Uncategorized

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno zamjenikom predsjednika generalom Ljubom Ćesićem sudjelovalo je u nedjelju 20. studenoga 2022. u obilježavanju 31. godišnjice masakra na Ovčari gdje su srpski agresori pogubili najmanje 200 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila izvedenih iz vukovarske bolnice, a čiji su posmrtni ostaci nađeni u masovnoj grobnici.

Obilježavanje je započelo na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata grada Vukovara gdje su se okupila djeca poginulih i nestalih u Domovinskom ratu iz svih krajeva Republike Hrvatske. Hodočasnici su položili vijence i zapalili svijeće, a potom su se uputili na mimohod do masovne grobnice na Ovčari.

Mimohod “Vi ste naš ponos – mi smo vaša snaga” pokrenula su djeca poginulih i nestalih branitelja Vukovara 2008. godine.

Kod spomen obilježja na Ovčari položeni su vijenci i upaljene svijeće te je upriličen komemorativni program.

Boravak u Vukovaru izaslanstvo HGZ-a iskoristilo je i dalo počast i na drugim mjestima od povijesne važnosti za žrtvu Vukovara.

U koloni sjećanja kojom se svakog 18. studenoga odaje počast žrtvi Vukovara i ove godine bilo je brojno izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom generalom Marinkom Krešićem koje je po dolasku na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata zapalilo svijeće u znak sjećanja na sve stradalnike Vukovara.

Istoga dana u ime Hrvatskog generalskog zbora admirali Ante Budimir i Ante Urlić sudjelovali su u svečanostima obilježavanja žrtvi Škabrnje.

“Na današnji dan sjećamo se svih naših suboraca i prijatelja koji su dali živote za domovinu. Sjećamo se teških dana koje smo proživjeli. A evo nakon toliko godina ponosni smo da toliko mladih iz svijeta se okuplja sjećati tih dana da nikad ne zaboravimo Vukovar!”, kazao je Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora u izjavi tijekom hodnje prema groblju.

Kolona sjećanja, tuge i ponosa predvođena hrvatskim braniteljima Vukovara, članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara te prvi put i mladih Vukovaraca, onih koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara, a također i uz nazočnost predstavnika hrvatskog državnog vrha predvođenih predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem krenula je  iz Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru put Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.

Prije nego što su na groblju položeni vijenci i zapaljene svijeće, sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prošli su cijeli Vukovar u koloni sjećanja dugoj više od pet kilometara.

Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, dok je svetu misu za sve žrtve iz Domovinskog rata predvodio mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup.

U četvrtak 17. studenoga 2022. na vukovarskoj Mitnici otkriven je spomenik Kati Šoljić i njezinim poginulim sinovima. Na otvaranju je sudjelovalo i izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno generalom Tihomirom Blaškićem i Markom Lukićem, odajući pijetet i poštovanje simbolu patnje i hrabrosti svih hrvatskih majki u Domovinskom ratu.

Kata Šoljić (1922. -2008.) majka je četvorice poginulih branitelja Vukovara i junakinja Domovinskog rata. U Domovinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Niku, Ivu, Miju i Matu. Prednjom stranom spomenika dominira bista Kate Šoljić izrađena u visokokvalitetnoj bronci. Bista je položena na kameno postolje u kojemu su urezana četiri reljefa koja prikazuju četvoricu njezinih sinova, a također su izvedena u bronci. Spomenik je rad akademskog kipara Vene Jerkovića, a podignut je zahvaljujući Udruzi 4. gardijske brigade, Udruzi „Oluja“ iz Podstrane, gradu Vukovari i općini Podstrana te pukovniku Mirku Čondiću koji je inicijator ideje o podizanju spomenika ovoj vukovarskoj majci heroini.

Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.

Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.

Zločin u Škabrnji izveden je planski, istovremeno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini pa se 18. studenoga prisjećamo i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja.

U utorak 15. studenoga 2022. godine u dvorani Hrvatskog generalskog zbora održano je stručno predavanje profesorima povijesti u sklopu projekta „Nacionalni program edukacije o Domovinskom ratu“. Održano je stručno predavanje pod nazivom „Provedba VRO „Zima 94″ u kontekstu priprema za završne operacije u Domovinskom ratu“. Predavači su bili generali Zdravko Jakop, Željko Dvekar i Ljubo Ćesić. Vrlo slikovito obrađene su vojne operacije ZIMA 94/95, SKOK 1 i SKOK 2 te opisani teški vremenski i reljefni uvjeti u kojima su se odvijale te ratne operacije. Predavači su naglasili kako je logistička potpora postrojbi na planinskom masivu Dinare bila od izuzetne važnosti za vojni uspjeh ovih operacija. Vojni uspjeh ovih operacija bio je temelj za oslobađanje Knina i provedbu VRO OLUJA.

Na svečanosti obilježavanja 7. studenoga – Dana Hrvatskog generalskog zbora predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić održano je uvodno izlaganje koje donosimo u cjelosti:

Poštovani članovi obitelji naših poginulih i umrlih suboraca i članova, poštovani Ivane Bobetko, gospođo Zadro, gospođo Morić, gospođo Čuletić i gospođo Bišćan, posebna nam je čast da ste danas s nama i znajte da će ova naša kuća uvijek biti i vaša i da ste ovdje uvijek dobrodošli !

Poštovani gosti, dame i gospodo, dragi prijatelji.

Sve vas srdačno pozdravljam u prigodi 17. godišnjice obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora, te vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu svečanost.

Okolnosti nastanka hrvatskog generalskog zbora, odnosno njegove preteče društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, vezane su za poznata zbivanja koja su početkom 21. stoljeća obilježila društvenu i političku scenu mlade i tek iz rata izašle hrvatske države.

Nepunih pet godina nakon završetka pobjedonosnog i veličanstvenog  domovinskog rata,  došlo je nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2000. godine i do političkog zaokreta prema temeljnim vrijednostima domovinskog rata i hrvatskim braniteljima kao nositeljima tih društvenih vrijednosti. Kontinuirano se propitivao karakter domovinskog rata,  a u kontekstu takozvanog „dogovora u Karađorđevu“ otvoreno se dovodila u pitanje potreba njegovog vođenja. Hrvatska vlast na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom optuživala se za navodnu podjelu BiH, a Hrvatska vojska za agresiju. 

Počela je, kako su to nazvali politika detuđmanizacije,  koja je dobila svoju službenu dimenziju na nacionalnoj razini, a kao proces  je po svom sadržaju, metodama i načinu vođenja imala rukopis tmurnih i olovnih vremena iz kojih je samostalna i slobodna Hrvatska tek izašla. 

Sve je to pratila i neviđena kadrovska čistka u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane, poglavito visokih časnika, zapovjednika, generala i admirala pobjedničke hrvatske vojske.

U takvim društvenim i političkim okolnostima skupina generala podigla je svoj glas, te se 28. rujna 2000. godine obratila javnosti otvorenim pismom, upozoravajući na  neprihvatljivost  tih i takvih politika koje negiraju vrijednosti domovinskog rata. Pismo su potpisali slijedeći generali i ratni zapovjednici Hrvatske vojske: Janko Bobetko, Davor Domazet Lošo, Ivan Čermak, Ivan Basarac, Krešimir Ćosić, Ante Gotovina, Damir Krstičević, Ivan Kapular, Mirko Norac, Miljenko Filipović, Ivan Korade i Nojko Marinović.

Kao odgovor na taj javni istup, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ekspresno je donio odluku o umirovljenju djelatnih generala i admirala koji su potpisali ovo otvoreno pismo.

Nepuna tri mjeseca kasnije umirovljeni generali i admirali utemeljili su,  na osnivačkoj skupštini održanoj 14. prosinca 2000. godine, nevladinu organizaciju pod nazivom: Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“.

Društvo su utemeljili: Janko Bobetko, Davor Domazet, Krešimir Ćosić, Ivan Čermak, Ante Gotovina, Ivan Basarac, Mirko Norac, Ivan Kapular, Milenko Filipović i Irena Tušek Miletić (odvjetnica).

Bila su to složena i izazovna vremena koja su obilježili masovni javni prosvjedi, od kojih se izdvajaju oni u Zagrebu i Splitu, a diljem Hrvatske u znak potpore progonjenim hrvatskim braniteljima  organizirani su mnogobrojni okrugli stolovi, javne rasprave, tribine i koncerti, predstavljanje i promocije knjiga kao i mnoge druge aktivnosti.

Posebno ogorčenje braniteljske populacije i hrvatskog naroda izazvao je progon omiljenog generala i ratnog načelnika Glavnog stožera generala Janka Bobetka, predsjednika Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, ali i ratnih zapovjednika i generala Ante Gotovine, Mladena Markača, Mirka Norca kao i nekolicine drugih članova društva te većeg broja branitelja  koji su također zahvaćeni represijom, ali i pravosudnim progonom.

General Bobetko je 2003. godine preminuo, no progon i pritisci su se nastavljali i u takvim okolnostima rodila se ideja o nužnosti okupljanju svih domoljubno mislećih generala i admirala Hrvatske vojske u jednu jedinstvenu nevladinu organizaciju. Pod simboličkim znakom svjetionika, inicijativni krug koji su činili generali Ljubo Ćesić Rojs i Marinko Krešić te brigadir Zdravko Vladanović, osmislio je u jesen 2005. godine koncept  osnivanja nove generalske organizacije.

Unatoč rezerviranosti, pa čak i otpora vodećih političkih stranaka, nakon dva pripremna, na trećem sastanku održanom 7. studenoga 2005. godine u zagrebačkom hotelu „Panorama“ održana je osnivačka skupština na kojoj je službeno osnovan Hrvatski generalski zbor.

Za prvog predsjednika izabran je general Marinko Krešić, a brigadir Zdravko Vladanović za glavnog tajnika.

Iako je na osnivačkoj skupštini u dvorani nazočilo sedamnaest osoba, osnivačku dokumentaciju dragovoljno je potpisalo petnaest istaknutih hrvatskih branitelja od kojih četrnaest generala i jedan brigadir. Dva su generala ostala suzdržana te su sjednicu pratili kao javnost dajući svoj doprinos iznošenjem prijedloga među kojima se iznjedrio i sam naziv Hrvatskog generalskog zbora.

Čitam imena osnivača Hrvatskog generalskog zbora: Miroslav Tuđman, Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, Davor Domazet – Lošo, Markica Rebić, Vladimir Zagorec, Josip Štimac, Ante Budimir, Vinko Vrbanac, Franjo Feldi, Željko Glasnović, Ante Roso, Miljenko Galić, Antun Jeričević i Zdravko Vladanović.

Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!

Iako danas obilježavamo 17. obljetnicu osnivanja, Hrvatski generalski zbor je iznikao i sljednik je programskih načela Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“ osnovanog 5 godina ranije, stoga bismo danas mogli govoriti i o 22. obljetnici Hrvatskog generalskog zbora.

U tom smislu možemo govoriti o tri faze organizacijskog djelovanja i razvoja Hrvatskog generalskog zbora:

U prvoj fazi od 2000. do 2005. godine u kojoj je skupina generala djelovala pod nazivom društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“.

U drugoj fazi od studenoga 2005. do zaključno 2021. godine koju je osnivanjem udruge pod nazivom Hrvatski generalski zbor obilježio značajan organizacijski pomak, stabilizacija i javna prepoznatljivost te omasovljenje članstva.

Treća faza koja je otpočela nakon izborne skupštine 22. siječnja 2022. godine kada je kroz program transformacije jednoglasno prihvaćen novi koncept organizacije te  izabrano aktualno vodstvo.

Danas u okviru Hrvatskog generalskog zbora kao braniteljske, dragovoljne, nevladine, nestranačke, stručne i strateške udruge aktivno djeluje 140 članova. 

Uz generale, admirale, visoke časnike i ratne zapovjednike naši članovi su bivši najviši dužnosnici Republike Hrvatske, među kojima i predsjednik vlade nacionalnog jedinstva, bivši predsjednici Hrvatskoga sabora, saborski zastupnici, ministri, načelnici glavnog stožera, zapovjednici grana, zapovjednici gardijskih brigada i specijalne policije te glavni policijski savjetnici, mnogi  ugledni intelektualci, priznati umjetnici i mnogi drugi.

Da bismo mogli učinkovitije odgovoriti na sve veći broj aktivnosti  te omogućiti našim članovima izvan Zagreba aktivnije sudjelovanje u radu HGZ-a, utemeljili smo ogranak HGZ-a za Slavoniju a u tijeku su pripreme za osnivanje ogranaka za Dalmaciju te za Istru i Kvarner.

Potencijal s kojim HGZ  raspolaže želimo organizirano i planski staviti u funkciju razvoja civilnog društva, a sve za dobrobit i boljitak Republike Hrvatske. U tom smislu u sastavu HGZ-a ustrojili smo dvije cjeline:

Centar za istraživanje i analize koji se bavi sigurnosnim i obrambenim politikama te izučavanjem hrvatske vojne povijesti i originalnim doprinosom domovinskog rata razvoju vojne misli te

Vijeće za strateška pitanja kao svojevrsni „savjet ili klub mudraca“ koji raspravljaju o pitanjima od strateškog interesa za republiku hrvatsku.

U organizaciji ove dvije ustrojstvene cjeline održano je tijekom ove godine:

• 17 prezentacija i rasprava vezano za rusku agresiju na Ukrajinu i njezinu refleksiju na okružje Republike Hrvatske
• Otvorena su mnoga pitanja od strateškog interesa
• U okviru projekta financiranog o Ministarstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata u  listopadu ove godine organizirana je konferencija HGZ-a „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske-sigurnosne prijetnje i izazovi“ na kojoj su u obliku uvodnih izlaganja sudjelovali ugledni i međunarodno priznati profesori: Gordan Akrap, Luka Brkić, Goran Bandov i Marinko Ogorec.
• Obrađene su teme:
  • Hrvatska u suvremenim globalnim izazovima
  • Ekonomska sigurnost Republike Hrvatske
  • Hibridni rat prema Republici Hrvatskoj
  • Utjecaj ruske agresije na europsku i regionalnu sigurnost.
• Tijekom ovog mjeseca, točnije 25. studenoga organizirat ćemo novu konferenciju posvećenu: demografiji, migracijskim izazovima i pitanjima unutarnje sigurnosti.
• U prosincu je planirana konferencija posvećena položaju Hrvata u BiH.

Nakon održanih konferencija izdati će se zbornik s materijalima svih konferencija  u kojem će se prezentirati rezultati i zaključci s preporukama koje će se uputiti nadležnim tijelima i institucijama.

Svakako trebam spomenuti i ovih dana završeni dvogodišnji projekt koji se u našoj organizaciji odvijao pod imenom „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“. U okviru tog projekta održano je 6 javnih rasprava i 6 javnih konferencija na razne teme te brojne radionice kroz koje se teorija testirala u praksi.

Upravo aktivnosti koje sam naveo, upućuju kakav HGZ želimo izgraditi.

A želimo ga izgraditi na načelima: 

1.   naša stranka je Hrvatska, a naša su načela:
2. Jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske
3. Sveopća pomirba hrvatskog naroda kao zalog budućnosti i prosperiteta
4. A naš je moto: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu jedinu i vječnu Hrvatsku ni za što!“
5. HGZ nastojimo odmaknuti od dnevne politike, u koju nas uporno i kontinuirano uvlače te ga pozicionirati na stratešku razinu, uvažene i u organizacijskom smislu financijski održive institucije. 

Tu nam je mjesto, i tu pripadamo. To se od nas i očekuje.

• Želimo biti svojevrsni Think Tank (tink tenk) koji će se baviti javnim politikama iz područja sigurnosti i obrane te postati most između struke, zainteresirane javnosti i politike. Želimo služiti javnom interesu kao neovisni glas koji  primijenjena  istraživanja prevodi na jezik i oblik razumljiv, pouzdan i dostupan političarima i javnosti.
• U provedbi naših aktivnosti uspostavili smo odnose i razvijamo suradnju s akademskom zajednicom, vladinim tijelima i institucijama, neovisnim stručnjacima, ekspertima, braniteljskim udrugama  i zainteresiranom javnošću.
• Kao što smo tijekom Domovinskog rata dali sve za obranu, danas u miru želimo u razvoj hrvatske države ugraditi sav potencijal s kojim raspolažemo, te pritom biti siguran, pouzdan i vjerodostojan partner hrvatskoj državnoj politici
• I na kraju. Ponekad nas prozivaju. Mnogi se trude uputiti nas, kao da mi ne mislimo svojom glavom, što bi i kako trebali raditi i što bi trebali komunicirati u javnosti. Takvima poručujem: „Aquila non capit muscas“ ili „Orao ne lovi muhe“! Ne nastojte nas uvlačiti niti instrumentalizirati  u svoje partikularne i sitne osobne i političke interese.

S druge strane, mi nismo niti želimo biti nekadašnji SUBNOR niti takozvani „čuvari revolucije“, kako nam znaju predbacivati ne bi li nas diskreditirali. S obzirom na dužnosti koje smo tijekom Domovinskog rata obnašali, doprinos koji smo dali u stvaranju i obrani Republike Hrvatske, kao i zbog duga i vječnog poštovanja prema našim suborcima koji više nisu među nama, zadržavamo si pravo upozoravanja na moguća odstupanja od temeljnih načela na kojima je stvorena hrvatska država, ili na pojave koje su u suprotnosti sa strateškim interesima Republike Hrvatske.

U svezi s time koristim prigodu ukazati na neprihvatljivost javnog izričaja i političke komunikacije  kojima smo već duže vremena svjedoci, kao i prijeđene granice političke korektnosti u tome, a što nanosi ogromnu štetu vanjskopolitičkom ugledu Republike Hrvatske te se odražava na njenu nacionalnu sigurnost i obrambeni sustav.

Zato s ovog mjesta poručujem: nitko, ama baš nitko, a najmanje nositelji javnih dužnosti, nema pravo stavljati osobne interese ispred interesa Republike Hrvatske. Tim više što su u njezine temelje  utkane ogromne žrtve, životi, zdravlje i krv njezinih najboljih sinova. Dopustite mi da takvima, u ime svih hrvatskih sinova koji kroz povijest dadoše živote za hrvatsku slobodu, uputim riječi hrvatskog književnika Božidara Prosenjaka uklesane na kenotafu crkve Sveta Mati Slobode koje je izrekao u ime svih branitelja : „Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti-mi ćemo ga držati“ !

Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!

Još jednom vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu obljetnicu. Hvala vam lijepa i živjeli!

U ponedjeljak 7. studenoga 2022. po prvi je puta svečano obilježen Dan Hrvatskog generalskog zbora koji se obilježava baš na taj dan svake godine kao podsjećanje na 7. studenoga 2005. godine kada je osnovan Hrvatski generalski zbor. U nazočnosti brojnih visokih gostiju i članova Hrvatskog generalskog zbora na svečanosti je upriličena svečana prisega novoprimljenih članova te su zaslužnim osobama podijeljena priznanja Hrvatskog generalskog zbora.  

Nakon intoniranja himne te minute šutnje za prvog demokratski izabranog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tuđmana, ratnog ministra Gojka Šuška te sve poginule, umrle i nestale hrvatske branitelje i stradalnike Domovinskog rata kao i sve one koji su kroz stoljeća ginuli i stradavali pokušavajući ostvariti samostalnu Hrvatsku te prisjećanja na umrle članove Hrvatskog generalskog zbora Marijana Bišćana, Milana Bokulića, Miroslava Tuđmana, Josipa Čuletića, Franje Feldija, Izidora Češnjaja, Miljenka Lasića, Dragana Čurčića , Đure Dečaka, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora umirovljeni general Marinko Krešić održao je uvodno izlaganje. U izlaganju je opsežno opisao povjesnicu nastajanja Hrvatskog generalskog zbora, faze razvoja udruge te sadašnje stanje s posebnim naglaskom na buduće aktivnosti i planove. Uvodno izlaganje generala Krešića donosimo kao posebni prilog.

Nazočnima su se zatim obratili izaslanik predsjednika Hrvatskog sabora zastupnik Ante Deur, izaslanik predsjednika Republike Hrvatske umirovljeni general zbora Pavao Miljavac te potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved.

Nakon uvodnih izlaganja pristupilo se svečanoj prisezi novoprimljenih članova Hrvatskog generalskog zbora. U članstvo su svečano primljeni general-pukovnik Slavko Barić, brigadni generali Zdenko Radulj, i Juraj Grobenski te brigadiri Damira Dujić, Vinko Marić, Veseljko Kardum i Mišo Munivrana. U ime novih članova zahvalio se general Slavko Barić.

U nastavku svečanosti, a na temelju odluka Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora, predstavnicima obitelji posmrtno nagrađenih uručena je kao najviše priznanje hrvatskog generalskog zbora Velika zlatna plaketa. Velikom zlatnom plaketom odaje se iznimno priznanje zaslužnim osobama koje su svojim djelovanjem obilježile kako nastajanje hrvatske neovisne i suverene države i Domovinski rat, ali i svojim djelovanjem zadužile Hrvatski generalski zbor.

Ivan Bobetko preuzeo je Veliku zlatnu plaketu dodijeljenu stožernom generalu Janku Bobetku “za iznimne zasluge u stvaranju neovisne hrvatske države, vođenju ratnih operacija tijekom Domovinskog rata, promicanju državotvornog zajedništva, očuvanju nacionalnog identiteta i hrvatske vojne tradicije te u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja.“ Gospođa Katica Zadro preuzela je Veliku zlatnu plaketu dodijeljenu njezinom suprugu general-bojniku Blagi Zadri “za iznimne zasluge u stvaranju neovisne hrvatske države i junaštvu u obrani od agresije pri čemu je dao i vlastiti život.” Gospođa Vanja Morić preuzela je Veliku zlatnu plaketu dodijeljenu njezinom suprugu general-bojniku Miroslavu Tuđmanu „za iznimne zasluge u stvaranju neovisne hrvatske države i u Domovinskom ratu, promicanju zajedništva, očuvanju nacionalne tradicije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja.”

Temeljem odluke Upravnog odbora Hrvatskog generalskog zbora Velika zlatna plaketa dodijeljena je i potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru hrvatskih branitelja, umirovljenom brigadnom generalu Tomi Medvedu, koji je svojim djelovanjem obilježio kako nastajanje hrvatske neovisne i suverene države i Domovinski rat, zadužio Hrvatski generalski zbor kao njegov djelatni član do trenutka preuzimanja ministarske dužnosti, a nakon toga i cijelu braniteljsku i širu populaciju, a “za iznimne zasluge u stvaranju neovisne hrvatske države i junaštvo u Domovinskom ratu, promicanju zajedništva, očuvanju nacionalne tradicije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja.”

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora donio je također odluku kojom se Velikom srebrnom plaketom odaje posmrtno veliko priznanje osobama koje su svojim djelovanjem obilježile kako nastajanje hrvatske neovisne i suverene države i Domovinski rat, ali i zadužile Hrvatski generalski zbor. Posmrtno je nagrađen general-pukovnik Josip Čuletić, koji je u mandatu od 2013. do 2018. godine obnašao i dužnost zamjenika predsjednika Hrvatskog generalskog zbora, a „za velike zasluge u Domovinskom ratu, izgradnji  Hrvatske vojske, promicanju zajedništva,  očuvanju nacionalne tradicije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”. Plaketu je preuzela generalova supruga gospođa Enisa Čuletić.

Velika srebrna plaketa dodijeljena je posmrtno i naredniku Marijanu Bišćanu, a „za velike zasluge u Domovinskom ratu,promicanju zajedništva bez privilegija  i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”, a priznanje je preuzela supruga Melanija Bišćan.

Velika srebrna plaketa dodijeljena je posmrtno i general-pukovniku Franji Feldiju, a „za velike zasluge u Domovinskom ratu, izgradnji  Hrvatske vojske, promicanju zajedništva,  očuvanju nacionalne tradicije i u borbi za zaštitu ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja”. Priznanje će predstavnicima obitelji biti uručeno naknadno.

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora donio je i odluku kojom se u prigodi Dana Hrvatskog generalskog zbora Zlatnom plaketom odaje priznanje utemeljiteljima, odnosno osnivačima Hrvatskog generalskog zbora koji su to bili 7. studenoga 2005. godine. To su, osim Miroslava Tuđmana i Franje Feldija,  koji su već prethodno dobili Veliku zlatnu plaketu: kontraadmiral Ante Budimir, general-bojnik Ljubo Ćesić, general-bojnik Miljenko Galić, brigadni general Antun Jeričević, general-bojnik Marinko Krešić, general zbora Ante Roso, general-bojnik Josip Štimac, brigadir Zdravko Vladanović, general-bojnik Vinko Vrbanac, admiral Davor Domazet-Lošo, general-bojnik Željko Glasnović, general-bojnik Markica Rebić i Vladimir Zagorec.

U ime nagrađenih nazočnima se obratio potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja, ujedno i izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske Tomo Medved.

Na svečanosti su uz vodstvo i članove Hrvatskog generalskog zbora bili izaslanik predsjednika Republike Hrvatske general zbora Pavao Miljavac, izaslanik predsjednika Hrvatskoga sabora zastupnik Ante Deur, izaslanik predsjednika Vlade Republike Hrvatske  Tomo Medved, ministar vanjskih i europskih poslova doktor Gordan Grlić-Radman, ministar obrane doktor Mario Banožić, ministar znanosti i obrazovanja doktor Radovan Fuchs, izaslanik ministra unutarnjih poslova doktor Josip Mihaljević, izaslanik ministra rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike magistar Ante Vučić, brodsko-posavski župan i predsjednik Hrvatske zajednice županija doktor Danijel Marušić, predstavnica Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti akademkinja Mirna Šitum, prorektor Sveučilišta u Zagrebu profesor doktor Tomislav Mlinarić, ravnateljica Agencije za odgoj i obrazovanje doktorica Dubravka Brezak-Stamać, predstavnice Grada Zagreba gospođe Vesna Helfrich i Milena Suknaić te savjetnik minsitra obrane general-bojnik Željko Živanović.

Tekst: K.Kašpar/HGZ Foto: S.Mihović/HGZ&J.Kopi/MORH

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno zamjenikom predsjednika generalom Ljubom Ćesićem nazočilo je 3. studenoga 2022. godine 28. obljetnici oslobođenja Kupresa koje su organizirali Hrvatski narodni sabor BiH, kupreške udruge proistekle iz Domovinskog rata i Općina Kupres. Na dan 3. studenoga 1994. godine uspješno je okončana prva zajednička operacija HVO-a i Armije BiH – operacija „Cincar“ – kojom je oslobođen veći dio Kupreške visoravni, uključujući i Kupres u koji je HVO ušao 3. studenoga 1994. godine.

Svečanost je počela služenjem svete Mise u 11 sati u crkvi Sv. Obitelji u Kupresu te molitvom opijela kod križa ispred crkve Sv. Obitelji za poginule u II. svjetskom ratu. Nakon Mise upriličen je svečani pobjednički mimohod branitelja kroz grad. Obilježavanje 28. godišnjice oslobođenja Kupresa nastavljeno je paljenjem svijeća i polaganjem vijenaca kod Spomen obilježja poginulim hrvatskim braniteljima u Gradskom parku u Kupresu. Na platou ispred spomenika Zahvalnost uslijedila je svečana akademija na kojoj su se nazočnim braniteljima i javnosti obratili načelnik općine Kupres Zdravko Mioč, članovi Hrvatskog generalskog zbora general Tihomir Blaškić i general HVO Vlado Šoljić, koji su  podsjetili na neke zaboravljene činjenice vezane za ovu veliku pobjedu hrvatskih snaga. Prigodan govor održao je i predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović.

Nakon sudjelovanja na obilježavanju 28. godišnjice oslobođenja Kupresa, nazočni su odali i počast hrvatskim braniteljima iz Vukovara koji su poginuli u obrani Kupresa. Kod Spomen obilježja u Kupreškom polju, zapaljene su svijeće za 15 branitelja iz Vukovara koji su izgubili živote braneći Kupres. Posjećena je i „Kuća kosaca“ u Kupresu. Tradicionalni običaj košenja trave na Kupreškoj visoravni uvršten je na listu UNESCO-ve nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

U povodu Svih svetih i Dušnog dana zamjenik predsjednika Hrvatskog generalskog zbora general Ljubo Ćesić i pukovnik Rudolf Klicper 1. studenoga 2022. obišli su Mirogoj i zapalili svijeće na grobu prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, ratnog ministra Gojka Šuška, generala Zvonimira Červenka, generala Miroslava Tuđmana, generala Josipa Čuletića, narednika Marijana Bišćana, brigadira Stjepana Spajića, glazbenika Krunoslava Slabinca, Tomislava Merčepa, ispred Središnjega križa u Aleji poginulih hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i kod spomenika “Glas hrvatske žrtve – Zid boli”.

U Sisku je brigadir Ivan Bobetko zapalio svijeće na grobu stožernog generala Janka Bobetka, a pukovnik Rudolf Klicper na Spomen obilježju poginulim, smrtno stradalim i umrlim hrvatskim braniteljima u Novoj Gradiški. Brigadni general Zdravko Andabak odao je počast na spomen području Trokut u Novskoj.

Dana 27. listopada 2022. u prostorima Hrvatskog generalskog zbora, organizirana je završna konferencija projekta ,,Kako ostarjeti, a ne biti usamljen,,. Projekt je uspješno priveden kraju sa svim ispunjenim ciljevima koji su bili propisani projektom.

Na Konferenciji je voditeljica projekta Eva Kanižaj izložila postignute ciljeve kroz dvije godine projekta te ocijenila da su isti uvelike premašili planirane.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić iznio je glavne zaključke konferencija i javnih rasprava koje su se odvijale u sklopu projekta, a potpredsjednik Frane Tomičić prezentirao sažetak znanstvenog istraživanja pod nazivom „Perspektive i mogućnosti poboljšanja kvalitete življenja umirovljenih hrvatskih branitelja kroz sveobuhvatnu uključenost u život šire zajednice”.

Na Konferenciji su nazočili Dražen Maksimović, predstavnik POU Zagreb te Danijela Žagar, predstavnica Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja koja je projekt pohvalila i ukazala na pozitivne strane ovakvog tipa društvenih aktivnosti u društvu. Na Konferenciji su također bili nazočni i korisnici programa, izvršitelji programa te predstavnici medija.