U prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi u Rakitju 11. studenoga 2025. održano je predavanje pod naslovom „Rizični čimbenici za nastanak malignih bolesti“. Predavač je bila doc.dr.sc. Ina Stašević sa Hrvatskog katoličkog sveučilišta. Time je nastavljena realizacija projekta „Edukacijom do zdravlja – drugi dio“, koji se realizira u suradnji sa zagrebačkim Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom. U nastavku projekta održati će se niz predavanja eminentnih stručnjaka koji će govoriti o prevenciji te o rizičnim čimbenicima za nastanak različitih sijela zloćudnih tumora.
Krešimir KašparProjekt „Edukacijom do zdravlja – drugi dio“
Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić razgovarao je u prigodi Dana HGZ sa kolumnisticom Glasa Slavonije Inom Stašević, a razgovor je objavljen u rubrici “S Inom na kavi” Magazina Glasa Slavonije, 8. i 9. studenoga 2025., na stranicama 10 i 11. Prenosimo ga sa stranica Glasa Slavonije.
O dvadeset godina Hrvatskog generalskog zbora
HGZ se promovirao u vjerodostojnog i pouzdanog partnera hrvatske državne politike
Hrvatski generalski zbor – HGZ – 7. studenoga ove godine slavi 20. obljetnicu od svoga osnutka. Kako je istaknuto u Statutu, HGZ je braniteljska, dragovoljna, nevladina, nestranačka i stručna udruga koja okuplja umirovljene generale i visoke časnike, specijaliste za obrambenu politiku, sveučilišne profesore i bivše visoke državne dužnosnike koji se bave pitanjima nacionalne sigurnosti.
Kako bi uspješno realizirao svoje ciljeve, HGZ ima više funkcionalnih cjelina. Vijeće za strateška pitanja koje raspravlja o strateškim ciljevima i nacionalnim interesima Republike Hrvatske, Savjet za promociju Domovinskog rata i hrvatske vojne tradicije, Centar za istraživanje i analize Dr. Franjo Tuđman; koji ima za cilj razvoj, praćenje, provođenje i vrednovanje javnih politika, osobito iz područja sigurnosti i obrane kao i istraživanja hrvatske vojne tradicije.
U povodu 20. obljetnice osnutka HGZ-a razgovarali smo s njegovim predsjednikom Marinkom Krešićem, umirovljenim general-bojnikom. Krešić je jedan od utemeljitelja HGZ-a i njegov prvi predsjednik (2005. – 2013.) te ponovno od siječnja 2022. godine. Koautor je knjige “Hrvatski generali i admirali 1991.- 1999.”, koja predstavlja biografije hrvatskih generala i admirala iz razdoblja Domovinskog rata.
PLANOVI SE PROVODE
Kako biste ocijenili proteklih 20 godina postojanja i djelovanja HGZ-a? Koja je i kakva uloga HGZ-a u hrvatskom društvu? Široj javnosti možda i nije baš posve jasno što je i čime se HGZ bavi…
– Preteča HGZ-a, Društvo domovinskog ponosa i časti “Viribus unitis”, utemeljeno je 2000. godine kao odgovor na tada aktualnu politiku, koja je otvoreno negirala vrijednosti Domovinskog rata. U takvim okolnostima rodila se ideja o nužnosti okupljanja generala i admirala Hrvatske vojske u jedinstvenu nevladinu organizaciju. Dana 7. studenoga 2005. održana je osnivačka skupština HGZ-a. Imao sam čast biti prvi predsjednik.
Pred nama su, u prvoj fazi rada, bile zadaće organizacije, omasovljenja, prepoznatljivosti, kao i aktivnosti na zaštiti digniteta Domovinskog rata i hrvatskih branitelja. U siječnju 2022. prihvatili smo novi koncept organizacije i program transformacije, a ja sam zajedno s aktualnim vodstvom dobio povjerenje članstva za realizaciju tih zadaća.
Ciljevi i područja djelovanja HGZ-a definirani su Statutom, Strateškim planom HGZ-a 2020. – 2027., godišnjim planom rada te mjesečnim provedbenim planovima.
Godišnje u prosjeku HGZ organizira do 220 aktivnosti. U okviru HGZ-a djeluje Centar za istraživanje i analize “Dr. Franjo Tuđman”, Savjet za promociju Domovinskog rata “Stožerni general Janko Bobetko” i Hrvatski generalski klub “Gojko Šušak”. Radi uspješnijeg djelovanja osnovani su Ogranak HGZ-a za Slavoniju i Baranju, Ogranak za Dalmaciju, a u planu je osnivanje Ogranka za Istru, Kvarner i Gorski kotar.
Prije gotovo četiri godine ponovno ste izabrani za predsjednika HGZ-a. Što je učinjeno u tom razdoblju i koje transformacije je doživio HGZ? Kakav je zapravo sastav, recimo tako, HGZ-a, jesu li svi članovi s generalskim činom ili ima i drugih…?
– Za predsjednika HGZ-a izabran sam u demokratskoj proceduri, tajnim glasovanjem, između više kandidata. Bit programa koji sam ponudio članstvu bila je transformacija HGZ-a na načelima transparentnosti u radu, promjeni organizacijske strukture, suradnji s akademskom zajednicom, braniteljskim udrugama i vladinim tijelima i institucijama, kao i međusobnom uvažavanju i toleranciji, poštovanju Statuta i Kodeksa te odmaku od dnevne politike i strančarenja.
Mogu sa zadovoljstvom ustvrditi kako se HGZ transformirao u instituciju umirovljenih hrvatskih generala i admirala, visokih časnika i zapovjednika koji planski i organizirano promoviraju Domovinski rat i bogatu hrvatsku vojnu tradiciju te idejama, znanjem i domoljubljem, kroz projekte i druge aktivnosti, sudjeluju u kreiranju javnih politika osobito iz područja branitelja, sigurnosti i obrane. Dakle, HGZ se promovirao u vjerodostojnog i pouzdanog partnera hrvatske državne politike.
Što se tiče članstva, na početku mandata ovog vodstva, HGZ je imao 111 članova, a danas ih je 163, što je povećanje za gotovo 47 %. Od tog broja 121 ih je redovnih, 26 podupirućih i 16 počasnih. Uz 82 generala i admirala u članstvu HGZ-a djeluje 51 visoki časnik, šest glavnih policijskih savjetnika te 23 civila u statusu počasnih i podupirućih članova.
GOLEM POTENCIJAL
Vaša udruga, s obzirom na bogato i dragocjeno iskustvo članova, nije samo savjetodavnog karaktera nego i puno više. Čuje li se glas HGZ-a dovoljno, koliko se uvažava mišljenje udruge, postoji li i kakav oblik suradnje, i oko kojih pitanja, s institucijama države, braniteljskim udrugama, fakultetima i dr., uključujući i Vladu RH?
– U članstvu HGZ-a koncentriran je golem potencijal iskustva, znanja i domoljublja. Tu su bivši načelnici Glavnog stožera, ministri obrane i unutarnjih poslova, pomoćnici, načelnici i najviši zapovjednici iz Domovinskog rata, među kojima ratni i poratni zapovjednici gardijskih brigada, Zbornih područja, korpusa, HRM i HRZ i PZO, kao i ostalih sastavnica Oružanih snaga. Naši su članovi i neki od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države, bivši predsjednici Sabora, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, ministri i ostali visoki dužnosnici, kao i istaknuti društveni i športski djelatnici te predstavnici akademske zajednice. Ključno pitanje je kako taj potencijal staviti u funkciju koristi i razvoja društva. Držim da smo u tome velikim dijelom i uspjeli, no prostora zasigurno još ima.
HGZ se od pojedinih političkih opcija i dužnosnika u više navrata pokušalo instrumentalizirati, pa čak i upregnuti u svoje politike. Naš je stav jasan i nije naodmet da ga ponovim. HGZ nema izborni legitimitet i legalitet hrvatskog naroda da bi se bavio politikom. Imamo neki drugi legitimitet, a to je uloga naših članova u stvaranju i obrani hrvatske države. Bavimo se strateškim pitanjima iz djelokruga branitelja te sigurnosti i obrane. U radu surađujemo s akademskom zajednicom, neovisnim stručnjacima, organizacijama civilnog društva, braniteljskim udrugama te vladinim tijelima i institucijama. Suradnja se odvija kroz brojne aktivnosti financiranih od Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Zagreba.
KRATAK VOJNI ROK
Jedno od aktualnih pitanja u hrvatskom društvu svakako je i ponovno uvođenje obvezatne vojne obuke. Kakav je stav HGZ-a oko tog pitanja? Kao i oko pitanja ubrzanog naoružavanja, opremanja i osuvremenjavanja Hrvatske vojske, s obzirom na velike izazove sigurnosti s kojima se danas suočava cijela Europa, pa tako i Hrvatska?
– HGZ podupire temeljno vojno osposobljavanje. O konceptu dvomjesečnog osposobljavanja može se, i treba, argumentirano razgovarati. Po nama je to kratak rok i taj model smatramo prijelaznim rješenjem u kvalitetniji model koji će biti sukladan s našim potrebama.
Organizirali smo dva okrugla stola na temu osposobljavanja mladih za obranu zemlje, a planiramo organizirati više aktivnosti u cilju utvrđivanja prijedloga dopunjenog modela koji ćemo predložiti nadležnima.
HGZ podupire napore Vlade na opremanju i modernizaciji Hrvatske vojske. Svjesni smo da to košta, no sigurnost nema cijenu. Konkretno, HGZ na ulaganje u obranu gleda kao na investiciju u sigurnu budućnost, koja se organiziranim i planski osmišljenim pristupom može velikim dijelom staviti u funkciju gospodarskog razvoja zemlje.
Hrvatska mora razvijati svoje potencijale. Mora biti samodostatna uz benifite koje ostvaruje iz euroatlantskog članstva. Dakle, moramo biti vjerodostojan i pouzdan partner u tim asocijacijama.
Rat se vratio u Europu, tragedija u Ukrajini i dalje traje, ukupna geopolitička i sigurnosna situacija se promijenila. Zbog globalne neizvjesnosti i uloga NATO saveza iznova je na dnevnom redu. Na inzistiranje Trumpa dogovoreno je izdvajanje 5 % BDP-a, a govori se i o mogućnosti uspostave posebnih Europskih oružanih snaga… Kako na cijelu tu napetu i neizvjesnu situaciju gledate u HGZ-u, uključujući i ukrajinski rat, situaciju u Gazi…?
– U pravu ste, sve se promijenilo. Uočava se nekoliko ključnih elemenata. To su ratni sukobi i agresije, zatim pojave nekakvog novog imperijalizma, odnosno pokušaja širenja nadzora nad drugim zemljama u cilju političkog, ekonomskog i vojnog primata. Postoji puno razloga za zabrinutost.
Što se tiče rata u Ukrajini, predsjednik Vlade naglasio je kako je tu pozicija Hrvatske jasna, na strani smo žrtve i međunarodnog prava. Apsolutno podupiremo takav stav.
Što se tiče Europskih oružanih snaga, činjenica je da se američka uloga u sigurnosti Europe znatno mijenja.
Stoga nema dvojbe kako Europa trebaju jačati svoje obrambene sposobnosti. Ne kao alternativa NATO-u, već u cilju snažnije uloge Europe u Savezu.
Postignuto primirje u Gazi ohrabruje, no ono je krhkog karaktera. Nadamo se brzoj uspostavi koalicije stabilizacijskih snaga koje bi trebale imati mandat Vijeća sigurnosti UN-a.
PUNO VAŽNIH PROJEKATA
Jedna od važnih aktivnosti HGZ-a je realizacija projekata na europskoj i nacionalnoj razini. Koje projekte biste posebno istaknuli?
– U posljednje četiri godine HGZ je realizirao više od 30 projekata financiranih iz EU fondova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Zagreba. Posebno ističem EU projekt pod nazivom “Kako ostarjeti a ne biti usamljen” koji smo uspješno završili krajem 2022. godine. Provedeno je istraživanje vezano uz integraciju umirovljenih hrvatskih branitelja u život šire zajednice.
Tu je i projekt “Strateško promišljenje budućnosti Hrvatske” u okviru kojeg smo u suradnji s vladinim tijelima i institucijama, akademskom zajednicom, neovisnim stručnjacima, organizacijama civilnog društva razmatrali nekoliko ključnih društvenih tema.
U okviru višegodišnjeg projekta, u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i Agencijom za odgoj i obrazovanje, sudionici i zapovjednici upoznaju prosvjetne radnike s ključnim operacijama u Domovinskom ratu.
U okviru tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva realizirali smo više društveno značajnih projekata.
Tu je još niz projekata koje uspješno realiziraju članovi HGZ-a.
Kako vidite Hrvatski generalski zbor u budućnosti?
– Kao što sam rekao, godišnje GHZ provede do 220 aktivnosti, što je doista previše. Treba se usredotočiti na one strateškog karaktera. S obzirom na to da HGZ u praksi djeluje kao ustanova, treba u dogovoru s Vladom tražiti adekvatnija organizacijska rješenja s krajnjim ciljem potpune afirmacije HGZ-a kao važnog savjetodavnog čimbenika pri donošenju odluka na nacionalnoj razini iz područja obrane, nacionalne i domovinske sigurnosti te u očuvanju vrijednosti, digniteta i ugleda Domovinskog rata i hrvatskih branitelja.
Krešimir KašparIntervju predsjednika HGZ-a Glasu Slavonije
U petak 7. studenoga 2025. svečano je obilježena 20. obljetnica Hrvatskog generalskog zbora. Svečanost je održana u prostorijama HGZ-a u Habdelićevoj ulici u Zagrebu uz nazočnost brojnih uzvanika, gostiju i članova HGZ-a. Sjednici su nazočili predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske general-pukovnik Tihomir Kundid, načelnik Glavnog stožera OSRH, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Josip Đakić, predsjednik Odbora za ratne veterane, član Odbora za obranu i član Odbora za poljoprivredu u Hrvatskome saboru, ministar vanjskih i europskih poslova dr.sc. Gordan Grlić Radman, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra obrane državni tajnik umirovljeni general-pukovnik Drago Matanović, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra hrvatskih branitelja savjetnik umirovljeni general-pukovnik Dragutin Repinc, izaslanik potpredsjednika Vlade i ministra unutarnjih poslova, savjetnik dr.sc. Josip Mihaljević, predstojnik Ureda predsjednika Vlade RH mr.sc. Zvonimir Frka Petešić, glavni inspektor obrane general-pukovnik Siniša Jurković, general-bojnik Slaven Zdilar, zapovjednik Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“, župan Splitsko-dalmatinske županije Blaženko Boban, župan Brodsko-posavske županije doktor Danijel Marušić, rektor Sveučilišta Libertas prof. dr. sc. Ivo Andrijanić, gradonačelnik Grada Dubrovnika Mato Franković, zastupnica u Hrvatskom saboru i načelnica Općine Lobor Ljubica Jembrih, glavni tajnik Hrvatskog olimpijskog odbora Siniša Krajač, izvršni predsjednik Hrvatskog Crvenog križa Robert Markt, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje mr.sc. Katarina Milković, dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić, prodekanica za razvoj, suradnju, financije i EU fondove veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću doc.dr.sc. Vlatka Ružić, Mario Beko, pomoćnik za sustav kvalitete i odabir operacija iz EU fondova i Maja Mustač, pomoćnica za sustavne podrške i vidljivost EU fondova iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba Milena Lichtner, pročelnica Stručne službe Gradske skupštine u pratnji Suzane Havelke Noršić, pomoćnice pročelnice Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, bivši predsjednik Hrvatskog sabora, član HGZ-a, pričuvni general-bojnik Luka Bebić, bivši ministar privatizacije i unutarnjih poslova, član Upravnog odbora HGZ-a, pričuvni stožerni brigadir Ivan Penić, bivši ministar vanjskih poslova prof.dr.sc. Mate Granić, savjetnik predsjednika Vlade RH, bivši ministar obrane Damir Krstičević, savjetnik predsjednika Vlade RH, pričuvni general-pukovnik Mladen Markač, prof.dr.sc. dr.h.c. Emilio Marin, predsjednik Hrvatskog diplomatskog kluba, dopredsjednici Zrinske garde Čakovec Josip Zorčec i Dražen Berkopić, vlč. Stjepan Zeba, župnik Župe Krasno, Zvonimir Ljubičić, zapovjednik Vatrogasne zajednice Grada Petrinje, Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva Civilne zaštite, Tomislav Vukoja, voditelj Službe protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije, počasni predsjednik Počasnog bleiburškog voda Vice Vukojević, zamjenik predsjednika Milan Kovač ujedno i predsjednik Upravnog vijeća Matice hrvatskih iseljenika i Bože Vukušić, voditelj Predstavništva PBV u RH, pomoćnik rektora Sveučilišta obrane i nacionalne sigurnosti „Dr. Franjo Tuđman“ umirovljeni brigadni general Zdravko Jakop, voditeljica Odjela za programe udruga u Sektoru za branitelje, Milena Suknaić, predstojnik Ureda korporativne sigurnosti HEP-a umirovljeni general Miljenko Filipović, Goran Basarac, predsjednik Uprave RH Alan, Anton Kikaš i drugi gosti.
Nakon izvođenja himne i minute šutnje uvodni govor održao je predsjednik HGZ-a umirovljeni general Marinko Krešić. Govor u cijelosti donosimo u nastavku vijesti. Nakon njega prigodna su izlaganja održali izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Josip Đakić i izaslanik predsjednika Republike general-pukovnik Tihomir Kundid.
Izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora, saborski zastupnik i predsjednik Odbora za ratne veterane Hrvatskog sabora Josip Đakić podsjetio je na ulogu članova Hrvatskog generalskog zbora u obrani domovine, istaknuvši kako predsjednik Sabora i zastupnici cijene njihov rad.
General-pukovnik Tihomir Kundid zahvalio je na ukazanoj časti i čestitao 20. obljetnicu ustrojavanja Hrvatskog generalskog zbora u ime Predsjednika Republike i vrhovnog zapovjednika Oružanih snaga Republike Hrvatske kao njegov izaslanik.
Istaknuvši važnost Hrvatskog generalskog zbora rekao je: “Danas Hrvatski generalski zbor utjelovljuje profesionalni autoritet koji je proizašao iz Domovinskog rata te promiče vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država, ali i Hrvatska vojska”, te je dodao kako u simboličnom smislu Hrvatski generalski zbor predstavlja most između prošlosti i budućnosti, ratnog iskustva i vizije snažnije i sigurnije Hrvatske.
Načelnik Glavnog stožera OSRH istaknuo je kako Hrvatska vojska danas ima dostatnu borbenu moć da može obraniti našu domovinu, ali isto tako doprinosi kolektivnoj sigurnosti angažmanom u NATO-ovim planovima odvraćanja i obrane. “Hrvatska vojska danas je u fazi kvantnog skoka u opremanju i razvoju sposobnosti s tendencijom da postanemo najmodernija vojska jugoistočne Europe.” Svim članovima Hrvatskog generalskog zbora poželio je uspjeh u promociji vrijednosti koje proizlaze iz njihova statuta.
Josip Đakić, Tihomir Kundid
Skupu se tada obratio predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković koji je pohvalio je brojne i konkretne aktivnosti cijeloga članstva HGZ-a te zahvalio na sustavnom dijalogu o svim važnim temama vezanim za sigurnosni i obrambeni sustav te Hrvatsku vojsku i općenito na njihovom doprinosu hrvatskom društvu.
Naglasci iz izlaganja Andreja Plenkovića
U nastavku prenosimo prikaz izlaganja predsjednika Vlade Andreja Plenkovića sa stranice Vlade Republike Hrvatske:
“Osvrnuo se na aktivnosti države na jačanju hrvatskih obrambenih sposobnosti, istaknuvši izmijenjene globalne sigurnosne okolnosti koje imaju direktne posljedice i na našu sigurnost, ali i na naš način života, gospodarstvo, energetsku situaciju, socijalne tenzije. U tom je kontekstu podsjetio na NATO-ovu odluku sa summita u Haagu o povećanju izdvajanja za obranu na 3,5 posto BDP-a uz dodatnih 1,5 posto za s obranom povezane aktivnosti do 2035. godine. Važnosti jačanja vlastitih obrambenih sposobnosti osobito smo svjesni mi kao država koja je nastala u herojskom Domovinskom ratu, temelju naše suvremene povijesti i onoga što nas okuplja i veže te sintetizira vrijednosti hrvatske države u proteklih 35 godina, kazao je. Pritom je posebno zahvalio svim hrvatskim braniteljima, vojnicima i policajcima te državnom vodstvu iz tog vremena, na čelu s predsjednikom Tuđmanom, koji su u najkompliciranijim vremenima znali donositi mudre i dalekosežne odluke.
Prisjetivši se rasprave o obrani prije desetak godina na početku prvog mandata svoje vlade, premijer je kazao da su tada kroz razgovore shvatili da smo se možda i previše opustili prema potrebama Hrvatske vojske.
„Mi smo već od prve godine mandata nastojali, prvo, vratiti hrvatskog vojnika u fokus naših aktivnosti, u kontekstu njegovih materijalnih prava, njegovog položaja i poštovanja, pa do postupnog vraćanja Hrvatske vojske u one dijelove Hrvatske iz kojih je s godinama iščezla, a gdje je bila pulsirajući dio tih sredina i toga društva“, kazao je spomenuvši, primjerice, Varaždin, Požegu, Sinj i Pulu. Važna odluka koju su tada donijeli, istaknuo je, bilo je napuštanje istočne i sustavan prelazak na zapadnu vojnu tehnologiju kompatibilnu s NATO-om. Taj je proces zahtjevan i skup, naglasio je, i zahtijeva, prije svega, stručnu procjenu stvarnih potreba Glavnog stožera Hrvatske vojske. Uz političku volju Vlade i ukupan gospodarski rast omogućuje toliko povećana ulaganja, istaknuo je premijer i dodao da je hrvatska javnost mogla vidjeti što sve danas posjeduje Hrvatska vojska u veličanstvenom vojnom mimohodu održanom u Zagrebu uoči ovogodišnje proslave obljetnice Oluje – od Black Hawkova preko Leoparda do Rafalea. Istodobno, Vlada vodi računa i o hrvatskim braniteljima, naglasio je premijer Plenković.
Briga o braniteljima
I ovom je prigodom posebno zahvalio ministru hrvatskih branitelja Tomi Medvedu na specifičnom i zahtjevnom poslu pronalaska nestalih u Domovinskom ratu dodajući da tragamo za još 1.740 osoba. „I ovi recentni pronalasci, među kojima je bio i Jean-Michel Nicolier, su važan signal i obiteljima i cijelom hrvatskom društvu koliko smo privrženi ostvarenju tog cilja“, poručio je. Naveo je da je izmijenjen Zakon o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i njihovih obitelji, kao i Zakon o nestalima i Zakon o civilnim stradalnicima Domovinskog rata. Do sada su izgrađena četiri veteranska centra, u Sinju, Šibeniku, Petrinji i Daruvaru, a sagradit će se još pet, u Krapini, Virovitici, Osijeku, Biogradu na Moru i Senju. Povrh toga, grade se i ustanove za trajni smještaj hrvatskih branitelja u Pakracu, Imotskom, Slunju, Slavonskom Brodu i Vukovaru. „Tako veliki institucionalni napor hrvatske države da stvori institucije koje brinu na specifičan i fokusiran način o zdravstvenim, socijalnim i rehabilitacijskim aspektima branitelja i njihovih obitelji je poruka oduženja hrvatske države onima koji su za nju dali najviše“, poručio je predsjednik Vlade.
Govoreći o hrvatskoj policiji, premijer je istaknuo kako ona u današnje vrijeme sigurnosnih ugroza posebno vodi računa o migracijskim kretanjima i čuvanju i hrvatske granice i vanjske granice Europske unije i Schengenske granice na jednoj od važnih migrantskih ruta. „Hrvatska policija igra ulogu koja je neprocjenjiva“, ustvrdio je i dodao da 6.500 hrvatskih policajaca čuva one dijelove granice, osobito s Bosnom i Hercegovinom, gdje nemamo prirodne granice i sprječava migracijski priljev. Uz to, istaknuo je, hrvatska policija radi i na svim drugim aspektima jačanja unutarnje sigurnosti te naveo da su u prošloj godini povećane plaće i u Hrvatskoj vojsci i policiji i obavještajnom sustavu. Posebno je u aktualnom kontekstu upozorio da hrvatski branitelji ne smiju dozvoliti da ponekada budu izmanipulirani u pogledu temeljnih vrijednosti zbog kojih je Hrvatska nastala.
„Hrvatska je nastala da bude demokratska, da bude slobodna, da u njoj pravo izražavanja svog stava, slobodu govora pa i njegovanje specifičnosti manjinskih prava, tradicija i kulture imaju svi naši građani. To je bio smisao i cilj suvremene, moderne hrvatske države čvrsto usidrene u jezgru Europske unije i NATO“, poručio je predsjednik Vlade.
Nakon toliko godina, dodao je, nastaju nekakve dileme kakvo je to hrvatsko društvo i na kojim vrijednostima vladavine prava i ustavnoga poretka vidimo naše društvo. Ne vidimo društvo tako da će netko doći i silom obustaviti aktivnosti neke manjinske zajednice, kazao je istaknuvši da se nije za to borilo u Domovinskom ratu. Zato se, naglasio je, trebamo snažno osloniti na iskustvo i mudrost članova Generalskog zbora. „Da pomognete hrvatskim institucijama u političkoj pedagogiji u hrvatskom društvu onoga što jesu naše vrijednosti, a da jasno identificiramo nešto što nisu naše vrijednosti“, kazao je poručivši kako nema boljeg i snažnijeg autoriteta od ljudi koji su se istaknuli u Domovinskom ratu.
Govoreći o svemu što se u tom kontekstu zbiva proteklih mjeseci premijer je istaknuo nevjerojatnu histeriju ljevice koja Vladu optužuje za povijesni revizionizam i ustaštvo, što nema uporišta niti u jednom potezu ili izjavi. Onda se, dodao je, u takvim okolnostima događaju incidenti poput onoga prije nekoliko dana u Splitu, koji je za svaku osudu. „Zato je i vaša uloga bitna da se pošalje poruka da je takvo ponašanje nedopustivo prema bilo kome, i prema manjinama i prema pripadnicima srpske manjine u Hrvatskoj, jer sam siguran da bi i predsjednik Tuđman, da je danas živ, bio jako jasan i rezolutan oko osude takvih pojava“, rekao je premijer Plenković. Na kraju je, zahvalivši na pozivu, poručio da su vrata Vlade i svih resora uvijek otvorena svim članovima Hrvatskog generalskog zbora.“
Novi članovi
Nakon uvodnih govora pristupilo se svečanosti prijama novih redovitih, podupirućih i počasnih članova HGZ-a. Odlukom Upravnog odbora HGZ-a 2025. godine u redovito su članstvo primljeni admiral Robert Hranj, general-pukovnik Mladen Fuzul te brigadni generali Ante Gugić, Ivica Lučić, Nikola Škunca, Jadran Topić i Petar Zelenika, a u podupiruće članstvo prof.dr.sc. Zlatko Hrgović, brigadir Vlado Kovačević, Milan Rosan i glavni policijski savjetnik Ivan Vučković. Nakon potpisivanja prisege novi članovima je predsjednik HGZ-a Marinko Krešić uručio ispravu o primitku u članstvo, Kodeks HGZ-a i malu značku Udruge. Odlukom Upravnog odbora HGZ-a u počasno je članstvo primljen prof.dr.sc. Mate Granić.
Mladen Fuzul, Ante Gugić, Nikola Škunca, Jadran Topić, Petar Zelenika
Zlatko Hrgović, Vlado Kovačević, Milan Rosan, Ivan Vučković
Mate Granić
Uručenje priznanja Hrvatskog generalskog zbora
Predsjednik HGZ-a umirovljeni general Marinko Krešić nakon toga je uručio priznanja HGZ-a.
Odlukom Upravnog odbora HGZ-a Zahvalnica Hrvatskog generalskog zbora dodijeljena je „za vrijedan doprinos u ostvarivanju projekata Hrvatskog generalskog zbora” Zvonimiru Ljubičiću, zapovjedniku Vatrogasne zajednice Grada Petrinje, prof.dr.sc. Jani Žiljak Gršić, dekanici Tehničkog veleučilišta u Zagrebu, doc.dr.sc. Vlatki Ružić, prodekanici za razvoj, suradnju, financije i EU fondove veleučilišta „Nikola Tesla“ u Gospiću, Nikoli Turkalju, načelniku Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva Civilne zaštite i Tomislavu Vukoji, voditelju Službe protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije.
Zvonimir Ljubičić, Jana Žiljak Gršić, Vlatka Ružić, Nikola Turkalj, Tomislav Vukoja
Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora također je donio odluku kojom se „za zasluge za uspješan rad i djelovanje Hrvatskog generalskog zbora“ dodjeljuje Srebrna povelja Hrvatskog generalskog zagrebačkom Gradskom uredu za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, dugogodišnjem tajniku HGZ-a satniku Siniši Mihoviću, Počasnom bleiburškom vodu, podupirućim članovima Davorinu Vidasu i Davoru Vrbaneku te velečasnom Stjepanu Zebi, župniku Župe Krasno.
Suzana Havelka Noršić (za Gradski ured), Siniša Mihović, Milan Kovač (za Počasni bleiburški vod), Davorin Vidas, Davor Vrbanek, Stjepan Zeba
Zlatnom poveljom HGZ-a odano je priznanje gradonačelniku Grada Dubrovnika Mati Frankoviću „za osobite zasluge za uspješan rad i djelovanje Hrvatskog generalskog zbora“.
Temeljem Odluke Upravnog odbora (Hrvatskog generalskog zbora) Velika Zlatna plaketa HGZ-a dodijeljena je predsjedniku Vlade RH Andreju Plenkoviću “za iznimne zasluge u razvitku hrvatskog društva, očuvanju istine o Domovinskom ratu, u izgradnji i modernizaciji Hrvatske vojske i policije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”.
U ime svih novih članova i svih koji su dobili priznanja HGZ-a zahvalio se prof.dr.sc. Mate Granić.
Glazbeni dio programa izveo je Gudački kvartet Srednje glazbene škole Blagoja Berse iz Zagreba u sastavu Olga Mokrović, violina, Iva Defar, violina, Bela Ćuk, viola i Ema Burazin, violončelo, učenica prvog razreda. Kvartet vodi profesorica Dubravka Jančić. Kvartet je izveo himnu Republike Hrvatske te po jednu skladbu Roberta Schumanna i Karela Komzaka.
Gudački kvartet Srednje glazbene škole Blagoja Berse
Program svečanosti je moderirao umirovljeni general Krešimir Kašpar.
Govor predsjednika Hrvatskog generalskog zbora umirovljenog generala Marinka Krešića
Poštovani gosti i uzvanici, dame i gospodo, dragi prijatelji.
Sve vas srdačno pozdravljam u prigodi 20 godišnjice obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora te vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu svečanost.
Okolnosti nastanka Hrvatskog generalskog zbora, odnosno njegove preteče, Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, vezane su za poznata zbivanja koja su početkom 2000. godine nakon smrti prvog predsjednika Franje Tuđmana i nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora obilježila društvenu i političku scenu mlade, i tek iz rata izašle, hrvatske države.
Nepunih pet godina nakon završetka pobjedonosnog i veličanstvenog Domovinskog rata, došlo je do političkog zaokreta prema temeljnim vrijednostima Domovinskog rata i hrvatskim braniteljima kao nositeljima tih društvenih vrijednosti.
Otvoreno se propitivao karakter Domovinskog rata, a u kontekstu takozvanog „Dogovora u Karađorđevu“ postavljala su se sve češća pitanja o potrebi njegovog vođenja. Hrvatska vlast na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom optuživala se za navodnu podjelu BiH, a Hrvatska vojska za agresiju. Počela je, kako su to nazvali, politika detuđmanizacije, koja je dobila svoju službenu dimenziju na nacionalnoj razini, a kao proces je po svom sadržaju, metodama i načinu vođenja imao rukopis tmurnih i olovnih vremena iz kojih je samostalna i slobodna Hrvatska tek izašla. Sve to je pratila neviđena kadrovska čistka u OS RH i MORH-u, poglavito visokih časnika, ratnih zapovjednika, generala i admirala pobjedničke Hrvatske vojske.
U takvim društvenim i političkim okolnostima skupina generala podigla je svoj glas, te se 28. rujna 2000. godine obratila javnosti otvorenim pismom, upozoravajući na neprihvatljivost tih i takvih politika koje negiraju vrijednosti Domovinskog rata. Kao odgovor na taj javni istup, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ekspresno je donio odluku o umirovljenju djelatnih generala i admirala koji su potpisali pismo.
Nepuna tri mjeseca kasnije umirovljeni generali i admirali utemeljili su, na osnivačkoj skupštini održanoj 14. prosinca 2000. godine, nevladinu organizaciju pod nazivom: Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, koja je djelovala idućih par godina, a aktivnost se postupno smanjivala nakon smrti generala Bobetka.
Za razliku od danas kada Vlada na čelu s Predsjednikom Andrejom Plenkovićem ulaže maksimalne napore u modernizaciju i opremanju hrvatske vojske i policije te na primjeren način skrbi o hrvatskim braniteljima iz DR u cijelosti na čemu mu zahvaljujemo i dajemo mu punu potporu.
Bila su to složena i izazovna vremena koja su obilježili masovni javni prosvjedi, od kojih se izdvajaju oni u Zagrebu i Splitu, a diljem Hrvatske u znak potpore progonjenim hrvatskim braniteljima organizirani su mnogobrojni okrugli stolovi, javne rasprave, tribine i koncerti, predstavljanje i promocije knjiga kao i druge aktivnosti.
U takvim okolnostima i u zamiranju djelovanja „Viribus unitisa“, rodila se ideja o nužnosti okupljanja svih umirovljenih generala i admirala Hrvatske vojske u jednu jedinstvenu nevladinu organizaciju. Inicijativni krug, pod simboličkim znakom svjetionika, koji su činili generali Ljubo Ćesić Rojs i Marinko Krešić te brigadir Zdravko Vladanović, osmislio je u jesen 2005. godine koncept osnivanja nove generalske organizacije.
Unatoč otporima vodećih političkih stranaka, nakon dva pripremna, na trećem sastanku održanom 7. studenoga 2005. godine u zagrebačkom hotelu „Panorama“ održana je osnivačka skupština na kojoj je službeno osnovan Hrvatski generalski zbor. Za prvog predsjednika izabran sam ja na prijedlog Miroslava Tuđmana, a brigadir Zdravko Vladanović za glavnog tajnika.
Iako je na osnivačkoj skupštini u dvorani nazočilo sedamnaest osoba, osnivačku dokumentaciju dragovoljno je potpisalo četnaest generala i jedan brigadir. Osnivači Hrvatskog generalskog zbora su bili: Miroslav Tuđman, Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, Davor Domazet – Lošo, Markica Rebić, Vladimir Zagorec, Josip Štimac, Ante Budimir, Vinko Vrbanac, Franjo Feldi, Željko Glasnović, Ante Roso, Miljenko Galić, Antun Jeričević i Zdravko Vladanović
Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!
Iako danas obilježavamo 20. obljetnicu osnivanja, Hrvatski generalski zbor je slijednik programskih načela Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“ osnovan 5 godina ranije, stoga ne bismo pogriješili kad bi danas obilježavali i 25. obljetnicu Hrvatskog generalskog zbora.
U tom smislu možemo govoriti o tri faze organizacijskog djelovanja Hrvatskog generalskog zbora:
U prvoj fazi od 2000. do 2005. godine u kojoj je skupina generala djelovala pod nazivom Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“.
U drugoj fazi od 2005. do zaključno 2021. godine koju je obilježio značajan organizacijski pomak, stabilizacija i prepoznatljivost te omasovljenje naše udruge.
Treća faza je počela nakon Izborne skupštine 22. siječnja 2022. godine kad je prihvaćen novi koncept organizacije, program transformacije te izabrano aktualno vodstvo.
Danas, HGZ godišnje u prosjeku organizira više od 200 aktivnosti. Za obavljanje tako obimnog posla ustrojili smo Centar za istraživanje i analize „Dr. Franjo Tuđman“, Savjet za promociju Domovinskog rata „Stožerni general Janko Bobetko“ i Hrvatski generalski klub „Gojko Šušak“. Organizirali smo i teritorijalne ogranke. To su Ogranak HGZ-a za Slavoniju i Baranju koji vodi umirovljeni brigadni general Mladen Mikolčević-Padobranac i Ogranak za Dalmaciju koji vodi umirovljeni brigadni general Ivan Beneta. U planu je i osnivanje Ogranka za Istru, Kvarner i Gorski kotar.
Na početku mandata ovog vodstva, odnosno početkom 2022. godine HGZ je imao 111 članova, a danas ih je 163, što je povećanje za gotovo 47%. Od tog broja 121 ih je redovitih, 26 podupirućih i 16 počasnih. Uz 82 generala i admirala u članstvu HGZ-a djeluje 52 visoka časnika, 6 glavnih policijskih savjetnika te 23 civila u statusu počasnih i podupirućih članova. Napominjem da se od 27. siječnja 2024. godine, kad je izmijenjen i dopunjen Statut HGZ-a, u redovito članstvo mogu primati isključivo generali i admirali.
U članstvu HGZ-a koncentriran je ogroman potencijal iskustva, znanja i domoljublja. Tu su bivši načelnici Glavnog stožera, ministri obrane i unutarnjih poslova, pomoćnici, načelnici i najviši zapovjednici iz Domovinskog rata među kojima ratni i poratni zapovjednici gardijskih brigada, Zbornih područja, korpusa, HRM i HRZ i PZO, kao i ostalih sastavnica Orožanih snaga. Naši članovi su i neki od najbližih suradnika predsjednika Tuđmana iz vremena stvaranja i obrane hrvatske države; bivši predsjednici Sabora, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, ministri i ostali visoki dužnosnici, kao i istaknuti društveni i športski djelatnici, ugledni intelektualci te predstavnici akademske zajednice.
Potencijal je to koji nastojimo organizirano i planski staviti u funkciju dobrobiti i boljitka Republike Hrvatske. U tom smislu, uz ogroman broj obilježavanja obljetnica i događaja iz Domovinskog rata, HGZ je u posljednje četiri godine realizirao blizu 30 projekata financiranih iz EU fondova, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Ministarstva hrvatskih branitelja i Grada Zagreba.
Posebno ističem EU projekt pod nazivom „Kako ostarjeti , a ne biti usamljen“ koji smo provodili dvije godine i uspješno završili krajem 2022. godine. Cilj projekta je bio jačanje organizacija civilnog društva u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika. Hrvatski generalski zbor je projektne aktivnosti realizirao kroz razvoj i provedbu lokalnih programa u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika. Posebno ističem provedeno stručno istraživanje vezano za integraciju umirovljenih hrvatskih branitelja u život šire zajednice. Konkretne zaključke s preporukama dostavili smo nadležnim tijelima i institucijama.
Tu je i projekt „Strateško promišljanje budućnosti Hrvatske“ u okviru kojeg smo u suradnji s vladinim tijelima i institucijama, akademskom zajednicom, neovisnim stručnjacima, organizacijama civilnog društva razmatrali teme „Položaja Hrvata izvan Hrvatske“, „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske-sigurnosne prijetnje i izazovi“ te „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“. Po završetku aktivnosti izrađen je i Elaborat o vrednovanju, nositelj kojeg je bio Institut društvenih znanosti Ivo Pilar.
U okviru višegodišnjeg projekta pod nazivom Nacionalni program edukacije i kultura sjećanja na Domovinski rat, koji se održava u suradnji s Ministarstvom hrvatskih branitelja i Agencijom za odgoj i obrazovanje, ključni sudionici i zapovjednici predaju profesorima i nastavnicima srednjih i osnovnih škola o ključnim operacijama u Domovinskom ratu. U okviru ovog projekta snimaju se, u suradnji s Institutom Ivo Pilar, intervjui s generalima, admiralima i najvišim vojnim i policijskim zapovjednicima o ključnim događajima iz Domovinskog rata. Dragocjeni su to materijali za povjesničare, i daljnje istraživanje Domovinskog rata, a do sada je u ovom projektu sudjelovalo 11 sudionika.
U okviru tematske sustavne podrške Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva provodili smo prošle godine aktivnost pod nazivom „Značaj osposobljavanja mladih za samozaštitu i obranu zemlje“ a ove godine provodimo aktivnost pod nazivom „HGZ u potpori razvoja potencijala mladih u oblikovanju budućnosti“. Obrađene su teme vezano za prenošenje iskustva branitelja u potpori sigurnije budućnosti mladih, modelu služenja vojnog roka, digitalnoj pismenosti i osnaživanju mladih za odgovorno ponašanje i otpornost u virtualnom okružju. U studenome ove godine održati ćemo temu „Tjelesna aktivnost u potpori zdravlja mladih“ te „Domovinski odgoj kao novi predmet u školskom sustavu“
Tu je još niz projekata koje vrijedi spomenuti, a posebno ističem projekte: „Kako pomoći u kriznim situacijama“, „Pirotehničari-iskustvo iz Domovinskog rata kao neprocjenjivo iskustvo u suočavanju s novim sigurnosnim izazovima“ koje vodi prof.dr.sc. Dario Matika, umirovljeni brigadir.
Projekt „Tjelesnom aktivnošću do zdravlja“ koji vodi počasni brigadni general Zdravko Andabak te projekt koji iznimno uspješno vodi prof.dr.sc. Darko Ropac, umirovljeni brigadir, pod nazivom „Edukacijom do zdravlja“. Po okončanju projekata prijedlozi s konkretnim preporukama dostavljaju se nadležnim tijelima i institucijama.
U nabrajanju naših djelatnosti svakako treba istaknuti i niz uspješnih predavanja koje su naši članovi održali za profesore i nastavnike povijesti u srednjim i osnovnim školama Grada Zagreba i Zagrebačke županije, a na kojima su slušatelji dobili kompleksan uvid, sa strategijske razine, u najznačajnije aspekte stvaranja i razvoja Oružanih snaga Republike Hrvatske te u različite aspekte vojnih aktivnosti i operacija tijekom Domovinskog rata.
Isto tako, a za naše članove i pozvane goste održan je niz zatvorenih stručnih predavanja na kojima su slušatelji mogli čuti čitav niza aktualnih informacija o gorućim problemima i zbivanjima sadašnjice kako u našem bližem okruženju tako i na širim prostorima, a što sve ima reperkusije i na nas.
U želji i s nakanom uključenja svih admirala i generala u našu udrugu njegujemo odmak od strančarenja i dnevne politike uz jedini uvjet pridržavanja odredbi našeg Statuta i našeg Kodeksa kao temeljnih načela djelovanja, a na dobrobit naše Domovine. U pravednom i oslobodilačkom Domovinskom ratu bili smo, bez obzira na sve naše razlike, svi zajedno i to zajedništvo nastojimo očuvati i danas kao zalog bolje budućnosti.
Preko našeg predstavnika umirovljenog general-bojnika Krešimira Kašpara, HGZ djeluje u Povjerenstvu za dodjelu odlikovanja, medalja i braniteljskih zahvalnica pri Ministarstvu hrvatskih branitelja, a naš član umirovljeni general-bojnik Josip Stojković predsjednik je Povjerenstva za vojna odlikovanja i priznanja Predsjednika Republike Hrvatske.
Veseli me također što mogu reći kako su naši članovi aktivni i u književno-publicističkom radu pa spominjem ovdje knjigu o hrvatskim generalima i admiralima u izdanju Hrvatskog generalskog zbora i Ogranka Matice hrvatske u Grudama autora generala Kašpara i Krešića, memoarsku knjigu generala Ademija, knjigu o Domovinskom ratu brigadira Ropca, knjigu generala Vrbanca i brigadira Antolašića o operacijama u Slavoniji i Baranji, knjigu generala Šeksa o ratu u Bosanskoj Posavini, knjigu generala Ćosića o počecima stvaranja samostalne Hrvatske i Domovinskom ratu, knjigu generala Kašpara o Franji Tuđmanu, knjigu zapisa generala Štimca i knjigu generala Adanića i Miljenka Brekala o Varaždinu u Domovinskom ratu. Spomenimo i knjige “Od Ante do Ante” i “Svjedok jednog vremena” autora generala Ilije Ile Vrljića.
Članovi Hrvatskog generalskog zbora također su sudjelovali u svojstvu uređivačkog odbora u pripremi knjige “Leksikon hrvatskih generala i admirala” koja bi se ovih dana u suradnji sa Sveučilištem obrane i sigurnosti “Dr. Franjo Tuđman” trebala pojaviti u javnosti.
Web stranica Hrvatskog generalskog zbora otvorena je 2013. godine i davala je osnovne informacije o aktivnostima HGZ-a, a stranice je vodio i popunjavao poslovni tajnik Siniša Mihović. Od 2019. godine stranice su u okviru europskog projekta redizajnirane te su osim ažurnih vijesti o svim aktivnostima ponudile i dodatne sadržaje koje su od koristi kako članovima HGZ-a tako i drugim posjetiteljima stranica. Popunjavanje i uređivanje stranica preuzeo je i od tada vodi general Kašpar.
Raduje me također da smo za ovu našu obljetnicu uspjeli prirediti i prigodnu publikaciju koja je ustvari monografija o 20 godina Hrvatskog generalskog zbora. Publikacija je projekt koji su osmislili i odradili generali Tomičić i Kašpar pa im na tome odajem priznanje, a svima vama evo danas je možemo podijeliti i nadamo se da ćete u njoj naći zanimljive i korisne informacije koje dodatno opisuju 20 godina rada i djelovanja naše udruge.
Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!
Danas kad obilježavamo 20. obljetnicu Hrvatskog generalskog zbora, a dva mjeseca prije izbornog Sabora mogu s osobnim zadovoljstvom i ponosom zaključiti:
U skladu s programskim načelima transformirali smo Hrvatski generalski zbor: ustrojili nove funkcionalne cjeline; osigurali transparentnost u radu i usvojili visoke demokratske standarde u izbornom procesu; ostvarili smo značajan iskorak u sudjelovanju u kreiranju javnih politika iz područja sigurnosti i obrane te pitanjima braniteljske populacije; kao i u praćenju, analizi i po potrebi predlaganju rješenja iz djelokruga strateških ciljeva i nacionalnih interesa RH
HGZ smo odmaknuli od strančarenja i dnevne politike, u koju nas uporno i kontinuirano uvlače, te smo HGZ pozicionirali na stratešku razinu, uvažene i u organizacijskom smislu financijski održive institucije.
Svim dušobrižnicima, kao i onima koji bi nas htjeli podučiti, instrumentalizirati i upregnuti u svoje parcijalne interese i ovom prigodom poručujem: Naša jedina stranka je Hrvatska, a naša su načela: Rad na nacionalnoj pomirbi hrvatskog naroda i jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske kao zalogu budućnosti i prosperiteta, a naš je moto: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što!“
U ime najveće snage HGZ, naša 163 vrijedna člana, poručujem: Mi članovi HGZ-a nećemo se nikad umoriti u radu za dobrobit naše i jedine Hrvatske!
Neka nam živi naša jedina i vječna Hrvatska!
Vijest/Foto: HGZ/ Ivan Juroš/MORH
Krešimir KašparSvečano obilježena 20. obljetnica Hrvatskog generalskog zbora
U prigodi obilježavanja 20. obljetnice Hrvatskog generalskog zbora, koja će se obilježiti 7. studenoga, u četvrtak 6. studenoga 2025. godine slavljena je u kapeli Vojnog ordinarijata na Ksaverskoj cesti misa zadušnica za preminule članove Hrvatskog generalskog zbora, za prvog hrvatskog predsjednika Franju Tuđmana, ratnog ministra Gojka Šuška i stožernog generala Janka Bobetka, za sve poginule i nestale branitelje te posebno za prije neki dan identificirane Josipa Batarela, Zorislava Gašpara, Jean-Michel Nicoliera i Dragutin Štica. Misu je slavio vojni biskup mons. Jure Bogdan, a misi su uz brojne članove HGZ-a nazočili i predstavnici obitelji preminulih članova udruge. U prigodnoj riječi mons. Bogdan je zahvalio HGZ-u što ne zaboravlja svoje preminule članove istaknuvši to kao svijetli primjer i način kako se čuva uspomena na one koji su zadužili domovinu Hrvatsku. Predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić zahvalio je biskupu Bogdanu na ukupnoj brizi koju pruža za sve branitelje, a kao posebnu zahvalu uručio je Veliku zlatnu povelju HGZ-a koju mu je Upravni odbor HGZ-a dodijelio „za posebne zasluge za uspješan rad i djelovanje Hrvatskog generalskog zbora“.
Krešimir KašparMisa zadušnica za preminule članove HGZ-a
Članovi Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora brigadni generali Zdravko Andabak I Petar Bajan nazočili su svečanosti kojom je u vojarni 1. gardijske brigade “Tigrovi” u Zagrebu u srijedu 5. studenoga 2025. obilježena 35. obljetnica te proslavljene gardijske brigade Hrvatske vojske. Programu obilježavanja prethodila je sveta misa u crkvi sv. Križa u Sigetu, koju je predvodio Ličko-senjski biskup mons. Marko Medo, a svečano slavlje uveličala klapa sv. Mihovil.
Po završetku svete mise nazočni su se uputili na komemorativni skup, koji je održan ispred spomen obilježja poginulim pripadnicima 1. gardijske brigade u Domovinskom ratu, na mjestu s kojeg je krenuo ratni put ove proslavljene brigade. Impozantni ratni put “Tigrova” predstavio je umirovljeni pukovnik Darko Katuša, te naglasio da je u obrani i stvaranju hrvatske neovisnosti i slobode, život izgubilo 367 pripadnika 1. gbr. “Tigrovi”, a njih 7 se još uvijek vode kao nestali. Svima njima u čast i slavu položeni su vijenci i zapaljene svijeće. Ustroj “Tigrova” počeo je 5. studenoga 1990. godine u bazi Rakitje nadomak Zagreba, a sve do završetka rata ostala je jedina postrojba koja je prošla sva ratišta, od Vukovara i Iloka do Dubrovnika.
Prvi studenoga je blagdan Svih svetih, a tog dana slavimo one svece i svetice koje je Crkva proglasila svetima, kao i one koji nisu proglašeni svetima, ali su svojim životom ostvarili ideal kršćanskog života. Dušni dan slavimo svake godine drugog studenoga, kada se sjećamo svih svojih dragih pokojnika. Pohodi grobovima i grobljima odvijaju se tradicionalno i prvog i drugog studenoga i redoviti su znak pažnje i vjere. Tog dana vjernici mole za duše svojih dragih pokojnika, za njih pale svijeće na grobovima. Tih se dana sjetimo i svih onih koji su svoje živote dali za našu Domovinu i njima odajemo posebnu počast.
Član Upravnog odbora brigadni general Zvonko Peternel i član HGZ-a pukovnik Rudolf Klicper odali su počast u ime Hrvatskog generalskog zbora paljenjem svijeća na Mirogoju u Zagrebu te nazočili svetoj misi u crkvi Svete Mati Slobode, a predsjednik Nadzornog odbora general-bojnik Krešimir Kašpar zapalio je svijeću kod križa u Aleji branitelja na groblju Miroševac.
Potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni brigadni general Frane Tomičić nazočio je 30. listopada 2025. godine u Gospiću na svečanom obilježavanju 33. obljetnice ustrojavanja 9. gardijske brigade „Vukovi“. Svetu misu za sve poginule, nestale i umrle hrvatske branitelje predvodio je u Katedrali Navještenja Blažene Djevice Marije, prečasni Stjepan Zeba. Središnja svečanost održana je u vojarni „9. GBR Vukovi“ gdje su se nazočni s ponosom prisjetili slavnog puta pripadnika 9, gardijske brigade pri čemu su pročitana imena poginulih pripadnika nakon čega su mnogobrojna izaslanstva kod spomen obilježja položila vijence i zapalili svijeće. U nastavku svečanosti dodijeljene su beretke četrnaestorici mladih pripadnika Oružanih snaga koji su uspješno završili specijalističku obuku.
Članovi Upravnog odbora HGZ-a brigadni generali Petar Bajan i Zvonko Peternel nazočili su javnoj tribini „Zagrebačke gardijske postrojbe HV na Južnom bojištu – operacija „Tigar“ u organizaciji Udruge Veterana Domovinskog rata Grada Zagreba – VeDoRa, koja se održala 30. listopada 2025. godine u dvorani Narodnog sveučilišta u Sesvetama. Cilj tribine bio je prezentacija značajnih zbivanja iz navedenog razdoblja od strane izravnih sudionika i znanstvenika, s težištem na sudjelovanju profesionalnih gardijskih postrojbi HV-a iz grada Zagreba na Južnom bojištu u operaciji „Tigar“. Petar Bajan je ujedno održao i prigodno predavanje na zadanu temu.
Podsjetimo: operacija “Tigar” je oslobodilačka operacija HV koja je trajala od 4. do 13. srpnja 1992., s ciljem deblokade Dubrovnika.
U utorak 28. listopada 2025. godine održana je pod predsjedanjem predsjednika Hrvatskog generalskog zbora umirovljenog general-bojnika Marinka Krešića 48. sjednica Upravnog odbora na kojoj su razmatrane realizirane zadaće u listopada te usvojene težišne zadaće za mjesec studeni tekuće godine.
Članovi Upravnog odbora izvješćeni su o realiziranim i planiranim aktivnostima u pripremi svečanog obilježavanja 20. obljetnice HGZ-a koje će se održati 7. studenoga 2025. godine. Nakon provedene rasprave članovi Upravnog odbora jednoglasno su na prijedlog Kadrovskog povjerenstva donijeli odluku o dodijeli priznanja HGZ-a zaslužnim pojedincima i kolektivima te prijemu trinaest novih kandidata u članstvo HGZ-a.
Sjednici su nazočili predsjednik i članovi Nadzornog odbora te voditelji funkcionalnih cjelina HGZ-a.
Član Hrvatskog generalskog zbora brigadni general Josip Vukina izabran je na osnivačkoj skupštini održanoj 25. listopada 2025. u Klanjcu za predsjednika Udruge branitelja Domovinskog rata “Lijepa naša”. Udruga će okupljati članove s područja grada Klanjca te općina Kraljevec na Sutli i Tuhelj. Za zamjenika je izabran Zdravko Iveković iz MUP-a. Jedan od prvih zadataka nove braniteljske udruge je osnivanje registra branitelja i njihovih obitelji kako bi im se moglo pomoći kroz socijalnu i zdravstvenu skrb, obilježavanje obljetnica, uključivanje u rad lokalne zajednice te manifestacije, a iduće godine u planu je i osnivanje braniteljske zadruge.
Krešimir KašparVukina izabran za predsjednika Udruge “Lijepa naša”
Najnoviji komentari