je održao i predavanje u kojem je usporedio Domovinski rat i rat u Ukrajini. Ukrajinski glazbenici, članovi ukrajinskog orkestra kojeg čine ukrajinske izbjeglice u Karlovcu pod vodstvom Vladimira Tvrdovskog glazbeno su popratili izložbu, izvevši tradicionalne ukrajinske pjesme.

Dana 21. veljače 2023. gost u Hrvatskom generalskom zboru bio je dr.sc Vasilj Kirilič, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj koji je tom prigodom održao prigodno predavanje povodom godišnjice ruske agresije na Ukrajinu. Prije predavanja nazočni su minutom šutnje odali počast ukrajinskim braniteljima i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su položili svoje živote na oltar Domovine.

Uvodne riječi dao je član HGZ-a Dario Matika. Prenosimo izlaganje:

“„Istina je nepobjediva“ i „istina je ta koja se suprotstavlja zlu“ riječi su našeg današnjeg govornika njegove ekselencije veleposlanika dr.sc. Vasilja Kiriliča koji dužnost veleposlanika u Republici Hrvatskoj obnaša od 2019. godine.

Rođen je 28. svibnja 1964. godine u Lavovskoj oblasti u Ukrajini, obnašao je niz važnih dužnosti na vodećim pozicijama u tijelima državne uprave, bio je vice-konzul, glasnogovornik u Ministarstvu vanjskih poslova, ministar savjetnik i zamjenik ravnatelja Uprave za konzularne poslove i od prosinca 2019. godine izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj.

No, osim što diplomat, znanstvenik, docent i humanist, veleposlanik Kirilič je i autor. Tečajeva kao što je „Umjetnost lijepog govora“, prvog Ukrajinskog diplomatskog kalendara i studije „Svijet o Ukrajini i Ukrajincima“

Na Dan pobjede, Dan Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5.kolovoza 2022. godine njegova ekselencija je izrekao: „Na današnji dan 1995. godine Hrvati su izveli operaciju Oluja za oslobođenje od agresora. Hrvatska je vratila svoj teritorij. Vratit će i Ukrajina.”

I kao što je Hrvatska u Domovinskom ratu bila na pravoj strani povijesti kada je Ukrajina stala iza nje, tako je i danas Ukrajina na pravoj strani povijesti i iza nje stoji cijeli demokratski svijet  i Hrvatska od prvog dana agresije Ruske Federacije.”

Dana 21. veljače 2023. član HGZ-a general zbora Josip Lucić održao je informativno predavanje o veteranskim centrima i njihovoj ulozi u osiguravanju provedbe programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti na kojima će gostovati predavači iz različitih područja i umjetniici, duhovnu obnovu – duhovno zdravlje, suradnju s udrugama na pružanju izvaninstitucionalnih usluga, očuvanje i promicanje zdravog načina života, programe psihološkog osnaživanja i psihološke intervencije, kao i program čuvanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata. U sklopu svakog veteranskog centra postojat će spomen-soba poginulim hrvatskim braniteljima i memorabilija iz Domovinskog rata te će se u centrima na poseban i dostojanstven način obilježavati sve važne obljetnice i datumi iz Domovinskog rata. Veteranski centri su istovremeno i centri razvoja u kojima se pruža savjetodavna pomoć, edukacije kroz različite radionice, seminare, treninge, osnaživanje potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.

Foto: HGZ

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima sastao se 14. veljače 2023. s izaslanstvom Hrvatskog generalskog zbora koje je predvodio predsjednik HGZ-a Marinko Krešić.

Ministar Medved izvijestio ih je o najznačajnijim projektima, aktivnostima i inicijativama Ministarstva hrvatskih branitelja kao što je uspostava veteranskih centara i osnivanje ustanova za dugotrajni smještaj, kontinuirana potpora bivšim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora te vraćanje deset posto od smanjenih braniteljskih mirovina.

Istaknuo je punu potporu Vlade svim projektima i aktivnostima Ministarstva, koje u svom djelovanju obuhvaća i suradnju s braniteljsko-stradalničkim udrugama, naglasivši pritom partnerski odnos s udrugama iz Domovinskog rata, kao i dobru suradnju s Hrvatskim generalskim zborom.

General Krešić zahvalio je na prijemu i pohvalio napore i postignuća Ministarstva hrvatskih branitelja u mandatu ministra Medveda, izrazivši potporu Hrvatskog generalskog zbora spomenutim aktivnostima. Osvrnuo se na reorganizaciju HGZ-a, čiji je ustroj i funkcionalne cjeline kroz prezentaciju predstavio general Frane Tomičić, s posebnim naglaskom na status i način financiranja djelatnosti koje provode i planiraju.

O djelovanju HGZ-a govorili su i generali Mladen Kruljac i Ljubo Ćesić, a zajednička je poruka svih članova izaslanstva kako će HGZ i nadalje biti vjerodostojan i pouzdan partner hrvatskoj državnoj politici.

Obostrano je izraženo zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i iskazana međusobna potpora radu i djelovanju, u kojem će se i nadalje poticati zajedništvo i partnerski odnos.

Tekst i foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Opća bolnica Dr. Josip Benčević Slavonski Brod i Hrvatski liječnički zbor su u povodu 32. obljetnice Domovinskog rata organizirali 3. veljače 2023. znanstveno-memorijalni skup o Općoj bolnici Slavonski Brod u Domovinskom ratu. Uz mnoštvo uzvanika u radu skupa sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog generalskog zbora. Brodska je bolnica, nakon vukovarske, bila najgranatiranija i zbrinula je više od 7.700 ranjenika što je najveći broj stradalih u Domovinskom ratu u Hrvatskoj istaknuto je na skupu. Bilo je 900 poginulih, među kojima 28 djece, a najveća stradavanja bila su tijekom 1992. godine.

Dana 31. siječnja 2023.  Hrvatski generalski zbor prisjetio se svog pokojnog člana prof. dr.sc. Miroslava Tuđmana te obilježio drugu godišnjicu njegovog preranog odlaska. U prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u toj je prigodi održana promocija knjige akademika Josipa Pečarića  „Zašto Miroslav Tuđman nije bio profesor emeritus?“. Uz uvodni i završni govor predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Marinka Krešića, izlaganja su imali akademik Pečarić te Mate Kovačević i Damir Pešorda.

Izlaganje predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Marinka Krešića

General-bojnik Miroslav Tuđman bio je naš prijatelj, suborac i jedan od utemeljitelja HGZ-a, koji je ostavio neizbrisiv trag u znanstveno-nastavnom, sigurnosno-obavještajnom, publicističkom i političkom životu samostalne i suverene Republike Hrvatske. Uvijek miran i samozatajan, skroman i odmjeren te obziran prema svima plijenio je ozbiljnošću, sistematičnošću i organizacijskom sposobnošću.

Miro je bio vrhunski poznavatelj političkih prilika u Hrvatskoj i šire, stoga su njegove prosudbe gotovo uvijek bile točne, precizne, argumentirane  i u samu srž su pogađale teme kojima se bavio. Kao diplomirani filozof i sociolog, te doktor informacijskih znanosti prenosio je svoja znanja studentima i polaznicima mnogih obrazovnih institucija od Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mostaru pa sve do Diplomatske i Obavještajne akademije.

Za Miru se sa sigurnošću može ustvrditi kako je bio jedan od onih hrvatskih političara koji su od 90-ih godina pa sve do svoje smrti u pravom smislu riječi formirali i oblikovali hrvatsko društvo te sudjelovali u donošenju najvažnijih odluka za Republiku Hrvatsku.

Iako bi o Mirinu doprinosu razvoju moderne hrvatske države mogli razgovarati po mnogim segmentima, dozvolite mi da istaknem tri najvažnija:

• Miro je dao nemjerljiv doprinos razvoju hrvatskog sigurnosnog i obavještajnog, ili kako je volio govoriti-izvještajnog,  sustava kao važne sastavnice sigurnosti Republike Hrvatske.
• Bio je neumoran u ukazivanju na važanost i zalaganju za jačanje odnosa između Hrvatske i BiH, kao i za ravnopravnost Hrvata u BiH,
• S treće strane Miro je bio hrvatski branitelj, jedan od utemeljitelja IPD-a u MORH-u, te aktivan sudionik u događajima i operacijama obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata.

Kao jedan od utemeljitelja HGZ-a Miro ne samo da je bio aktivan član, već je  bio tvorac statutarnih načela po kojima HGZ i danas djeluje. Zalagao se za stratešku razinu djelovanje, pokretanje znanstveno-istraživačkog rada u svezi nacionalne sigurnosti i Domovinskog rata te snažniji iskorak HGZ-a u međunarodnoj suradnji.  

Danas, na drugu obljetnicu Mirine smrti, a u povodu promocije ove knjige, kao predsjednik HGZ-a, želim naglasiti:

1. Mnoge Mirine ideje, načela i vrijednosti za koje se zalagao utkali smo tijekom 2022. godine u novu organizaciju i ustroj HGZ-a.
2. U tom smislu ustrojili smo u sastavu HGZ-a „Centar za istraživanje i analize“, kao „think tank“, odnosno mislilište HGZ-a koje se bavi:
3. sigurnosnim i obrambenim politikama,
4. snalizama sigurnosnih prijetnji i izazova prema Republici Hrvatskoj.
5. istraživanjem i analizama kriznih žarišta, kako postojećih tako i onih u nastajanju, te njihovom mogućom refleksijom na Republiku Hrvatsku i okružje.
6. Posebnu pozornost posvećujemo znanstveno stručnom istraživanju doprinosa Domovinskog rata razvoju vojne misli, te izučavanju hrvatske vojne tradicije.
7. U tom smislu ostvarili smo suradnju sa akademskom zajednicom, vladinim tijelima i institucijama, neovisnim stručnjacima i ekspertima, medijima te svekolikom zainteresiranom javnošću.

Čast mi je i osobno zadovoljstvo, kako meni kao predsjedniku, tako i svim članovima HGZ-a, da se danas u našim prostorima organizira promocija ove knjige posvećene našem članu, utemeljitelju, prijatelju, suborcu i nadasve velikom čovjeku- Miri Tuđmanu.

Kodeksom Hrvatskog generalskog zbora utvrđena je naša krilatica i ona glasi: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu vječnu i jedinu Hrvatsku ni za što!“. Načelo je to pod kojim je zajedno s nama predano živio i djelovao naš prijatelj, suborac i član Miro Tuđman.

U okviru projekta Centra za istraživanja i analize Hrvatskog generalskog zbora u suradnji s Vijećem za strateška pitanja pod nazivom „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ 26. siječnja 2023. godine održana je III. znanstveno – stručna konferencija pod nazivom „Položaj Hrvata izvan Hrvatske“.

Nastavak je to dviju prethodnih konferencija ( „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske – sigurnosne prijetnje i izazovi“ te „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“) kojima se Hrvatski generalski zbor odazvao pozivu Vlade Republike Hrvatske u kontekstu Nacionalne razvojne strategije 2030. godina i odrednice da provedba spomenute strategije pretpostavlja angažman svih društvenih i upravljačkih skupina.  

Cilj konferencija bio je da se kroz analitičko – sintetičkom pristup strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske na načelima uključivosti, otvorenosti i transparentnosti u suradnji s akademskom zajednicom, renomiranim institucijama i ustanovama, stručnjacima, visokim vojnim časnicima i drugim dionicima kroz tematske rasprave doprinese strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske kako kroz javne rasprave i događaje tako i kroz okupljanja intelektualnih autoriteta i stručnjaka za pojedina pitanja odnosno kroz kreiranje javnih politika koje podrazumijevaju kontinuirani proces u čijem oblikovanju, provedbi, praćenju i poboljšanju sudjeluju svi društveni potencijali.

U fokusu održane III. znanstveno-stručne konferencije po nazivom „Položaj Hrvata izvan Hrvatske“ bila su pitanja povijesne i civilizacijske baštine i nasljeđa hrvatskog naroda, njegova kultura i identitet, materinski jezik i običaji, kao i poštivanje raznolikosti odnosno suživota Hrvata s drugim narodima i etničkim skupinama.

Uvodno izlaganje održao je predsjednik Upravnog odbora zaklade HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji posebno naglasio potrebu da ponovno „osvijestimo svijest da smo jedan narod“ i ukazao na djelovanje Akademije kao integrativnog čimbenika u hrvatskom korpusu, a koja se i u Domovinskom ratu i danas zalagala, za veće povezivanje matice domovine i hrvatskog iseljeništva u području znanja, obrazovanja, kulture i umjetnosti.

Ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof.dr.sc. Željko Holjevac u svom je izlaganju ukazao na „povijesni identitetski biljeg hrvatskog naroda, njegovo nasljeđe i baštinu“ i uručio je predsjedniku Hrvatskog generalskog zbora primjerak „Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina“ kao jedinstvenog leksikografskog iskoraka u fenomenu hrvatskih migracija.

Dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof.dr.sc. Dražen Vikić-Topić naglasio važnost „znanja, obrazovanja i djelovanja s hrvatskim studentima (stipendistima) i drugim mladim ljudima na načelima humanosti i suživota“ i ukazao na dugo godišnju tradiciju (120 godina djelovanja) Napretka kao središnje kulturne institucije Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Završno je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić govorio o kulturnom identitetu i djelovanju Matice na specifičnim programima za potrebe hrvatskih iseljenika te o velikom broju hrvatskih iseljeničkih zajednica različitih etničko-kulturnih korijena koje žele u novoj domovini sačuvati dio svoje baštine iz djetinjstva.

Konferenciju je zatvorio predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić i istaknuo potrebu da sustav javne uprave podigne razinu svog angažmana i otvorenosti prema potrebama hrvatskog iseljeništva za povratak u domovinu Hrvatsku.

U lovištu Pisanička Bilogora u suradnji s Hrvatskim šumama održan je uspješan Generalski lov na divlje svinje. Nakon lova u lovačkoj kući u Babincu, nedaleko Bjelovara, nastavljeno druženje uz svečani ručak. Druženju su nazočili predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić i članovi Predsjedništva  uz nazočnost drugih generala i članova HGZ.