Uncategorized

U utorak 2. prosinca 2025. godina održana je pod predsjedanjem predsjednika umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića 50. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora na kojoj su  nazočili i članovi Nadzornog odbora te voditelji funkcionalnih cjelina HGZ-a.

Članovi Upravnog odbora su nakon provedene rasprave jednoglasno utvrdili dokumente  za sjednicu redovnog Sabora, koja će se održati 10. prosinca 2025. godine, i to:

• Prijedlog godišnjeg izvješća o radu HGZ-a  za 2025. godinu.
• Prijedlog Plana rada HGZ-a za 2026. godinu
• Prijedlog financijskog izvješća za razdoblje siječanj-studeni 2025. godine
• Prijedlog financijskog plana za 2026. godinu.

Članovi Upravnog odbora su izvješćeni i o organizacijskim pripremama za Božićni domjenak HGZ-a kao i o ostalim zadaćama do kraja 2025. godine.

Po završetku sjednice Upravnog odbora provedeno je tradicionalno godišnje informiranje o Oružanim snagama RH koje je  ispred Glavnog stožera OS RH održao načelnik Operativne uprave GS OS RH brigadni general Ivan Raos.

Član Upravnog odbora HGZ-a general Zvonko Peternel u svojstvu izaslanika predsjednika Republike Hrvatske položio je njegov vijenac te odao počast na svečanosti održanoj 2. prosinca 2025. podno Baze Papuk čime je obilježena 34. obljetnica jednog od najtragičnijih događaja koji se tijekom Domovinskog rata zbio na području Požeštine. Dana 2. prosinca 1991. godine, svoj život na oltar Domovine položila su jedanaestorica hrabrih hrvatskih vitezova.

U poslijepodnevnim satima toga dana srpske snage stigle su s područja Slatinskog Drenovca i postavile zasjedu na prostoru između sadašnjeg spomen obilježja i objekta Radio relejnog centra. Srpske snage su dočekale kolonu motornih vozila koja je dolazila iz smjera Velike. U jednom vozilu bili su Ivica Zlomislić, Branko Peći, Damir Pišmiš i Tomo Perić, u drugom Davor Dragić djelatnik zapovjedništva 123. brigade i vojni policajci Vinko Tomašević i Tomislav Pranjković, a u trrećem dva pripadnika odreda veze iz Samobora Anđelko Tule i Tomislav Vužić-Mohenski. Iz suprotnog su smjera s položaja objekta Radio relejnog centra prema Velikoj krenuli u svom vozilu Nikić, djelatnik zapovjedništva 123.brigade i Jozo Koutni, zamjenik zapovjednika 1. bojne 123. Nažalost, svi navedeni branitelji u toj su zasjedi izgubili svoje živote.

Član Upravnog odbora HGZ-a general Josip Štimac nazočio je 2. prosinca 2025. obilježavanju 34. obljetnice pogibije hrvatskih pilota i padobranaca Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, pilota Marka Živkovića i Mirka Vukušića i  padobranaca Rade Grive i Ante Plazibata, te 27 hrvatskih branitelja i civila iz Otoka. Obilježavanje, a u nazočnosti predsjednika Republike Hrvatske Zorana Milanovića, započelo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća podno spomenika u središtu Otoka kod Vinkovaca. Marko Živković, Mirko Vukušić, Rade Griva i Ante Plazibat bili su prvi hrvatski zrakoplovci poginuli u Domovinskom ratu, a poginuli su ispunjavajući borbenu zadaću u noći na 2. prosinca 1991. nedaleko od Otoka, kada je njihov zrakoplov raketom zemlja-zrak srušila protuzračna obrana bivše JNA.

Tajnica Hrvatskog generalskog zbora dr.sc. Jacqueline Domjanić nazočila je međunarodnoj konferenciji koju je organizirala Nacionalna zaklada za razvoj civilnoga društva  pod nazivom “Od vizije do promjene: prema 2030.” Konferencija se održala  od 26. do 28. studenoga 2025. u zadarskom Arsenalu. Hrvatski generalski zbor, je korisnik tematske i sustavne podrške Nacionalne zaklade i u okviru te podrške sudjelovao je na konferenciji.

Konferencija je otvorena pozdravnim govorima predstavnika Grada Zadra, Nacionalne zaklade i Ureda za udruge Vlade RH, uz predstavljanje okvira za raspravu o ključnim temama daljnjeg razvoja civilnoga društva.

Prvoga dana održana su međunarodna izlaganja stručnjaka iz Europe, Afrike i Amerike o održivom razvoju, društvenim inovacijama, filantropiji i novim ekonomskim modelima, a prikazan je i pregled postignuća u području razvoja civilnoga društva u proteklih šest godina.

Drugoga dana program je uključivao izlaganje Europskog revizorskog suda o transparentnosti EU financiranja i budućnosti kohezijske politike, kao i paralelne tematske radionice o razvoju civilnoga društva, društvenom poduzetništvu i održivom razvoju lokalnih zajednica, te sjednicu Savjeta za razvoj civilnoga društva.

Završni dan bio je posvećen obilježavanju Međunarodnog dana Mediterana, uz panel o izazovima u euro-mediteranskoj regiji te predstavljanje programa iM:PACT – Innovations for Mediterranean i Zadarske deklaracije „Djelujmo ZA Mediteran“.

U okviru provedbe tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva održan je u srijedu 26. studenoga 2025. godine u Hrvatskom generalskom zboru Okrugli stol na temu “Tjelesna aktivnost u potpori zdravlja mladih”.

Sudionike i goste Okruglog stola uvodno su pozdravili predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić i Josip Pavić državni tajnik u Ministarstvu turizma i sporta.

Panelisti na okruglom stolu, koji je vodio član HGZ-a brigadni general Tomislav Družak,  bili su dr. sc. Danica Kramarić savjetnica ministrice zdravstva, Nikola Vincetić glavni tajnik Hrvatskog akademskog sportskog saveza i Krešimir Šamija ravnatelj Uprave za sport u Ministarstvu turizma i sporta.

Na okruglom stolu nazočili su, uz članove HGZ-a, proslavljeni vaterpolist i dopredsjednik Hrvatskog vaterpolskog saveza Perica Bukić, predsjednik Zajednice športova Karlovačke županije Želimir Feitl, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja  Željko Motik, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje Katarina Milković te učenici učenici 3.d i 4. c razreda Gimnazije Tituša Brezovačkog.

U utorak 25. studenoga 2025. godine održana je u Loboru 49. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora (HGZ-a) na kojoj su sudjelovali i članovi Nadzornog odbora, voditelji funkcionalnih cjelina te članovi HGZ-a iz Hrvatskog Zagorja.

Na sjednici su članovi Upravnog odbora jednoglasno usvojili izvješće o realiziranim zadaćama iz prethodnog razdoblja kao i plan težišnih zadaća HGZ-a do kraja 2025. godine.  

Po završetku sjednice Upravnog odbora, saborska zastupnica i načelnica Općine Lobor gospođa Ljubica Jembrih upoznala je članove HGZ-a s aktualnim događanjima i planovima daljenjeg razvoja općine, nakon čega je zajednički položen vijenac te su zapaljene svijeće  kod spomenika prvog demokratski izabranog predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.

Kao priznanje za vrijedan doprinos radu HGZ-a predsjednik HGZ-a general Krešić uručio je načelnici Općine Lobor Ljubici Jembrih Zahvalnicu HGZ-a, a razmijenjeni su i prigodni pokloni.

U prigodi posjete Općini Lobor članovi HGZ posjetili su i marijansko svetište Majke Božje Gorske o kojem je govorio prof.dr.sc. Krešimir Filipec predstojnik Odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

Brigadni general Josip Vukina, član Hrvatskog generalskog zbora, u ime udruge “Lijepa naša” čiji je predsjednik, ali i u ime Hrvatskog generalskog zbora,  u Kumrovcu je u subotu 22. studenoga 2025. sudjelovao u svečanom otkrivenju spomen-obilježja hrvatskim braniteljima i postrojbama koje su iz Kumrovca, ondje se pripremajući, krenule u Domovinski rat. U istom svojstvu u ponedjeljak, 24. studenoga 2025. godine, sudjelovao je u svečanom programu obilježavanja 90. obljetnica otkrivanja spomenika hrvatskoj himni i 190. obljetnica objavljivanja „Horvatske domovine“ Antuna Mihanovića. Svečanost je započela polaganjem cvijeća i paljenjem svijeća kod spomenika “Lijepoj našoj” gdje je, prema predaji, inspiriran ljepotama zagorskog kraja, Mihanović napisao stihove “Horvatske domovine”, koja je postala osnova himne Republike Hrvatske “Lijepa naša domovino”. Sto godina nakon što je Mihanović napisao “Horvatsku domovinu”, Družba “Braća Hrvatskog zmaja” podigla je u Zelenjaku spomenik himni, u čast njenom autoru i domovini.

Započela je provedba aktivnosti u okviru projekta “Hrvatski branitelji u Domovinskom ratu 30. godina nakon pobjede – značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata” financiranog od Ministarstva hrvatskih branitelja kroz javni poziv za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2025.

Aktivnosti su usmjerene na istraživanje, dokumentiranje i evaluaciju uloge hrvatskih branitelja u stvaranju i očuvanju suverene Hrvatske, a uključuju prikupljanje svjedočanstava, arhivske građe i analizu političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata i obuhvaćaju organizaciju konferencije, edukativnih radionica, javnih tribina sa učenicima i studentima i objavu znanstvenih publikacija te izradu multimedijskih sadržaja radi edukacije mladih i šire javnosti.

Cilj je podići svijest o povijesnom značaju Domovinskog rata, unaprijediti položaj branitelja u društvu te osigurati trajnu valorizaciju njihovog doprinosa u stvaranju suvremene Hrvatske i njezine oružane sile. Voditelj aktivnosti ispred Hrvatskog generalskog zbora je umirovljeni brigadir prof.dr.sc. Dario Matika. Na našoj stranici objavljujemo pismo predsjednika Hrvatskog generalskog zbora generala Krešića u kojem navodi glavne karakteristike aktivnosti i ulogu HGZ-a u istima te opsežniji materijal u kojem se ističe značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata.

Značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata

1. Politička postignuća

Pobjeda u Domovinskom ratu omogućila je dostizanje ključnih političkih postignuća i doprinijela je oblikovanju suvremenog političkog identiteta Republike Hrvatske, kao i njezinog međunarodnog položaja. Od najvažnijih političkih postignuća važno je istaknuti;

1. Neovisnost i međunarodno priznanje,
2. Članstvo u međunarodnim organizacijama,
3. Uspostava suvereniteta nad cijelim teritorijem,
4. Demokratski i institucionalni razvoj,
5. Politički identitet,
6. Regionalnu stabilnost i pomirenje.

Hrvatska je proglasila neovisnost 25. lipnja 1991. godine, a nakon kratkog moratorija, neovisnost je potvrđena 8. listopada 1991. godine. Većina država priznale su Hrvatsku 1992. godine, uključujući članice Europske zajednice (danas Europske unije) i Ujedinjenih naroda. Hrvatska je postala članica Ujedinjenih naroda 22. svibnja 1992. godine, a Domovinski rat postavio je temelje za kasnije uključivanje Hrvatske u  najvažnije međunarodne organizacije kao što je NATO (2009. godine) i Europska unija (2013. godine). Vojno-redarstvenim operacijama Bljesak i Oluja vraćeni su pod hrvatski suverenitet dijelovi okupiranih teritorija, a Erdutskim sporazumom uspostavljena je teritorijalna cjelovitost Republike Hrvatske.

Zahvaljujući pobjedi u Domovinskom ratu započeo je demokratski i institucionalni razvoj Hrvatske (hrvatski politički sustav temelji se na višestranačkim izborima), ojačana je uloga ključnih državnih institucija uključujući vojsku, policiju i pravosuđe. Pobjeda u Domovinskom ratu učvrstila je nacionalni identitet, stjecanje pune slobode i ravnopravnosti, potvrđujući pravo na samoodređenje. Suverenitet i neovisnost postale su temeljne odrednice hrvatske vanjske i unutarnje politike.

Iako su ratni sukobi ostavili trajne posljedice u hrvatskom društvu, država Hrvatska postala je ključni akter u promicanju stabilnosti na zapadnom Balkanu, te je kroz suradnju s međunarodnim sudovima nastavila raditi na procesuiranju ratnih zločina, ali i na pomirenju i oprostu kako bi se normalizirao život i uspostavio mir.

Zaključno se može naglasiti kako je pobjeda u Domovinskom ratu bila temelj za političku transformaciju države Hrvatske jer je omogućila afirmaciju i potvrđivanje Hrvatske kao suverene i međunarodno priznate države, a jednako tako ta je pobjeda usmjerila Republiku Hrvatsku prema euro-atlantskim integracijama. 

• Socijalna postignuća

Pobjeda u Domovinskom ratu duboko je utjecala na hrvatsko društvo. Unatoč teškim gubicima i razaranjima, hrvatsko društvo i država postigli su izuzetno važna socijalna postignuća koja su oblikovala suvremenu Hrvatsku. Među najvažnijima treba naglasiti:

1. Pomoć ratnim stradalnicima i svim ranjivim skupinama,
2. Obnova i izgradnja društvene infrastrukture,
3. Promicanje socijalne pravde i ljudskih prava,
4. Jačanje solidarnosti i volontiranja,
5. Unaprjeđenje obrazovanja i svijesti,
6. Integracija povratnika i pomirenje,
7. Nacionalno jedinstvo i identitet.

Zbrinjavanje izbjeglica i prognanika bio je prioritet Hrvatske države. Tijekom Domovinskog rata Hrvatska je primila na tisuće izbjeglica i prognanika s okupiranih područja, ali i susjedne države (BiH). Uspješno je provedena njihova reintegracija nakon rata. Jednako tako prioritet Hrvatske države bili su branitelji te je Hrvatski Sabor donio odgovarajuće zakone, a Vlada RH i nadležna ministarstva programe za zaštitu prava branitelja, ratnih vojnih invalida i obitelji poginulih branitelja. Pristupilo se obnovi i izgradnji društvene infrastrukture, a veliki dio resursa države bio je usmjeren prije svega na obnovu stambenih objekata, škola, bolnica i drugih ključnih infrastrukturnih objekata. Posebna pozornost data je razvoju ruralnih područja i ratom pogođenih područja. Posebni programi pomogli su revitalizaciji sela i naselja pogođenih ratom, čime je omogućen povratak stanovništva na nekad okupirana područja.

U okviru promicanja socijalne pravde i ljudskih prava, Hrvatska je pristupila procesuiranju ratnih zločina te su osnovana domaća pravosudna tijela koja su radila na procesuiranju ratnih zločina, a dana je i potpora osnivanju međunarodnih tijela s istom zadaćom čime se nastojalo postići pravdu za žrtve Domovinskog rata. Sve navedeno pratio je i razvoj civilnog društva. Pobjeda u Domovinskom ratu potaknula je osnivanje brojnih nevladinih organizacija koje su pružale humanitarnu pomoć, zastupale ljudska prava i radile na pomirbi. Na taj način jačala se solidarnost i sve se više stanovništva odlučivalo za volontiranje jer se tijekom Domovinskog rata i neposredno nakon njega razvio snažan duh pomaganja potrebitima. Velik je broj građana sudjelovao u dobrovoljnim akcijama pomoći stradalnicima, što je trajno pridonijelo društvenoj koheziji.

Pokrenuti su obrazovni programi i kultura sjećanja. Domovinski rat postao je važan dio školskih kurikuluma s ciljem educiranja mladih o povijesti i značaju Domovinskog rata. No, ne samo to – važno je bilo povećati svijest o ljudskim pravima i demokratskim vrijednostima jer je društvo trebalo proći kroz proces suočavanja s prošlošću, što je pomoglo u razvoju i oblikovanju demokratskih institucija i jačanju građanske svijesti.

Veliki su napori uloženi u mirnu reintegraciju okupiranih područja, omogućen je povratak izbjeglica, integracija povratnika i pomirenje, kao i suživot različitih etničkih skupina. Programi pomirenja pridonijeli su postupnom obnavljanju povjerenja između hrvatskog i srpskog stanovništva, ali je nužno i dalje ulagati u obostrane napore kako bi došlo do trajnog suživota i pomirenja.

Sve prije navedeno pridonijelo je jačanju nacionalne svijesti. Pobjeda u Domovinskom ratu ujedinila je hrvatski narod i sve njezine građane u borbi za slobodu i neovisnost, što je ojačalo osjećaj pripadnosti i nacionalnog identiteta. Ali jednako tako ojačalo je potrebu za očuvanjem kulturnog nasljeđa, hrvatskog kulturnog identiteta i tradicije kao važnih simbola samobitnosti i samosvojnosti, simbola otpora i opstanka.

Zaključno se može naglasiti da unatoč tome što je rat ostavio teške posljedice, njegov je završetak omogućio socijalnu obnovu i reintegraciju. Hrvatsko društvo postalo je otpornije na krize, a postignuća na području socijalne zaštite, solidarnosti i obrazovanja doveli su do socijalne kohezije i sigurnosti u društvu.

• Vojna postignuća

Domovinski rat i vojna postignuća bila su ključna za uspostavu suvereniteta na cijelom teritoriju Republike Hrvatske i njezinim međunarodno priznatim granicama. Upravo su vojna postignuća Hrvatske vojske pridonijela završetku rata. Među najvažnijim postignućima potrebno je naglasiti sljedeće:

1. Uspostava obrane hrvatskog teritorija,
2. Stvaranje Hrvatske vojske,
3. Vojno-redarstvene operacije oslobađanja,
4. Vojno strateška pobjeda,
5. Suradnja s međunarodnim partnerima,
6. Mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja,
7. Jačanje obrambenih sposobnosti i međunarodnog ugleda.

Hrvatska je uspjela na samom početku oružane agresije organizirati obranu ključnih gradova i područja usprkos početnoj nadmoći tadašnje savezne vojske (Jugoslavenska narodna armija-JNA) i paravojnih postrojbi pobunjenih srpskih snaga. Bitka za Vukovar (Obrana Vukovara) bila je najveća i najkrvavija bitka u Domovinskom ratu i predstavlja simbol hrvatskog otpora i borbe za neovisnost.  Iako je grad Vukovar pao nakon višemjesečne opsade, obrana Vukovara značajno je iscrpila JNA i paravojne srpske postrojbe, usporila je daljnje napredovanje neprijatelja čime je dobiveno dragocjeno vrijeme za reorganizaciju obrane. Obrana Dubrovnika predstavlja jednako tako simbol hrvatskog otpora i borbe za neovisnost. Usprkos opsadi, Dubrovnik nije pao, što je imalo snažan strateški značaj.

Početkom rata, još uvijek u okviru Jugoslavije, Hrvatska uopće i nije imala niti je smjela imati organiziranu vojsku pa se pribjeglo osnivanju postrojbi Zbora narodne garde unutar Ministarstva unutarnjih poslova. Premda slabo opremljene te su postrojbe odigrale bitnu ulogu u prvim danima otpora i s vremenom postale jezgra nove hrvatske oružane sile unutar Ministarstva obrane. Sa sve boljom opremljenošću, uvježbanošću i ukupnom organizacijom tijekom rata formirane su profesionalne i dobro organizirane postrojbe.

Kako tijekom rata tako i po njegovom završetku Hrvatska je značajno unaprijedila svoje vojne kapacitete, uključujući nabavu oružja i razvoj vlastite vojne industrije.

Vojno-redarstvene operacije bile su ključne za oslobođenje  i povratak okupiranog teritorija, a Hrvatska vojska pokazala je sposobnost provođenja složenih vojnih operacija u kratkom vremenu, uz minimalne gubitke u ključnim operacijama.

Sve prije navedeno dovelo je do jače suradnje s međunarodnim partnerima. Hrvatska je tijekom rata razvila vojnu i obavještajnu suradnju sa saveznicima, posebno Sjedinjenim Američkim Državama, a hrvatski vojnici, dočasnici i časnici usavršavali su svoja znanja i vještine kroz međunarodne programe suradnje, što je dodatno pridonijelo jačanju sposobnosti Hrvatske vojske. Iako nije rezultat vojne operacije, mirna reintegracija hrvatskog Podunavlja bila je plod vojnih uspjeha Hrvatske vojske. Erdutski sporazum postignut je zahvaljujući odlučnosti, spremnosti i snazi Hrvatske vojske. To je bio veliki uspjeh čime je mirnim putem vraćen posljednji okupirani dio hrvatskog teritorija u ustavno-pravni poredak države Hrvatske.

Hrvatska vojska nastavila je s jačanjem svojih obrambenih sposobnosti i međunarodnog ugleda, jer je iz rata izašla kao respektabilna vojna sila u regiji. Treba još jednom naglasiti kako su upravo vojni uspjesi Hrvatske vojske pridonijeli međunarodnom priznanju Hrvatske kao stabilne i suverene države, sposobne za obranu vlastitog teritorija.

Zaključno se može reći da su vojna postignuća u Domovinskom ratu, pod pragmatičnim političkim vodstvom prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana i uz stručno vođenje od strane Ministarstva obrane i Glavnog stožera OSRH,  osigurala teritorijalni integritet Hrvatske i omogućili njeno međunarodno priznanje. Vojno-redarstvene operacije „Bljesak“ i „Oluja“ predstavljaju ključnu prekretnicu u stvaranju moderne Hrvatske vojske koja je postala temelj obrane i sigurnosti države, ali i subjekt mira sudjelovanjem u međunarodnim operacijama i misijama.

Sagledavajući prethodno navedeno, važno je nedvosmisleno naglasiti koje su bile temeljne vrijednosti i ciljevi za koje su se hrvatski branitelji u Domovinskom ratu borili i postigli pobjedu:

1. Samostalnost i suverenitet Republike Hrvatske – ključna vrijednost i cilj bila je uspostava neovisne Hrvatske države potpuno slobodne od utjecaja i dominacije bivše Jugoslavije. To je postignuto oružanom borbom usmjerenoj protiv agresije JNA i srpskih paravojnih snaga, a s ciljem da Hrvatska može samostalno odlučivati o vlastitoj sudbini i da može uspostaviti svoj pravni, politički i gospodarski sustav.
2. Teritorijalna cjelovitost – branitelji su se borili za očuvanje cjelovitosti hrvatskog teritorija, uključujući oslobađanje okupiranih područja. Cilj je bio da svi dijelovi Hrvatske budu integrirani u jedinstvenu državnu vlast.
3. Sloboda i demokracija – branitelji su se borili da Hrvatska bude slobodna država, u kojoj će svaki građanin imati pravo na slobodan život bez straha od represije odnosno borili su se za demokratski poredak, vladavinu prava, slobodne izbore i ljudska prava.
4. Zaštita kulture i identiteta – branitelju su se borili i težili očuvanju i zaštiti hrvatskog nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije. Domovinski rat bio je i borba protiv pokušaja brisanja ili potiranja tih vrijednosti.
5. Mir i sigurnost – branitelji su se borili za uspostavu trajnog mira i da osiguraju sigurnost svim građanima Hrvatske, neovisno o njihovoj nacionalnoj, vjerskoj ili političkoj pripadnosti,
6. Pravo na dostojan život – borba branitelja uključivala je i nastojanje da svaki građanin Hrvatske ima pravo na dostojanstven život, da bude slobodan od svake vrste nasilja i diskriminacije, i da ima jednake mogućnosti za osobni i društveni razvoj,
7. Pravo na dom i povratak izbjeglica – borba branitelja uključivala je i nastojanje da građani koji su zbog rata bili prognani ili izbjegli iz svojih domova mogu ostvariti svoje pravo na povratak u svoj dom i obnovu svojih lokalnih zajednica.

Zaključno je važno naglasiti kako je Domovinski rat bio utemeljen na obrani vrijednosti.

ZAKLJUČAK

1. Domovinski rat pripada stožernim događajima u hrvatskoj povijesti i kao takav ima dalekosežan značaj. Omogućio je stvaranje hrvatske države (vjekovnog sna o suverenoj državi), oblikovao je moderni hrvatski nacionalni identitet, postao je izvor kolektivnog ponosa i temelj demokratskog razvoja, stabilnosti i međunarodnog priznanja, kao i kasnijeg ulaska Hrvatske u EU i Sjevernoatlantski savez (NATO).
2. Politička, socijalna i vojna postignuća međusobno su se nadopunjavala. Vojne pobjede omogućile su oslobođenje okupiranih područja, političke odluke osigurale su međunarodno priznanje, a socijalna kohezija i solidarnost dale su nužnu potporu obrani zemlje, te su učvrstile identitet i državnost.
3. Značaj i doseg Domovinskog rata je trajan i sveobuhvatan jer predstavlja temelj postojanja, neovisnosti i teritorijalne cjelovitosti suverene Republike Hrvatske.

Predstavnici Hrvatskog generalskog zbora odali su počast žrtvama Domovinskog rata u Vukovaru i Škabrnji. Članovi Upravnog odbora HGZ-a generali Zdravko Andabak i Petar Bajan poklonili su se žrtvi Vukovara, a generali Ivan Beneta, predsjednik Ogranka HGZ-a za Dalmaciju i general Josip Vukina, član HGZ-a i predsjednik Udruge branitelja Domovinskog rata Klanjec, Kraljevec na Sutli-Tuhelj “Lijepa naša” poklonili su se žrtvi Škabrnje.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Zločin u Škabrnji izveden je planski, istovremeno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini pa se 18. studenoga prisjećamo i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja.

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno potpredsjednikom Mladenom Kruljcem i članom Upravnog odbora Zvonkom Peternelom nazočilo je u petak 14. studenoga 2025. Strateškom forumu u Slavonskom Brodu. Isti je održan u prostorima “Đuro Đaković Grupe d.d.”, ., koja je, uz saborskog zastupnika i predsjednika Županijske skupštine Brodsko-posavske županije Peru Ćosića, bila organizator ovoga događanja. Na forumu su se okupili stručnjaci za obranu i sigurnost te predstavnici gospodarskog, industrijskog i obrazovnog sektora.

Središnje događanje foruma bila je panel-rasprava pod nazivom: „Prilike metaloprerađivačke industrije Brodsko-posavske županije u jačanju europske obrambene industrije“ na kojoj je sudjelovao, između ostalih, i potpredsjednik Vlade Republike Hrvatske i ministar obrane Ivan Anušić.

Tom je prilikom naglasio važnost “Đure Đakovića” u obrambenoj industriji te istaknuo njegove potencijale i mogućnosti. Jednako tako, ukazao je perspektive pozicioniranja hrvatske metaloprerađivačke industrije u jačanje obrambene i sigurnosne politike Europske unije. Kroz brojne programe na raspolaganju je više od 800 milijardi eura za provedbu europske obrambene strategije pa se upravo tu otvara i prostor hrvatskim tvrtkama za jačanje međunarodne suradnje i razvoj tehnologija s dvostrukom primjenom – civilnom i vojnom.