Uncategorized

U naselju Gvozdansko podno Zrinske gore (općina Dvor na rijeci Uni) članovi Hrvatskog generalskog zbora svojim su dobrovoljnim radom 30. rujna 2022. godine očistili okoliš te dio unutrašnjosti stare osnovne škole. Najveći teret pripreme i organizacije ove humanitarne akcije podnio je zamjenik predsjednika HGZ-a Ljubo Ćesić, a svoj su doprinos u realizaciji ove radne aktivnosti dali i predsjednik Marinko Krešić, potpredsjednik Frane Tomičić, član Upravnog odbora Zvone Peternel te članovi Ivica Kancir i Siniša Mihović.  Njima su se pridružili i podupiratelji Hrvatskog generalskog zbora Jerko Begić, Mladen Pešorda, Anđelko Jukić, Stipe Jukić, Ivica Prpić te dva djelatnika poduzeća Ceste Sisak d.o.o. i  osam djelatnika poduzeća za održavanje SANAC d.o.o. iz Rugvice. Ovu humanitarnu akciju popratila je i predstavnica Grada Zagreba, voditeljica Odjela za programe udruga Milena Suknaić, dipl. soc. rad., kako svojom nazočnošću tako i uključenjem u rad.

Fotografije: HGZ/Siniša Mihović

Iz povijesti Gvozdanskog

Gvozdansko je u svojoj dugoj povijesti doživjelo nekoliko potpunih razaranja te je mjesto koje predstavlja kroz povijest svetište hrvatskog junaštva.

• Osmanska vojska pod vodstvom Ferhad-bega je oko Božića 1577. opkolila grad/utvrdu sa svih strana. U gradu se našlo tada tristotinjak branitelja, većinom rudara i nešto stalnih stražara. Zavladala je glad i žeđ, a ponestalo je i ogrijeva, a zima je bila vrlo hladna. Posada grada je unatoč svim teškoćama odbijala sve ponude za predaju. Na Božić 25. prosinca 1577. Ferhad-beg ponovno je ponudio braniteljima Gvozdanskog predaju, koju su hrabri branitelji odbili. Sve juriše posada Gvozdanskog izmučena glađu i hladnoćom odbila je očajničkim i nadljudskim naporima. Nakon tri dana žestokih borbi na životu je ostalo još samo tridesetak branitelja, koji su bili praktički bez streljiva. Tijekom noći 12. na 13. siječnja 1578. ugasile su se sve vatre u gradu. Ujutro kad su Turci krenuli u napad nije se oglasila ni jedna puška, pa su bez ikakva otpora provalili vrata tvrđave, ušli u grad i ostali zatečeni strahovitim prizorom. Svi su branitelji bili na svojim položajima smrznuti i mrtvi, a u gradu nije bilo ni hrane, ni vode, ni streljiva, ni ogrjeva. Ovim prizorom bio je iznenađen i sam Ferhad-beg kojega je zadivila hrabrost branitelja grada. Oni su radije izginuli od gladi i hladnoće nego se predali. Poštujući njihovo junaštvo, zapovjedio je da se pronađe i dovede svećenik kako bi ih se pokopalo po kršćanskom obredu. Očito je to bila najveća počast koju je turski osvajač mogao i želio dati mrtvim braniteljima Gvozdanskog.
• Pokolj u Gvozdanskom 26. prosinca 1941. je izvršila partizanska postrojba za vrijeme podnevne mise. Tog je Božića je 55 hrvatskih stanovnika na okrutan način pobijeno, žene i djevojke silovane, kuće opljačkane, selo i crkva uništeni i zatim spaljeni. Imena im se nalaze na spomeniku u selu pored ceste.
• Selo je ponovno nastradalo tijekom Domovinskog rata 1991. godine kad su četnici ubili troje ljudi i zapalili obnovljenu crkvu. Zbog osvete svog poginulog druga pri napadu na Vukovar, pijani četnici upadaju u Gvozdansko. Ubijeni su bračni par Mato i Ane Grabarević, iz kući preko puta današnjeg spomenika poklanim Hrvatima u Gvozdanskom na Božić 1941. godine. Zaklani su u podrumu kuće s još jednim rođakom, a kuća je potom opljačkana i zapaljena. Također 1991., ponovno je stradala i zapaljena župna crkva sv. Filipa i Jakova.

Danas je u selu tek desetak stanovnika koji dosljedno nastavljaju čuvati tradiciju hrvatskog čovjeka podno zrinske utvrde Gvozdansko. Oni žive i preživljavaju stoljećima, u vjeri i neprekidnoj borbi za opstanak.

U sklopu projekta „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“, Hrvatski generalski zbor je 29. rujna 2022. godine održao Konferenciju pod naslovom „Aktivno starenje kroz rad u nevladinim volonterskim udrugama“ u konferencijskoj dvorani Hrvatskog generalskog zbora u Zagrebu. Na Konferenciji su sudjelovali predstavnici Ministarstva hrvatskih branitelja, Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske, Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, Hrvatske gorske službe spašavanja i dr. U uvodnom dijelu prisutnima se obratio Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Okupljene, među kojima su bili predstavnici raznih udruga s područja grada, ali i izvan njega, pozdravio je i poželio uspješan rad dr. sc. Špiro Janović, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, Marinko Krešić, otvorio je Konferenciju predstavivši rad udruge, njenu viziju, misiju i cilj. Nadalje, osvrnuo se na sam projekt, na provedene aktivnosti u posljednje dvije godine, dosadašnje rezultate i najavio završnu konferenciju, obzirom da je projekt ušao u zadnju fazu provedbe.

Nakon otvaranja, savjetnica u Vladi i Vladinom uredu, Saša Šegrt, održala je prezentaciju o aktivnom starenju kroz rad u nevladinim volonterskim udrugama. U nastavku je Frane Tomičić, potpredsjednik HGZ-a, izložio rezultate stručnog istraživanja provedenog u okviru projekta o volontiranju umirovljenih hrvatskih branitelja. Voditeljica Službe za politike za osobe s invaliditetom i druge socijalno osjetljive skupine u Upravi za obitelj i socijalnu politiku Ministarstva rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, Branka Zečević upoznala je prisutne o volontiranju kroz sustav socijalne skrbi, dok je Josip Granić, pročelnik Hrvatske gorske službe spašavanja objasnio koja znanja i vještine osoba treba zadovoljiti za uključivanje u organizaciju. Ante Martić iz Nacionalne zaklade za razvoj civilnoga društva govorio je o odnosu nevladinih organizacija prema Nacionalnoj zakladi, pozitivnim iskustvima u povlačenju sredstava iz EU fondova i izazovima pri provedbi projekata.

Nakon rasprave o izlaganjima, završnu riječ i zaključke Konferencije dao je Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora.

Dana 28. rujna 2022. održan je radni sastanak  sa gradonačelnikom Grada Zagreba Tomislavom Tomaševićem i njegovim suradnicima. Razgovaralo se o daljnjoj suradnji Grada i HGZ-a s naglaskom na potpori Hrvatskom generalskom zboru po pitanju izgradnje Vojnog muzeja i Vojnih groblja te o aktivnostima Hrvatskog generalskog zbora na promicanju vrijednosti i zaštiti digniteta Domovinskog rata. Sastanak je protekao u vrlo pozitivnom ozračju s tendencijom snažnog nastavka suradnje.

Tijekom sastanka gradonačelniku je također prezentirana transformacija Hrvatskog generalskog zbora te mu je predstavljeno njegovo vodstvo.

Sastanku su nazočili predsjednik, zamjenik predsjednika, potpredsjednici HGZ-a, predsjednik Nadzornog odbora HGZ-a generali Marinko Krešić, Ljubo Ćesić, Mladen Kruljac, Frane Tomičić i Mate Ostović te v.d. glavnog tajnika pukovnik Ivica Kancir.

Slike: Grad Zagreb

Ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje dr.sc. Dubravka Brezak Stamać primila je u srijedu 28. rujna 2022. godine predsjednika, zamjenika i potpredsjednike Hrvatskog generalskog zbora umirovljene generale Marinka Krešića, Ljubu Ćesića, Mladena Kruljca i Franu Tomičića. Na radnom sastanku nazočili su i viši savjetnik za povijest u Odjelu za stručno-pedagoški nadzor Agencije Timur Križak, prof. te članovi Hrvatskog generalskog zbora Ivica Kancir i Siniša Mihović. Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora upoznao je ravnateljicu AZOO-a s nastavkom projekta „Nacionalni program edukacije o Domovinskom ratu“ koji je bio prekinut zbog pandemije COVID-19 te ostalim aktivnostima i projektima koje provodi HGZ. Ravnateljica Agencije dr.sc. Dubravka Brezak Stamać ocijenila je nastavak projekta edukacije predmetnih nastavnika i profesora povijesti iznimno korisnim te iskazala potporu Agencije u operativnom provođenju projekta.

Dana 27. rujna 2022. održan je sastanak Lovačke sekcije HGZ-a. Sastanku su, uz predsjednika, zamjenika predsjednika i potpredsjednike HGZ  bili nazočni i predsjednik Nadzornog odbora, voditelj Lovačke sekcije te članovi Lovačke udruge HRVI i branitelja Domovinskog rata „Vukovi“ iz Slunja. Sastanak je održan sa ciljem planiranja i održavanja  budućih aktivnosti Lovačke sekcije HGZ-a te buduće suradnje s udrugom.

Hrvatski generalski zbor nastavlja s provođenjem aktivnosti u sklopu projekta „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“ održavanjem konferencije na temu „Aktivno starenje kroz rad u volonterskim udrugama“, koja će se održati 29. rujna 2022. godine u konferencijskoj dvorani Hrvatskog generalskog zbora s početkom u 11:00 sati. U nastavku objavljujemo pismo koje je na tu temu uputio predsjednik HGZ-a Marinko Krešić.

Dan Hrvatske ratne mornarice slavi se 18. rujna u sjećanje na ovaj datum 887. godine, kada su pomorske snage pod knezom Branimirom pobijedile Mlečane kod Makarske. Odluku o obilježavanju ovog datuma 1993. godine donio je prvi predsjednik Republike Hrvatske Franjo Tuđman.

Nakon hrvatskog kneza Domagoja koji je Hrvatsku oslobodio od Franaka, njegov nasljednik Zdeslav dogovorio je mir s Mlečanima na način da im je za slobodnu plovidbu Jadranom plaćao godišnji danak. Iako je ubio Zdeslava i prisvojio njegovu kneževinu, isti dogovor poštivao je i Branimir. To se ipak nije svidjelo Neretvanima, pa su oni i dalje još snažnije organizirali napade na mletačko brodovlje. Godine 887. novoizabrani dužd Mletačke Republike Petar I. Kandijan krenuo je s flotom u kaznenu ekspediciju prema Neretvanima i nije naišao na uspjeh. Ipak se nije dao pokolebati, pa je u drugom pohodu pokrenuo 12 brodova, te se iskrcao kod Makra (današnje Makarske) te su sjekirama Neretvanima uništili pet brodova. Dana 18. rujna 887. godine dogodila se bitka kod Makarske u kojoj su Neretvani snažno uzvratili. Napad je bio toliko jak, da su potpuno razbili Mlečane na kopnu i moru, a dužd Petar I. Kandijan je poginuo.

Odlukom predsjednika Republike Franje Tuđmana od 12. rujna 1991. kojom je imenovao za zapovjednika HRM admirala Svetu Leticu – admirala s preko četiri desetljeća iskustva u ratnoj mornarici i koji će biti na čelu HRM za čitavog trajanja Domovinskog rata – službeno je započelo ustrojavanje Hrvatske ratne mornarice osnivanjem prvih vojnih postrojbi. Prvi brod u floti bio je desantno jurišni brod DJB-103 koji je otet Jugoslavenskoj narodnoj armiji 15. rujna 1991. dok je bio na remontu u Veloj Luci.

U Jajcu je 13. rujna 2022. obilježena 27. godišnjica Vojno-redarstvene operacije Maestral. To je bila prva važnija operacija združenih snaga HV-a i HVO-a u zapadnoj BiH, u kojoj su oslobođeni veći prostori zapadne Bosne, uključujući brojne gradove. Na svečanostima je sudjelovala i brojna delegacija Hrvatskog generalskog zbora predvođena predsjednikom Marinkom Krešićem. Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je prigodom godišnjice odlikovao Redom Nikole Šubića Zrinskog brigadu „Hrvoje Vukčić Hrvatinić“ Jajce za iskazano junaštvo njezinih pripadnika u Domovinskom ratu.

U nedjelju, 11. rujna 2022. godine, predstavnici Hrvatskog generalskog zbora predvođeni zamjenikom predsjednika Ljubom Ćesićem sudjelovali su u tradicionalnom Hodočašću u Zrin, u znak sjećanja na stradanje Zrinjana. Već tradicionalno od 1996. godine preostali Zrinjani i njihovi potomci sjećaju se događaja na blagdan Male Gospe 9. te 10. rujna 1943. godine kada su partizani i četnici u genocidnom pohodu ubili gotovo trećinu Hrvata Zrina, spalili župnu crkvu Našašća Svetoga Križa, kao i cijelo selo. Sve preživjele komunističke su vlasti raselile, oduzeli im imovinu i zabranili povratak u Zrin. Program je započeo mimohodom od spomen-križa podno Starog grada Zrina do spomen-crkve Našašća sv. Križa, gdje je misno slavlje predvodio predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, zadarski nadbiskup Želimir Puljić.