Uncategorized

„Kultura sjećanja i Hrvatski generalski zbor“ – završila prva faza projekta

Završila je prva faza projekta Hrvatskoga generalskog zbora i Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar „Kultura sjećanja i Hrvatski generalski zbor“ provedena uz potporu Grada Zagreba braniteljskim udrugama za 2021. godinu.

Hrvatski generalski zbor (HGZ) kao udruga najviših časnika iz Domovinskoga rata – ratnih generala Hrvatske vojske – i specifična „zajednica sjećanja“ u povodu 30. obljetnice osnivanja ratnih postrojbi HV-a osvjestila je priliku za pružanje osmišljenog doprinosa hrvatskoj kulturi sjećanja polazeći od temeljnih zadaća udruge: promicanja hrvatske vojne misli i tradicije, znanstvenog i stručnog istraživanja Domovinskog rata, zaštite ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata te promicanja zajedništva, hrvatske nacionalne tradicije i temeljnih vrijednosti na kojima je stvorena hrvatska država.

U partnerstvu s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar i osloncem na njegove konceptualno-metodološke i empirijske dosege na području istraživanja kultura sjećanja, Hrvatski generalski zbor prijavio je u ožujku 2021. projekt na Javni natječaj za financiranje programa i projekata udruga na području branitelja iz Domovinskog rata iz Proračuna Grada Zagreba za 2021. na kojem je visoko ocijenjen i odobren za financiranje.

Polazište projekta

Polazište projekta je primjena metodologije tzv. oralne povijesti koja obuhvaća bilježenje i interpretaciju svjedočanstava o individualnom djelovanju (sjećanju) u kolektivnom događaju. U literaturi se najčešće navode dvije koristi od takva postupka: (1) potpuniji uvidi u životne putanje analiziranih pojedinaca i (2) potpunije rekonstrukcije i analize određenih društvenih (kolektivnih) promjena ili razdoblja u sklopu kojih analizirani pojedinci djeluju. U povijesnim i socio-psihološkim istraživanjima braniteljskih skupina i Domovinskog rata takav postupak u značajnijem opsegu nije korišten. Za potrebe provedbe projekta sa „zajednicom sjećanja“ Hrvatski generalski zbor, polazišta i metodologija projekta su prilagođeni toj specifičnoj a nadasve respektabilnoj skupini za istraživanje kulture sjećanja na Domovinski rat.

Ciljevi projekta

Dva su osnovna cilja projekta: (1) aktivno pridonijeti stvaranju nacionalnog fonda memoarsko-istraživačkog gradiva o kulturi sjećanja na Domovinski rat istaknutih sudionika u kreiranju obrane i stvaranju RH i (2) meritorno pridonijeti kao specifična „zajednica sjećanja“ ostvarivanju temeljne svrhe i ciljeva Hrvatskoga generalskog zbora kao udruge.

Provedenih prvih 5 strukturiranih intervjua s istaknutim članovima Hrvatskog generalskog zbora (kao svojevrsni pilot-projekt: 27 sati audiovizualnog materijala u visokoj rezoluciji i 650 stranica transkripata) pokazuju i kvalitativno i kvantitativno da su planirani ciljevi ostvareni i to kako u aspektu doprinosa stvaranju nacionalnog fonda memoarsko-istraživačkog gradiva o kulturi sjećanja na Domovinski rat tako i u aspektu ostvarenja temeljnih svrha i ciljeva Hrvatskoga generalskog zbora kao udruge.

Projektne aktivnosti

Planirane aktivnosti u prvoj godini projekta bile su: (1) izrada prioretne liste članova HGZ-a kao sudionika strukturiranih intervjua, (2) priprema i provedba strukturiranih intervjua audiovizualnim snimanjem, (3) izrada transkripata razgovora i provedba autorizacije, (4) izrada indeksnog sustava za sadržajnu obradu i pretraživanje razgovora i (5) objava dijelova razgovora na portalu HGZ-a kao pilot-projekt za prvi hrvatski oralnopovijesni veteranski portal.

U sklopu odobrenog programa u 2021. godini obavljeno je 5 strukturiranih intervjua s članovima HGZ-a. Intervjue su dali umirovljeni general zbora Pavao Miljavac, počasni predsjednik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Marinko Krešić, predsjednik HGZ-a, umirovljeni general-bojnik Ljubo Ćesić, zamjenik predsjednika HGZ-a, umirovljeni general zbora Josip Lucić, član HGZ-a te umirovljeni general-bojnik Josip Štimac, voditelj projekta i član Upravnog odbora HGZ-a.

Strukturirani intervjui s navedenih 5 sugovornika HGZ-a snimljeni su u visokoj audiovizualnoj rezoluciji u ukupnom trajanju od 27 sati te je izrađeno 650 stranica transkripata razgovora koji su u procesu autorizacije.

Uz navedene pokazatelje, valja posebno istaknuti da je u pilot-fazi uspješno testirana i znanstvena metodologija projekta – strukturirani oralnopovijesni intervjui – osmišljena od strane partnera programa, Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar i time potvrđena njezina znanstvena relevantnost i inovativnost u stvaranju nacionalnog fonda memoarsko-istraživačkog gradiva o kulturi sjećanja i promicanju vrijednosti Domovinskog rata.

Plan nastavka projektnih aktivnosti

S obzirom na rang i značaj članova Hrvatskoga generalskog zbora, plan projekta je provesti intervjue, po mogućnosti, s većinom od ukupno 111 članova. U 2022. godini predlaže se provedba 10 strukturiranih intervju s očekivanim rezultatom od oko 55 sati snimljenog audiovizualnog materijala u visokoj rezoluciji te s više od 1.200 stranica transkripata. Također, planira se organizacija znanstveno-stručnog skupa pod naslovom „Hrvatski Domovinski rat: oralna povijest i kultura sjećanja“ te objava autoriziranih dijelova razgovora na portalu HGZ-a kao pilot-projekt za prvi hrvatski oralnopovijesni veteranski portal.

Izvoditelji projekta

Voditelj projekta je umirovljeni general-bojnik Josip Štimac, a izvoditelji satnik Eduard Miličević, prof. i stručni suradnici Instituta društvenih znanosti Ivo Pilar dr. sc. Mislav Gabelica i Vlatka Venos te tehnički suradnik umirovljeni pukovnik Rudolf Klicper.

Krešimir Kašpar„Kultura sjećanja i Hrvatski generalski zbor“ – završila prva faza projekta
pročitaj više

Skupština Udruge branitelja Klub 61. lad Koprivnica

Na redovitoj skupštini Udruge branitelja Klub 61. lakog artiljerijskog diviziona Koprivnica koja je održana u subotu 2. travnja 2022. godine u Koprivnici nazočio je u ime Hrvatskog generalskog zbora o.d. glavnog tajnika HGZ-a Ivica Kancir, koji se okupljenima obratio i prigodnim govorom.

Krešimir KašparSkupština Udruge branitelja Klub 61. lad Koprivnica
pročitaj više

IN MEMORIAM Đuro Dečak (18.1.1952. – 1.4.2022.) umirovljeni general-pukovnik

Preminuo je istaknuti političar, sudionik i zapovjednik Hrvatske vojske tijekom i nakon Domovinskog rata. Vojnu karijeru završio je kao zapovjednik II. zbornog područja Đakovo u činu general-pukovnika. Zastupnik Hrvatskog sabora u više navrata i župan Virovitičko-podravske županije 1997. do 2000. godine. Od 1995. godine predsjednik Udruge dragovoljaca i veterana Domovinskog rata Republike Hrvatske. Dugogodišnji predsjednik Hrvatskog lovačkog saveza. Član Hrvatskog generalskog zbora od 2009. godine. Odlikovan je Veleredom kralja Petra Krešimira IV. s lentom i Danicom,  Redom kneza Domagoja s ogrlicom, Redom Nikole Šubića Zrinskog, Redom bana Jelačića, Redom hrvatskog trolista, Redom hrvatskog pletera, Spomenicom Domovinskog rata, Spomenicom domovinske zahvalnosti za 5 i 10 godina službe te medaljama „Bljesak i „Oluja“.

Krešimir KašparIN MEMORIAM Đuro Dečak (18.1.1952. – 1.4.2022.) umirovljeni general-pukovnik
pročitaj više

Obilježena 31. obljetnica akcije “Plitvice” i pogibije Josipa Jovića

U četvrtak 31. ožujka 2022. godine svečano je obilježena 31. obljetnica akcije „Plitvice“, kojom je srpski agresor započeo otvoreni rat prema Republici Hrvatskoj i u kojoj je život izgubio Josip Jović, 22-godišnji dobrovoljac, prvi poginuli hrvatski redarstvenik, pripadnik Jedinice za posebne namjene MUP-a RH Rakitje. Ispred spomen obilježja prvom poginulom redarstveniku na Plitvičkim jezerima vijence su položila i upalila svijeće brojna visoka izaslanstva, predvođena predsjednikom Republike Hrvatske Zoranom Milanovićem. Među njima, a u ime Hrvatskog generalskog zbora, počast su odali umirovljeni general zbora Josip Lucić, umirovljeni brigadir Zdravko Andabak i umirovljeni glavni policijski savjetnik Marko Lukić, ujedno i sami sudionici akcije.

Prema tekstu MUP-a RH. Foto MUP-RH.

Krešimir KašparObilježena 31. obljetnica akcije “Plitvice” i pogibije Josipa Jovića
pročitaj više

Sjednica Upravnog odbora

U utorak 29. ožujka 2022. pod predsjedanjem predsjednika HGZ-a Marinka Krešića, održana je 5. sjednica Upravnog odbora. Na sjednici su saslušana izvješća nositelja funkcionalne prilagodbe radnih tijela (stručnih savjeta) HGZ-a te su sva prihvaćena. Slijedom kratkih rasprava o savjetima tijekom slijedećih desetak dana izvješća će se doraditi i po potrebi nadopuniti. Izborom voditelja stručnih savjeta, a što je predviđeno za iduću sjednicu Upravnog odbora, svi stručni savjeti počet će djelovati u svom punom kapacitetu.

Vezano za predloženi Nacrt poslovnika o radu Upravnog odbora odlučeno je da će se u idućih deset dana prikupljati dodatne primjedbe i sugestije te nakon toga prirediti konačni prijedlog. U nastavku rada Upravni odbor je jednoglasno prihvatio Poslovnik o radu stručnih savjeta te Odluku o osnivanju stručnih savjeta. Temeljem te Odluke osnovani su slijedeći stručni savjeti: Vijeće za strateška pitanja, Savjet za promicanje hrvatske vojne tradicije, obilježavanje događaja i obljetnica iz Domovinskog rata te odlikovanja i priznanja, Savjet za potporu kvaliteti življenja članova HGZ-a, Hrvatski generalski klub, Hrvatski generalski športski klub sa sekcijama, Odbor za projekte, Odbor za financije, Centar za istraživanje i analize s odjelima te stručni savjeti HGZ-a – ogranci: ogranak Dalmacija sa sjedištem u Splitu i ogranak Slavonija sa sjedištem u Osijeku. Upravni odbor je prihvatio prijedlog da se 100. obljetnica rođenja Franje Tuđmana obilježi tematskom konferencijom 12. svibnja 2022. u prostorijama HGZ-a. Također je odlučeno da se Vladi Republike Hrvatske ponudi suradnja HGZ-a u sustavi domovinske sigurnosti. S obzirom da još nisu zaključene konzultacije o izboru glavnog tajnika HGZ-a, Upravni odbor je odlučio da do daljnjega privremeni obnašatelj dužnosti sa svim ovlastima glavnog tajnika bude Ivica Kancir. Odlukom Upravnog odbora prihvaćen je i prijedlog da predstavnik HGZ-a u Povjerenstvu za dodjelu odlikovanja i priznanja RH i braniteljske zahvalnice Ministarstva hrvatskih branitelja i dalje bude Krešimir Kašpar. Odlučeno je također da u izaslanstvu HGZ-a na obilježavanju obljetnice „Krvavog Uskrsa“ na Plitvicama budu Josip Lucić, Marko Lukić i Zdravko Andabak.

Tekst i slike: K.Kašpar

Krešimir KašparSjednica Upravnog odbora
pročitaj više

Predavanja na temu agresije na Ukrajinu i stanja u okružju Republike Hrvatske

U utorak 15. ožujka 2022. godine u prostorijama HGZ-a održana su predavanja na temu ruske agresije na Ukrajinu i stanja u okružju. Predavanja su održali prof. dr. sc. Marinko Ogorec (Geostrateške posljedice Ruske vojne agresije na Ukrajinu), potpredsjednik HGZ-a Frane Tomičić (Stanje u okružju Republike Hrvatske u okolnostima ruske agresije na Ukrajinu), prof. dr. sc. Dario Matika (Osvrt na letjelicu koja je pala u Zagrebu), prof. dr. sc. Mladen Vedriš (Sankcije i njihov mogući utjecaj na Republiku Hrvatsku) i dr. sc. Zvonko Orehovec (Oružje masovnog uništenja).

Marinko Ogorec, Frane Tomičić, Zvonko Orehovec, Dario Matika, Mladen Vedriš

Tekst i slike: HGZ/K.Kašpar

Krešimir KašparPredavanja na temu agresije na Ukrajinu i stanja u okružju Republike Hrvatske
pročitaj više

Sjednica Nadzornog odbora HGZ-a

U utorak 15. ožujka 2022. godine pod predsjedanjem predsjednika Mate Ostovića Nadzorni odbor HGZ-a održao je sjednicu na kojoj je razmotren i prihvaćen novi Poslovnik o radu Nadzornog odbora. Također su razmotrena neka druga pitanja te doneseni zaključci o kojima će se informirati Upravni odbor. Sjednici je nazočio i predsjednik HGZ-a Marinko Krešić.

Krešimir KašparSjednica Nadzornog odbora HGZ-a
pročitaj više

Prenosimo: CRNE PROGNOZE, HRVATSKI GENERALI O UKRAJINI! Nešto je tamo čudno, sjetili se Vukovara: ‘Nije mi jasna reakcija Ukrajinaca, već je drugi veliki grad pao’

S portala dnevno.hr prenosimo članak Snježane Vučković od 3.3.2022. U članku su izjave predsjednika i počasnog predsjednika HGZ-a Marinka Krešića i Pavla Miljavca te Mladena Markača.

Iako su loši i zategnuti odnosi između Rusije i Ukrajine više godina općepoznata činjenica, ovako razoran i nasilan rat potpuno je šokirao svijet.

Okupacija Ukrajine u svega sedam dana za sobom je ostavila brojne žrtve, sravnjena mjesta, potpuno uništene stambene zgrade i bolnice. Na sliku beznađa i očaja svijetlo bacaju odvažni ukrajinski branitelji i dragovoljci čija je hrabrost i odlučnost mnoge podsjetila na ustrajnost hrvatskih veterana koji su se 1991. godine jednakom silinom gotovo goloruki suprotstavili velesili.

Sličnosti i razlike Domovinskog i ukrajinskog rata

O svojim iskustvima, usporedbama Domovinskog i ukrajinskog rata te predviđanjima, pričali smo s umirovljenim generalima HV-a. “Po načinu ruske agresije, situacija svakako podsjeća na Domovinski rat kada je nadmoćna JNA uz pomoć četnika nasrnula na Hrvatsku. No, bitna je razlika u tome što je Ukrajina raspolagala naoružanjem i nije se pripremila za napad, dok je kod nas bilo obrnuto – nismo imali oružje, ali smo itekako bili spremni”, kaže predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, general Marinko Krešić. General Krešić izražava čuđenje zbog nespremnosti Ukrajinaca:

Krešić: “Nije mi jasna reakcija Ukrajinaca”

“Potpuno mi je nejasno kako su pustili da ruska kolona tenkova i borbenih vozila ide 35 kilometara i da je pritom nitko ne uništava. Nije da nisu imali iz čega! S druge strane, mogli smo vidjeti kako je to izgledalo u Vukovaru. Nemaju embargo, imali su oružje i mogu ga imati, no nisu reagirali. Jako je teško osvojiti grad, pa ne shvaćam kako je već veliki drugi grad pao.” Krešić kaže kako je teško nagađati o ishodu jer sve ovisi o jednom čovjeku: “Ne možemo znati što je u glavi Putina, to nitko ne zna. Čak ni njegove tajne službe. Možemo samo nagađati što će se dalje dogoditi, ali se nadam da će Ukrajinci, što god učinili Rusi, vratiti okupirani teritorij onako kako smo mi vratili teritorij koji je neprijatelj nazivao Republikom Srpskom Krajinom.”

Što se tiče sličnosti zbivanja u zaraćenoj Hrvatskoj i Ukrajini, general Pavao Miljavac misli gotovo jednako:

Miljavac: “Ako se to ne zaustavi, doći će do neviđenog razaranja”

“Što se tiče sličnosti, ona postoji na razini stradavanja koju jedna vojna velesila nanosi manjoj. Ako se to na neki način ne zaustavi, doći će do još nasilnijeg razaranja i neviđenog stradavanja civila”, kaže Miljavac osvrćući se na puno vidnije razlike: “U slučaju Ukrajine, ujedinila se ne samo Europa nego i cijeli svijet. Mi tu pomoć nismo dobili. Umjesto toga, dobili smo embargo na oružje, ali nismo odustajali. Snalazili smo se sami, oružje smo kupovali sami i do 1995. godine ovisili smo o pomoći koja je nekim čudnim kanalima dolazila iz dijaspore. Otvorene podrške nije bilo, a oni koji su digli ruku za embargo – stotine mrtvih njima na dušu”, kaže ne baš optimistični Miljavac:

Markač: “Naši su ratovi neusporedivi”

O ratu u Ukrajini i poveznici sa Domovinskim ratom, general Mladen Markač nevoljko govori: “Povukao sam se iz javnosti jer vidim da su medijsku i društvenu scenu koja se bavi temom Domovinskog rata zauzeli ljudi koji nisu relevantni. Sve što vam mogu reći o aktualnim zbivanjima u Ukrajini jest da je ovo što se sada događa neusporedivo sa događajima u Hrvatskoj, osim ako pričamo o moralu. U pitanju su velike sile, mi jednostavno nismo bili na toj razini”, kazao je Markač.

Krešimir KašparPrenosimo: CRNE PROGNOZE, HRVATSKI GENERALI O UKRAJINI! Nešto je tamo čudno, sjetili se Vukovara: ‘Nije mi jasna reakcija Ukrajinaca, već je drugi veliki grad pao’
pročitaj više