Uncategorized

U srijedu 13. prosinca 2023. godine u prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu, predsjednici Hrvatskog diplomatskog kluba (HDK) i Hrvatskog generalskog zbora (HGZ) prof.emerit.dr.sc.dr.h.c.Emilio Marin i umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić potpisali su Sporazum o suradnji svojih udruga. Temeljem Sporazuma dogovorena je suradnja na područjima od zajedničkog interesa, a prema djelatnostima propisanima statutima udruga. Utemeljitelji i članovi udruga su zaslužni pojedinci izravno uključeni u stvaranje hrvatske države vojnim, odnosno diplomatskim putem. Godišnjim planovima udruga odredit će se projekti od zajedničkog interesa s posebnim naglaskom na očuvanju nacionalnih interesa te promicanju važnosti i uloge članova HDK i HGZ u stvaranju Republike Hrvatske. Potpisivanju Sporazuma o suradnji nazočili su ispred Hrvatskog diplomatskog kluba dopredsjednik Darinko Bago, tajnik HDK Mišo Munivrana i rizničar HDK Ivan Šimek, a ispred Hrvatskog generalskog zbora potpredsjednici HGZ-a umirovljeni general-pukovnik Mladen Kruljac i  brigadni general Frane Tomičić te član Nadzornog odbora umirovljeni general-bojnik Krešimir Kašpar.

U ponedjeljak 11. prosinca 2023. izaslanstvo HGZ-a predvođeno predsjednikom i potpredsjednikom Marinkom Krešićem i Mladenom Kruljcem nazočilo je u zgradi Hrvatskog državnog arhiva u Zagrebu predstavljanju knjige člana HGZ-a Krešimira Kašpara “Franjo Tuđman – Kronologija života i rada 1922.-1999.” Knjigu su predstavili urednik Žarko Ivković, prof.dr.sc. Mate Granić, dr.sc. Domagoj Knežević i sam autor, a pozdravne govore održali su ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. sc. Dinko Čutura te predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

U nedjelju 10. prosinca 2023. održan je „Memorijalni lov general Pavao Miljavac“ u lovištu na području LD
Generalski stol. Nakon prisjećanja na ulogu generala Pavla Miljavca u stvaranju države Hrvatske i
njenih Oružanih snaga, a potom uspješnog lova na divlje svinje, članovi Hrvatskog generalskog zbora
nastavili su se družiti u društvu domaćina uz dobar lovački ručak i domaću živu glazbu.

Obilježavajući godišnjicu smrti prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom i potpredsjednikom generalima Marinkom Krešićem i Mladenom Kruljcem položilo je u nedjelju 10. prosinca 2023. vijenac te zapalilo svijeće na njegovom grobu. Također je zapaljena svijeća na grobu ratnog ministra obrane Gojka Šuška.

U srijedu 6. prosinca 2023. izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom Marinkom Krešićem položilo je vijenac i zapalilo svijeće na grobu generala Pavla Miljavca u Novigradu na Dobri. Nakon davanja počasti nazočilo se svetoj misi te družilo s obitelji i prijateljima prisjetivši se pokojnog generala.  

General zbora Pavao Miljavac, sudionik Domovinskog rata, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga, ministar obrane Republike Hrvatske i zastupnik u Hrvatskom saboru preminuo je 6. prosinca 2022. godine. Bio je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora od 2013. do 2022. godine te od 22. siječnja 2022. počasni predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

U obranu Republike Hrvatske uključio se kao dragovoljac od 19. studenoga 1990. godine. Od 7. studenoga 1991. do 22. ožujka 1992. obnaša zapovjednu dužnost u 137. domobranskoj pukovniji Duga Resa. Od 23. ožujka 1992. godine zapovjednik je 137. brigade Duga Resa. Od 11. ožujka 1993. godine imenovan je za zapovjednika Zbornog područja Karlovac. Od 12. srpnja 1994. godine imenovan je za pomoćnika načelnika GS OSRH za domobranstvo.

Za zamjenika načelnika GS OSRH imenovan je 12. ožujka 1996. godine, a 16. studenoga 1996. godine imenovan je na dužnost načelnika Glavnog stožera OSRH što obnaša do 14. listopada 1998. godine. Od 14. listopada 1998. do 27. siječnja 2000. ministar je obrane Republike Hrvatske.

Čin brigadira dodijeljen mu je 10. ožujka 1992. U čin general-bojnika promaknut je 20. svibnja 1994. godine, u čin general-pukovnika 12. ožujka 1996., a u čin generala zbora 20. siječnja 2000. godine.

Odlikovan je Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom, Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom Ante Starčevića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 godina i medaljama “Bljesak”, “Oluja”, “Iznimni pothvat” i ”Ljeto ‘95”.   

Bio je zastupnik u Hrvatskom saboru od 2. veljače 2000. do 22. prosinca 2003., a od 14. svibnja 2015. do 18. veljače 2020. član Vijeća za domovinsku sigurnost Predsjednice Republike Hrvatske.

U utorak 28. studenog 2023. godine održana je XXIII. sjednica Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora na kojoj su raspravljene i jednoglasno prihvaćene date informacije te donesene konkretne  odluke  u svezi s točkama dnevnog reda.

Upravni odbor je nakon provedene rasprave prihvatio Plan obilježavanja događaja i obljetnica iz Domovinskog rata za prosinac 2023. godine i Kalendar obilježavanja značajnih datuma i obljetnica iz Domovinskog rata i hrvatske vojne povijesti za 2024. godinu. Upravni odbor prihvatio je i prijedloge planova aktivnosti funkcionalnih cjelina HGZ-a u 2024. godini te Prijedlog plana rada HGZ-a za 2024. godinu.

U svezi sa pripremom godišnjeg Sabora HGZ-a i Božićnog domjenka koji će se održati 14. prosinca 2023. godine, Upravni odbor je razmotrio i uvrdio prijedlog dnevnog reda Sabora i odredio izvjestitelje.  

Nakon provedene rasprave prihvaćene su informacije i donijete su odluke u svezi suradnje s više tijela i institucija. Prihvaćena je  inicijativa Hrvatskog diplomatskog kluba u svezi potpisivanja sporazuma o suradnji sa HGZ-a te je prihvaćena informacija o provedenim aktivnostima vezano za moguće preuzimanje dijela objekata za odmor.  

Upravni odbor je raspravio i prihvatio prijedlog tema za predavanja u HGZ-u tijekom 2024. godine.  

Tijekom rehabilitacije u veteranskom centru u Šibeniku članovi HGZ-a, u pratnji svojih supruga, organizirali su 26. studenog 2023. godine izlet na otok Visovac na Krki. Uz stručno vodstvo fra Stojana Damjanovića obišli su znamenitosti franjevačkog samostana (muzej, arboretum, crkva) te zapalili svijeću na grobovima franjevaca koji su ovdje pokopani u zadnjih 300 godina. Nakon mise uputili su se do spomen obilježja gdje su zapalili svijeću u čast poginulim braniteljima kod oslobađanja Miljevaca tijekom Domovinskog rata. 

U odavanju počasti žrtvama Domovinskog rata, a osobito žrtvi Vukovara i žrtvi Škabrnje, 18. studenoga 2023. sudjelovala su i izaslanstva Hrvatskog generalskog zbora.

Na komemoraciji i svetoj misi u povodu 32. obljetnice stradanja Škabrnje nazočilo je izaslanstvo predvođeno predsjednikom generalom Marinkom Krešićem, koje je nakon svete mise zapalilo svijeće kod središnjeg križa i spomen obilježja na mjesnom groblju sv. Luke.

U Vukovaru u koloni sjećanja sudjelovalo je izaslanstvo u sastavu potpredsjednik HGZ-a general Mladen Kruljac uz generale Ivana Obrovca, Zvonka Peternela i Iliju Rašića.

U počast žrtvama Domovinskog rata, a uoči Dana sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvvu Vukovara i Škabrnje, predstavnici Hrvatskog generalskog zbora potpredsjednik Mladen Kruljac, članovi Upravnog odbora Zvonko Peternel i Petar Bajan te Rudi Klicper zajedno s predstavnicima drugih braniteljskih udruga i čelnika Grada Zagreba zapalili su u petak 17. studenoga 2023. svijeće na gradskom groblju Mirogoj u Zagrebu. Svijeće su zapaljene kod Zida boli i Branitelskog križa.

U sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice, 18. studenoga obilježava se Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.

Bitka za Vukovar, tada pod vojnom opsadom Jugoslavenske narodne armije, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. i u njoj je sudjelovalo 1800 branitelja. Slomu obrane grada prethodili su tragični događaji s fatalnim posljedicama: u borbama u gradu i na širem području Vukovara poginulo je oko 1 600 branitelja, a njih oko 600 ubijeno je nakon zarobljavanja u masovnim ratnim zločinima. Poginulo je i oko 1 000 civila, a ranjeno je više od 2 500 osoba. Uz to je u srpske koncentracijske logore odvedeno oko 7 000 zarobljenih branitelja i civila, dok je iz grada prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Na dan 18. studenoga prisjećamo se i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni.

Zločin u Škabrnji izveden je planski, istodobno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja. Tridesetdruga obljetnica stradanja Vukovara i Škabrnje bit će obilježena višednevnim prigodnim programima u Vukovaru i Škabrnji. Središnja obilježavanja i u Vukovaru i u Škabrnji tradicionalno započinju 17. studenoga navečer paljenjem svijeća i molitvom – u Vukovaru ispred Nacionalne memorijalne bolnice „Dr. Juraj Njavro“, a u Škabrnji na početku Ulice 18. studenoga 1991. 

Tekst: Hrvatski sabor