Uncategorized

Član Hrvatskog generalskog zbora prof.dr.sc. prim. Darko Ropac, umirovljeni brigadir, sudjelovao je u emisiji “Veterani mira” na 1. programu HRT-a u subotu 28. veljače 2026. Glavni prilog emisije bio je posvećen  malo poznatoj humanitarnoj operaciji prijevoza ranjenika prilagođenim poljoprivrednim zrakoplovima tipa AN-2 iz Slavonije u Zagreb. Operacija spašavanja ranjenika trajala je od 4. rujna do 15. listopada 1992. Dr. Ropac je u to vrijeme bio zapovjednik Glavnog sanitetskog stožera RH.

Već od travnja 1992. u Slavonskom Brodu od neprijateljskih granata i avijacije stradavaju ljudi, pogibaju djeca, a slavonskobrodska bolnica zbrinjava i do 1000 pacijenata mjesečno. Od ljeta postaje još teže jer se intenziviraju sukobi u Bosanskoj Posavini. Spašavanje ranjenika i njihovo prebacivanje iz Slavonskog Broda do Zagreba, a autoput je tad bio okupiran, značilo je cestovni transport tzv. podravskim koridorom u trajanju od desetak sati. Mnogi taj put nisu preživjeli. U pokušaju pronalaženja rješenja rađa se ideja o organizaciji Aviosaniteta Samostalnog zrakoplovnog voda Osijek, koji će avionima AN-2, letjelicama privredne avijacije, u tajnosti prebacivati ranjenike u Zagreb polijećući sa zrakoplovne staze Ivanin Dvor u Pleternici koja je prije rata bila poljoprivredni aerodrome. Iz bolnice u Slavonskom Brodu stigla bi dojava o broju ranjenika koji sanitetskim vozilom kreću prema 35 kilometara udaljenoj Pleternici. Zatim bi avioni AN-2 polijetali s pričuvne staze Dolovi kod Kalinića gdje su bili zaklonjeni zbog stalne mogućnosti neprijateljskog napada i uništavanja te bi, već zagrijanih motora, spremni za polijetanje čekali ranjenike. Vojnici koji su bili u osiguranju, pripadnici Samostalne domobranske bojne Požega, započinjali su hitni prekrcaj ranjenika iz vozila u avione. Sve je moralo biti gotovo za petnaestak minuta, nakon čega bi avion poletio na 50 minuta dug let do Plesa. Tijekom leta bi kontroli letenja u Zagrebu bio javljen broj ranjenika koji stižu kako bi se pripremila sanitetska vozila za njihovo hitno prebacivanje u bolnice. Privredni avion improvizacijski prilagođen za takve letove mogao je primiti šest ležećih pacijenata. U tom je razdoblju privrednim avionima AN-2 transportirano više od 90 ranjenika koji su iz Slavonskog Broda stigli u Pleternicu. Spašavani su branitelji, civili, ali i ranjeni pripadnici neprijateljskih snaga. Niti jedan ranjenik nije umro tijekom transporta. 

U emisiji koju je vodio Borna Marinić uz dr. Ropca sudjelovali su i Mario Kalan, autor knjige “Pleterničko nebo spasa ” (koja opsežnije priča o cijeloj operaciji) i jedan od tadašnjih pilota Miroslav Vlašić.

Foto: preslika s HRT

U okviru projekta „Podizanje svijesti i edukacija učenika srednjih škola  Grada Zagreba o opasnostima od pirotehničkih sredstava i improviziranih naprava te prevenciji posljedica“održana je u srijedu 25. veljače 2026. radionica u X. gimnaziji Ivan Supek u Zagrebu.

U nazočnosti šezdesetak učenika prvog J., G i K. razreda te dijela učenika II. G. razreda gimnazije, prvo predavanje je održao policijski savjetnik Tomislav Vukoja, voditelj Službe protueksplozijske zaštite Ravnateljstva policije koji je izlagao o izazovima pirotehnike 2025/2026. Nikola Turkalj, načelnik Sektora za inspekcijske poslove Ravnateljstva Civilne zaštite izlagao je o zaštita od požara u ugostiteljskim objektima, noćnim i disko klubovima, na koncertima i javnim okupljanjima s osvrtom na nedavne tragične događaje u takvim objektima. Prof.dr.sc. Dario Matika, umirovljeni brigadir, ujedno i voditelj projekta ispred Hrvatskog generalskog zbora, izlagao je o temi „Opasnost i prevencija od eksplozivnih sredstava i improviziranih naprava“. Kroz aktivnost je vodio umirovljeni general Krešimir Kašpar, predsjednik Nadzornog odbora HGZ-a koji je ujedno nazočne pozdravio u ime Hrvatskog generalskog zbora.  Predavanjima su nazočili i tajnica HGZ-a dr. sc. Jacqueline Domjanić, izv. prof. dr. sc. Mateja Šnajdar iz Sveučilišta obrane i sigurnosti dr. Franjo Tuđman, profesori gimnazije te pedagoginja Ana Bojana Juratek i psihologinja Iva Peroš, a na kraju predavanja pridružila se i ravnateljica Gimnazije profesorica Željka Frković.

Nikola Turkalj, Tomislav Vukoja, Mateja Šnajdar, Dario Matika, Željka Frković, Krešimir Kašpar, Ivan Bartolec, Iva Peroš, Ana Bojana Juratek, Toni Stipaničev

Projekt je odobren i financiran kroz Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga iz područja sustava civilne zaštite iz Proračuna Grada Zagreba za 2025., a logističku potporu  daju Hrvatski generalski zbor te same škole. Usklađen s ciljevima i prioritetnim područjima strateških dokumenata civilne zaštite Grada Zagreba projekt je usmjeren na edukaciju učenika srednjih škola Grada Zagreba o opasnostima pirotehničkih sredstava i improviziranih naprava.

U okviru projekta „Hrvatski branitelji u Domovinskom ratu 30. godina nakon pobjede – značaj i doseg političkih, socijalnih i vojnih postignuća Domovinskog rata” održana je u srijedu 25. veljače 2026. radionica u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora. Projekt provodi Hrvatski generalski zbor, a financira Ministarstvo hrvatskih branitelja kroz javni poziv za financiranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji te stradalnika iz Domovinskog rata i aktivnosti promicanja vrijednosti Domovinskog rata u 2025. godini. U nazočnosti učenika 3.d razreda Gimnazije Tituša Brezovačkog uvodno se o projektu obratio potpredsjednik HGZ-a Frane Tomičić, umirovljeni brigadni general. Član Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora mr.sc. Ivan Penić, pričuvni stožerni brigadir, održao je učenicima predavanje na temu: „Uloga kriznih štabova u pripremi i obrani Republike Hrvatske“ te pojasnio ulogu civilne vlasti u Republici Hrvatskoj u pripremi obrane. Bilo je to drugo predavanje u okviru projekta.

Dana 24. veljače 2026., a u organizaciji podupirućeg člana Hrvatskog generalskog zbora Davorina Vidasa, izaslanstvo HGZ-a predvođeno predsjednikom umirovljenim general-bojnikom Marinkom Krešićem i ove godine je u klijeti Ante Ledića u Stošincu na Plešivici obilježilo povijesni događaj na kojem je 19. siječnja 1989. godine četrnaest hrvatskih intelektualaca udarilo temelje političkog pokreta za stvaranje hrvatske države. Nakon prikazanog dokumentarnog filma pod nazivom „Plešivica od imena do samostalnosti“, Ante Ledić govorio je o okolnostima i manje poznatim detaljima pripreme i održavanja plešivičkog sastanka. Obilježavanju je nazočio i Dražen Budiša, poznati hrvatski političar i politički uznik te je kao jedan od vođa sveučilištaraca govorio o okolnostima i posljedicama kojima su dvadesetak godina prije plešivičkog sastanka bili izloženi sudionici nacionalnog pokreta, poznatijeg kao Hrvatsko proljeće, koji je radikalno ugušen od strane komunističkog režima.

U prigodi posjete predsjednik HGZ-a umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić uručio je gospodinu Anti Lediću dokument o prijamu u počasno članstvo HGZ-a.

Nastavljena je realizacija projekta „Edukacijom do zdravlja – drugi dio“. U prostorijama Ustanove za sveobuhvatnu skrb Tigrovi u Rakitju 24. veljače 2026. održano je predavanje pod naslovom „Rizični čimbenici, prevencija i rano otkrivanje malignih bolesti gastrointestinalnog trakta”. Predavač je bio prof.dr.sc.prim Marko Banić, spec. gastroenterolog. Projekt se realizira u suradnji s Gradskim uredom za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom.

U srijedu 24. veljače 2026. u Karlovcu je obilježena 4. obljetnica rata u Ukrajini. U prigodnom su program sudjelovali članovi Povijesne postrojbe “Karlovački počasni vod ZNG-91.”, Ukrajinsko kulturno-prosvjetno društvo “Haličina”, Hrvatski generalski zbor, Karlovačka županija, Grad Karlovac, ženska skupina “Karla” i učenici glazbene škole iz Karlovca i Ogulina. Kulturno umjetnički program održali su članovi Ukrajinske udruge “Haličina”, učenici glazbene škole i ženska skupina “Karla”.

U okviru događanja održano je i prigodno predavanje o generalima sa hrvatskog ozemlja u vrijeme Austrijske carevine i Austro-ugarske monarhije, od 1804 – 1918. godine i o ratovanju u Ukrajini sa Rusima, održao je podupirući član HGZ-a umirovljeni brigadir Boris Trnski. Uz karlovačku županicu Martinu Furdek Hajdin i gradonačelnika Grada Karlovca Damira Mandića te brojne uzvanike skupu su nazočili i član HGZ-a prof.dr.sc. umirovljeni brigadir Dario Matika i član Nadzornog odbora HGZ-a umirovljeni brigadir Dubravko Halovanić.

U Lovačkom vjesniku, glasilu Hrvatskog lovačkog saveza, br. 1/2/ iz siječnja 2026. godine objavljen je na stranici 64 prilog o Memorijalnom lovu general Pavao Miljavac pod naslovom “Trajno sjećanje na branitelje i veliki doprinos hrvatskih lovaca Domovinskom ratu”. Tekst je napisala Kristina Tarnaj, a u nastavku objavljujemo pretisak te stranice koji smo dobili iz redakcije Lovačkog vjesnika. 

U utorak 17. veljače 2026.  u Krivom Putu je obilježena 32. godišnjica pogibije Damira Tomljanovića – Gavrana, brigadnog generala i legendarnog zapovjednika iz redova Tigrova, jednog od istaknutih heroja Domovinskog rata. U svečanostima obilježavanja sudjelovao je i član Hrvatskog generalskog zbora brigadni general Zdravko Andabak.

Komemorativni program, koji se svake godine održava u organizaciji Udruge ratnih veterana 1. gardijske brigade Tigrovi, započeo je polaganjem vijenaca i paljenjem svijeća na Gavranovu grobu. Uz Gavranovu majku Mariju i ostale članove obitelji, prijatelje i brojne mještane, počast su mu u rodnom mjestu odali veterani 1. gbr. “Tigrovi” te brojni drugi visoki dužnosnici.

Stožerni general Zvonimir Červenko umro je prije 25 godina. Kao sekretar zagrebačkog Gradskog sekretarijata za narodnu obranu organizirao je obranu Zagreba, blokadu neprijateljskih vojarni i potaknuo osnivanje 14 zagrebačkih brigada. U siječnju 1992. Červenko postaje zapovjednik Domobranstva, odnosno zamjenik načelnika Glavnog stožera za Domobranstvo. Od 24. ožujka 1994. do 14. srpnja 1995. bio je pročelnik Vojnog kabineta Predsjednika Republike Hrvatske dr. Franje Tuđmana.

Na dužnost načelnika Glavnog stožera imenovan je od 15. srpnja 1995. te je tu dužnost obnašao do 16. studenoga 1996. kada je umirovljen. Nakon umirovljenja bio je zastupnik u Županijskom domu Hrvatskog sabora.

Za vrijeme njegovog mandata kao načelnika Glavnog stožera OSRH izvedena je vojno-redarstvena operacija “Oluja”.

Za predsjednika Hrvatskog generalskog zbora tajnim glasovanjem je sa 73 glasa od mogućih 74, izabran umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić. Na njegov prijedlog jednoglasno su na konstituirajućoj sjednici novoizabranog Upravnog odbora iz sastava istog izabrani potpredsjednici HGZ-a, umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac i umirovljeni brigadni general Frane Tomičić. Na konstituirajućoj sjednici Nadzornog odbora na prijedlog Vladimira Šeksa jednoglasno je za predsjednika izabran umirovljeni general-bojnik Krešimir Kašpar.

Krešimir Kašpar, Mladen Kruljac, Marinko Krešić, Frane Tomičić

Održani Izborni Sabor na koji se odazvao veliki broj članova, kao i rezultati tajnog glasovanja, potvrđuju pozitivnu ocjenu rada vodstva HGZ-a u prethodnom razdoblju kao i snažnu potporu članstva novom predsjedniku, novom Upravnom i Nadzornom odboru i programu koji je novoizabrani predsjednik predstavio za slijedeće mandatno razdoblje. Nakon proglašenja rezultata izbora novoizabrani predsjednik HGZ-a Marinko Krešić održao je kraći govor u kojem se zahvalio svima koji su došli na Izborni sabor te svojim glasovanjem i izborom njega kao predsjednika i svih drugih predloženih kandidata podržali program budućih aktivnosti. Istaknuo je nastavak rada na zaštiti ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja, izbjegavanje dnevne politike te rad na nacionalnoj pomirbi i jedinstvu, prema motu “Uvijek i sve za Hrvatsku”. Također je čestitao svima koji su izabrani u Upravni i Nadzorni odbor, ali pozvao i sve druge članove HGZ-a na sudjelovanje u budućim aktivnostima.

Tijek Izbornog sabora

Veliki odziv članova HGZ-a

U četvrtak 12. ožujka 2026. godine održan je u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora, u nazočnosti velikog broja redovitih članova, Izborni sabor HGZ-a na kojem je izabrano novo vodstvo za mandatno razdoblje 2026.-2030. Izborni sabor vodilo je radno predsjedništvo u sastavu Marinko Krešić, Mladen Kruljac i Frane Tomičić.

Radno predsjedništvo Izbornog sabora: Mladen Kruljac, Marinko Krešić i Frane Tomičić

Nakon izbora radnog predsjedništva vođenje Sabora preuzeo je Mladen Kruljac te predložio sastave radnih tijela. Svi su prijedlozi jednoglasno prihvaćeni. U Verifikacijsko povjerenstvo izabrani su Antun Jeričević za predsjednika, a Zvonko Orehovec i Darko Ropac za članove, a u Izborno povjerenstvo izabrani su Alojz Tomašević, za predsjednika i Vladimir Bergman i Krešimir Šipoš za članove. Za zapisničara je izabrana tajnica HGZ-a dr. sc. Jacqueline Domjanić, a za ovjerovitelje zapisnika Krešimir Kašpar i Viktor Koprivnjak.

Antun Jeričević u ime Verifikacijskog povjerenstva izvijestilo je da Izbornom saboru nazoči 74 od mogućih 113 redovitih članova čime je utvrđeno da je sukladno odredbi članka 16. stavak 16.3. Statuta Hrvatskog generalskog zbora nazočna natpolovična većina ukupnog broja redovitih članova te će sve donesene odluke biti pravovaljane.

Nakon prebrojavanja liste nazočnih članova što su obavili Zvonko Orehovec, Antun Jeričević i Darko Ropac, Antun Jeričević podnosi izvještaj Verifikacijskog povjerenstva

Kandidacijske liste za predsjednika, Upravni odbor i Nadzorni odbor utvrdio je,  nakon provedene demokratske procedure u kojoj je omogućeno svim redovitim članovima da se kandidiraju ili predlože nekog drugog za kandidata, prethodni Upravni odbor na 51. sjednici održanoj 26. siječnja 2026. godine u Varaždinu. Tako utvrđene kandidacijske liste na Saboru je predstavio i obrazložio Mladen Kruljac i iste su jednoglasno prihvaćene.

Prije pristupanja glasovanju kandidat za predsjednika HGZ-a Marinko Krešić predstavio je svoj program rada za iduće razdoblje. U stanci koja je proglašena, podijeljeni su glasački listići te je obavljeno tajno glasovanje. Po završetku glasovanja Izborno povjerenstvo se povuklo te pristupilo brojanju listića. Nakon prebrojavanja listića predsjednik Izbornog povjerenstva Alojz Tomašević je izvijestio Izborni sabor o rezultatima glasovanja.

Nakon prebrojavanja glasova Izborno povjerenstvo podnosi izvješće o rezultatima: Krešimir Šipoš (član Izbornog povjerenstva), Alojz Tomašević (predsjednik Izbornog povjerenstva) i Vladimir Bergman (član Izbornog povjerenstva)

Upravni odbor

Tajnim glasovanjem izabran je novi sastav Upravnog odbora:

Iz redova generala i admirala Republike Hrvatske izabrani su:

1. General-bojnik Tihomir Blaškić
2. Brigadni general Tomislav Družak
3. Brigadni general Blago Dujmović
4. General-pukovnik Mladen Kruljac
5. Brigadni general Zvonko Peternel
6. Brigadni general Vjeran Rožić
7. Viceadmiral Zdenko Simičić
8. General-bojnik Josip Stojković
9. General-bojnik Josip Štimac
10. Brigadni general Frane Tomičić

Iz redova brigadira izabrani su:

1. Brigadir Rajko Dumančić
2. Brigadir Joso Lacić
3. Brigadir Niko Puđa
4. Brigadir Ante Vučić

Iz redova Ministarstva unutarnjih poslova izabran je:

1.  Stožerni brigadir Ivan Penić

Iz redova generala Bosne i Hercegovine izabran je:

1.  Brigadni general Ilija Rašić.

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora: Ante Vučić, Rajko Dumančić, Niko Puđa, Vjeran Rožić, Mladen Kruljac, Tihomir Blaškić, Marinko Krešić, Zdenko Simičić, Josip Stojković, Zvonko Peternel, Frane Tomičić, Tomislav Družak, Blago Dujmović, Josip Štimac, Ivan Penić i Joso Lacić (nedostaje Ilija Rašić)

Nadzorni odbor

U Nadzorni odbor HGZ-a izabrani su tajnim glasovanjem:

1. Brigadir Dubravko Halovanić
2. General-bojnik Krešimir Kašpar
3. General-bojnik Vladimir Šeks
4. Brigadir Mladen Vragotuk i
5. Brigadni general Josip Vukina

Nadzorni odbor Hrvatskog generalskog zbora: Krešimir Kašpar, Vladimir Šeks, Dubravko Halovanić, Josip Vukina i Mladen Vragotuk

Program kontinuiteta 2022. – 2030.

Misija

HGZ kao brend i institucija, koju zajedno predano izgrađujemo, čvrsto usidren kao gravitacijska točka dokazanog domoljublja i vrijednosti koja ne prolazi. Moralni autoritet i priznato stručno tijelo vrha vojne profesije kojem je, i uvijek treba biti, HRVATSKA IZNAD SVEGA!

Od transformacije do ustanove

Programska načela

1. Nastavak izgradnje HGZ-a kao uvažene institucije umirovljenih hrvatskih generala i admirala, visokih vojnih i policijskih zapovjednika i svih članova s težištem na:
   1. pozicioniranju HGZ-a na strateškoj razini kao moralnog autoriteta i stručnog savjetodavnog tijela po pitanjima sigurnosti i obrane
   2. nastavku dostojanstvenog obilježavanja i promocije vrijednosti Domovinskog rata i zaštite digniteta hrvatskih branitelja
   3. sudjelovanju u kreiranju javnih politika kroz projekte i tematsku sustavnu podršku pri čemu HGZ znanjem, iskustvom i domoljubljem svojih članova, predstavlja most između prošlosti i budućnosti usredotočen na mlade i njihovu ulogu u oblikovanju sigurnije budućnosti 
   4. redovitom mjesečnom druženju  uz prigodne teme i aktualne sadržaje
   5. pokretanju inicijative prema Vladi Republike Hrvatske i Gradu Zagrebu za izgradnju Vojnog muzeja i Vojnog groblja te sadržajnijoj organizaciji komemorativnih aktivnosti.
2. Potpuna afirmacija i veća samostalnost ogranaka HGZ-a za Dalmaciju, za Slavoniju i Baranju te osnivanje Ogranka za Istru, Kvarner i Gorski kotar.
3. Politika otvorenih vrata, odnosno uključivosti, za sve umirovljene kolege koji su spremni Statut i Kodeks HGZ-a te doprinositi radu HGZ-a na temeljima tolerancije, zajedništva, međusobnog uvažavanja, kulture dijaloga i poštivanju drugačijeg mišljenja.
4. Nastavak napora na odmaku od dnevne politike i strančarenja
5. Daljnja promocija i zagovaranje doktrinarnih načela Franje Tuđmana koja su predstavljala temelj uspostave hrvatske države, a poglavito načela nacionalne pomirbe hrvatskog naroda i jedinstva domovinske i iseljene Hrvatske. 

ANALITIČKI PRIKAZ SASTAVA NOVOIZABRANOG UPRAVNOG I NADZORNOG ODBORA

Od ukupno 22 člana Upravnog i Nadzornog odbora, uključujući i predsjednika HGZ-a, njih osam ili 36,3% je novih, dok je preostalih četrnaest bilo u sastavu tih tijela i u proteklom mandatnom razdoblju.

Po kategorijama osobnih činova u sastavu Upravnog i Nadzornog odbora je izabrano 68,1% generala i admirala dok je 31,8% visokih časnika, među kojima šest brigadira i jedan stožerni brigadir.

Po regionalnoj, odnosno zavičajnoj pripadnosti, 27,2% izabranih članova je rođeno u Bosni i Hercegovini dok su preostali rođeni u Republici Hrvatskoj. Što se tiče prebivališta, najveći broj izabranih članova, njih 63,6% je s prebivalištem u Gradu Zagrebu, što će pridonijeti boljem odziva na aktivnosti  i lakšoj organizaciji rada tijela HGZ-a.

Iz raščlambe značajnijih dužnosti koje su izabrani kandidati obnašali, razvidno je kako su to tijekom Domovinskog rata i poraća bile najviše zapovijedne, upravne i stožerne dužnosti u sustavu obrane.  U Upravnom odboru HGZ-a je 10 zapovjednika brigada, od čega 5 ratnih zapovjednika ili obnašatelja dužnosti zapovjednika gardijskih brigada. Izabrano je i šest  načelnika stožera brigada te šest zapovjednika, zamjenika i načelnika stožera grana OS RH (HkoV i HRZ i PZO i HRM), zamjenik načelnika Glavnog stožera, tri pomoćnika načelnika Glavnog stožera, jedanaest načelnika uprava i službi u MORH-u i OS RH, dvanaest zapovjednika, zamjenika ili načelnika stožera zapovjedništava zbornih područja, korpusa i Operativnih zona i zapovjednik Škole nacionalne sigurnosti. U sastav Upravnog odbora izabran je i načelnik GS HVO koji je bio i na dužnosti zapovjednika ZZ VF BiH.

Pored najviših zapovjednih, stožernih i upravnih dužnosti izabrani članovi Upravnog i Nadzornog odbora obnašali su tijekom Domovinskog rata i u kasnijem razdoblju značajne političke i upravne dužnosti, među kojima su i dužnosti predsjednika Sabora, potpredsjednika Vlade, savjetnika predsjednika RH, ministra, zamjenika ministra i pomoćnika ministara te ravnatelja HIS-a.

U sastavu izabranih tijela su i osobe koje su obnašale dužnosti pročelnika Vojnog kabineta predsjednika RH, glavnog pobočnika predsjednika RH, tajnika VONS-a te načelnika stožera RACVIACA.

Od izabranih članova, njih 95,4%  posjeduje VSS, a dio magisterije, odnosno doktorat znanosti.  U pogledu završene najviše razine vojne izobrazbe njih 45,4% ima završenu Ratnu školu, 13,6%  Vojne akademije, a 27,2% različite oblike i razine MPRI izobrazbe. Jedan ima završenu Zapovjedno stožernu školu, a preostalih 9% neki od drugih oblika vojne izobrazbe.