Uncategorized

Komemoracija za preminulog generala zbora Pavla Miljavca održana je u Domu Hrvatske vojske “Zvonimir” 8. prosinca 2022. godine. Komemoracjji, uz obitelj i prijatelje, nazočili su predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković, potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved, ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga admiral Robert Hranj, izaslanici Predsjednika Republike, predsjednika Hrvatskog sabora, zastupnici u Hrvatskom saboru, predsjednik Marinko Krešić i brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora članovi, bivši ministri obrane i bivši načelnici Glavnog stožera, generali, admirali i ostali. O liku i djelu generala Miljavca govorili su ministar obrane Mario Banožić, načelnik Glavnog stožera OSRH admiral Robert Hranj te predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić čiji govor objavljujemo u nastavku.

Govor predsjednika Marinka Krešića na komemoraciji

“Poštovana članovi obitelji Miljavac, dame i gospodo,

dopustite mi par osobnih riječi o generalu Pavlu Miljavcu, dragom nam kolegi i prijatelju kojeg se danas prisjećamo, a nakon preranog i iznenadnog odlaska. Tužna vijest o njegovoj smrti veoma me pogodila i još uvijek ne mogu doći sebi od pomisli da više nije među nama.

Pavao je bio moj veliki prijatelj. Znali smo se od prvih dana Domovinskog rata, u vrijeme kada, napustivši sigurnost uhodanog obiteljskog posla nije ni časka dvojio kojim putem krenuti, stavivši se na raspolaganje novoj demokratski izabranoj vlasti. U prvo vrijeme u okviru policije, a nakon početka otvorene velikosrpske agresije, hrvatskim oružanim snagama – u nastajanju kojih je dao veliki doprinos.

Od zapovjedne dužnosti u domobranskoj pukovniji i u 137. brigadi, Zbornom području Karlovac koje je vodio, dužnosti pomoćnika i zamjenika načelnika Glavnog stožera, dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga pa do dužnosti ministra obrane Republike Hrvatske, Pavao Miljavac davao je sve od sebe kako bi se uspostavio potpuno novi sustav, a kada je sustav uspostavljen kako bi funkcionirao što uspješnije. U stvaranju Hrvatske vojske ostavio je neizbrisiv trag i može služiti kao primjer kako se boriti i živjeti za Domovinu.

Bez takvih ljudi, bez takvih domoljuba i bez takvog osobnog odricanja čak i takvi genijalni vođe kao prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman teško da bi polučili samostalnu i suverenu državu. Imajući to na umu mislim da nije previše reći da je  Pavao Miljavac jedan od onih Hrvata koji su velikim slovima upisani u hrvatsku povijest i kojih ćemo se zauvijek sjećati s poštovanjem.

Za svoje vojne zasluge u Domovinskom ratu napredovao je do čina generala zbora i odlikovan je sa devet odlikovanja i četiri medalje. Kao ministar obrane počeo je transformaciju pretvaranja ratne vojske u mirnodopsku, no smrću predsjednika Tuđmana, uvidjevši kakvi procesi slijede, pomiče se iz prvih redova, ali ostajući u politici kao zastupnik Hrvatskoga sabora. Vraća se u privatno poduzetništvo te ostvaruje i tu vrijedne rezultate.

U javni život ponovno kroči od 2013. godine kada je ulaskom u Hrvatski generalski zbor izabran za njegovog predsjednika. Svojim ugledom i zalaganjem unio je jednu novu dimenziju u njegovo djelovanje. S novim entuzijazmom koji se tih godina pojavio kod većine članova uspješno je preveo Hrvatski generalski zbor u uvaženog partnera na državnoj razini i relevantnog sugovornika i sudionika rješavanja aktualnih problema kako braniteljske populacije tako i pitanja obrane i nacionalne sigurnosti.

Kako je Zbor postajao sve ozbiljniji sugovornik na javnoj hrvatskoj sceni tako su i pritisci prema političkom svrstavanju postajali sve veći. Zasluga Pavla Miljavca je, što je, zajedno sa najbližim suradnicima u vodstvu uspio amortizirati te tendencije, očuvavši jedinstvo Zbora, držeći na okupu admirale i generale i druge članove bez obzira na privatna opredjeljenja. U tom je smislu stalno inzistirao na zaštiti ugleda i dostojanstva hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i na očuvanju tih vrijednosti.  Bio je predsjednik Hrvatskog generalskog zbora do siječnja ove godine kada je zahvalivši se na novoj kandidaturi bio izabran za počasnog predsjednika.

Novo vodstvo Hrvatskog generalskog zbora nastavlja na čvrstim temeljima koji su sazdani u prethodnom razdoblju, ali i sa nekim novim idejama koje su već polučile rezultate, a zajedničkim naporima nadamo se u budućnosti i boljima. Računali smo u tim novim iskoracima i na iskustvo i pomoć Pavla Miljavca, ali eto sudbina je odredila drugačije.

Ostat će nam u trajnom sjećanju njegova stručnost i požrtvovnost, principijelnost, smirenost i srdačnost, razboritost u raspravama i dosljednost u izgradnji jedne suvremene domovinske udruge, ali i u očuvanju jedinstva Hrvatskog generalskog zbora.

U ime admirala i generala i svih drugih članova Hrvatskog generalskog zbora, izražavam najdublju sućut obitelji Miljavac: supruzi Barbari, sinovima Dubravku i Mariju, kćerki Aniti i svoj rodbini skupa !

Dragi naš Pavle, hvala Ti na svemu, sretan Ti put u vječni život prijatelju, sretan Ti put generale !”

Knjiga sućuti u povodu smrti počasnog predsjednika Hrvatskog generalskog zbora generala zbora Pavla Miljavca otvorena je u Hrvatskom generalskom zboru u srijedu 7. prosinca i u četvrtak 8. prosinca 2022. od 11.00 do 18.00 sati. Tijekom srijede i četvrtka u Knjigu su se upisali brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora, a među njima i bivši predsjednik Hrvatskoga sabora Luka Bebić, bivši predsjednik Vlade Republike Hrvatske Zlatko Mateša, bivši ministar unutarnjih poslova Ivan Penić, ali i druge osobe koje su time dale počast preminulom generalu kao npr. predsjednik Odbora za obranu Hrvatskoga sabora Franko Vidović, ukrajinski veleposlanik Vasilj Kiriljić i bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.

Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom i zamjenikom Marinkom Krešićem i Ljubom Ćesićem sudjelovalo je 6. prosinca 2022. u obilježavanju Dana branitelja Dubrovnika.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić uputio je u ime Zbora i svoje osobno ime sućut obitelji iznenada preminulog počasnog predsjednika Pavla Miljavca:

„Poštovana obitelji Miljavac, s neizmjernom žalošću primili smo skoro pa nevjerojatnu vijest da je naš kolega i prijatelj, naš donedavni predsjednik i sadašnji počasni predsjednik iznenada preminuo.

Nema tih riječi kojima se obitelji može umanjiti tuga kada nas napusti naš voljeni, ali smo uvjereni da saznanje koliko je bio cijenjen i koliko je bio poštovan, kako u krugu svojih suboraca iz Domovinskog rata, svojih suradnika u vrijeme obavljanja dužnosti načelnika Glavnog stožera Oružanih snaga i ministra obrane Republike Hrvatske, svojih kolega zastupnika u Hrvatskom saboru i svojih kolega generala i admirala u Hrvatskom generalskom zboru, bar malo u tome pomaže.

U vrijeme njegovog obnašanja dužnosti predsjednika Hrvatski generalski zbor je postao ozbiljan i na svim političkim razinama uvažavan partner i sugovornik u naporima pri očuvanju vrijednosti Domovinskog rata i rješavanju aktualnih problema obrane i nacionalne sigurnosti. Sadašnjem vodstvu Zbora ostavio je čvrsti temelj za daljnju nadogradnju i na tome smo mu zahvalni.

Ostat će nam u trajnom sjećanju njegova stručnost i požrtvovnost, principijelnost, smirenost i srdačnost, razboritost u raspravama i dosljednost u izgradnji jedne suvremene domovinske udruge, ali i u očuvanju jedinstva Hrvatskog generalskog zbora.

Primite iskrenu sućut u ime svih generala i admirala i ostalih članova Hrvatskog generalskog zbora i u moje osobno ime.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora, general-bojnik Marinko Krešić“

Pobjedom nad Japanom reprezentacija Hrvatske plasirala se u četvrtfinale Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru. Utakmica četvrtfinala u kojoj će Hrvatska igrati protiv reprezentacije Brazila igra se u petak 9. prosinca 2022. godine u 16.00 sati, a prijenos će biti na II. programu HRT !

Na svečanostima obilježavanja 29. obljetnice osnutka Postrojbe za posebne namjene „PPN Gavran 2“  održanoj u subotu 3. prosinca 2022. godine u Čitluku sudjelovalo je i izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom i zamjenikom predsjednika Marinkom Krešićem  Ljubom Ćesićem. Obilježavanje je započelo misom zahvalnicom u crkvi Krista Kralja u Čitluku, nakon čega je kod Spomen križa odana počast poginulim braniteljima.

Nakon odavanja počasti poginulim braniteljima, sudionici proslava u mimohodu su se uputili do Hotela Brotnjo, gdje je održan završni dio proslave i uručivanje odlikovanja Red hrvatskog trolista kojim je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske odlikovao Postrojbu za posebne namjene „Gavran 2“ za osobite zasluge pripadnika ove postrojbe u Domovinskom ratu. Uz brojne druge govornike skup je pozdravio i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić.

Na poziv predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Marinka Krešića 29. studenoga 2022. godine u radni je posjet došla dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić. Radnom su posjetu nazočili i zamjenik predsjednika Ljubo Ćesić, potpredsjednik Frane Tomičić i stručni voditelj Centra za istraživanja i analize HGZ-a prof.dr.sc. Dario Matika.

Tehničko veleučilište u Zagrebu je visoko učilište koje pruža profesionalno obrazovanje i osposobljavanje studenata u području elektrotehnike, građevinarstva, računarstva i informacijsko- komunikacijskih tehnologija, strojarstva, ortotike i protetike. Cilj Veleučilišta je osigurati visoku kvalitetu studija u području primjenjenih znanosti, razviti visoko kvalificirane stručnjake i pružiti praktična znanja, kao i cjeloživotno učenje za ostvarenje budućih karijera. Tehničko veleučilište u Zagrebu sudjelovalo je u Programu civilnog – vojnog školovanja „Kadet“ na kojem su svoje školovanje proveli budući časnici borbenih rodova i rodova borbene potpore Hrvatske vojske. Trenutno se na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu školuju pripadnici Hrvatske vojske i kadeti Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“  na specijalističkom studiju informacijske sigurnosti i digitalne forenzike odnosno provode praktične vježbe u okviru kolegija „Eelektroničko ratovanje“ u radarskom laboratoriju na kabinetskoj varijanti motrilačkog radara.

Utvređeno je da postoji obostrani interes za uspostavu i formaliziranje znanstveno – stručne suradnje između Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i Centra za istraživanja i analize Hrvatskog generalskog zbora s posebnim naglaskom na cjeloživotno učenje u kojem mogu sudjelovati članovi Hrvatskog generalskog zbora koji su dokazali svoju stručnost u području vojno – tehničkih znanosti, razvoja i proizvodnje naoružanja i vojne opreme, razminiranja, logistike, održavanja uređaja i rukovanja ubojnim sredstvima i slične opreme.

Dogovoren je uzvratni posjet Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, sudjelovanje u radionicama, internim projektima i drugim znanstveno – stručnim aktivnostim te mogućnost sudjelovanja u prijavama na različite javne natječaja za financiranje projekata hrvatskih branitelja na načelima otvorenosti, uključivosti i transparentnosti kroz zajedničku sigurnost i napredak.

U sklopu projekta Hrvatskog generalskog zbora „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ održana je 25. studenoga 2022. godine konferencija pod nazivom „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Hrvatske“.  Težište ove konferencije bilo je usmjereno prema demografskim obilježjima stanovništva Republike Hrvatske, migracijama koje se prolaze kroz teritorij Republike Hrvatske  i njezino sigurnosno okruženje, zatim prema sigurnosti granica koje postaju Schengenske granice EU-a i unutarnjoj sigurnosti Republike Hrvatske. Nastavak je to znanstveno stručnog djelovanja Centra za istraživanje i analize HGZ-a započetog na prvoj konferenciji održanoj 26. listopada 2022. godine na kojoj je u središtu pozornosti bila nacionalna sigurnost odnosno sigurnosne prijetnje i izazovi koji se postavljaju pred suverenitet Republike Hrvatske U tom sklopu sagledane su bile sigurnosne prijetnje suverenitetu u kontekstu ekonomske sigurnosti, hibridnih prijetnji i utjecaja ruske agresije na europsku i regionalnu sigurnost.

Konferenciju o demografiji otvorio je potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Frane Tomičić čiji govor u nastavku donosimo u cijelosti.

Na temu demografija izlaganje je imao akademik Anđelko Akrap, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu društvenih znanosti, a naziv izlaganja bio je „Restriktivni čimbenici demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj“.

Na temu migracija izlaganje je održao dr.sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i pomoćnik ravnatelja Instituta „Ivo Pilar“, a naziv izlaganja bio je „Migracije kao odrednica i izazov demografske održivosti i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske“.

Na temu granice izlagala je voditeljica Stručne službe u Policijskoj akademiji Lidija Pentavec čiji je naslov izlaganja bio „Schengenski prostor i izazovi za javnu sigurnost“, dok je na temu unutarnje sigurnosti u izlaganju pod nazivom „Radikalni oblici ugrožavanja nacionalne i javne sigurnost“ govorio prof.dr.sc. Dario Matika, stručni voditelj Centra za istraživanje i analize HGZ-a.

Uvodno izlaganje na konferenciji o demografiji

“Nakon što smo se i ove godine poklonili  i odali počast žrtvama Vukovara i Škabrnje zahvaljujem se svima Vama na dolasku i sudjelovanju na II. konferenciji HGZ u nizu,  koju održavamo pod nazivom „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“. Ova se konferencija održava u sklopu projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ sufinanciranog od strane Ministarstva hrvatskih branitelja,  putem javnog poziva za 2022. godinu.

Centar za istraživanja i analize HGZ-a u suradnji s Vijećem za strateška pitanja HGZ-a nastavlja s provođenjem planskih aktivnosti u skladu s zacrtanim strateškim dokumentima, povezujući akademsku zajednicu i djelatnosti HGZ-a, u promicanju naših temeljnih vrijednosti i ciljeva, kroz znanstveno i stručno proučavanje, održavanje konferencija i provedbu projekata.

Ne treba posebno obrazlagati zašto su pitanja demografije, migracija i unutarnje sigurnosti važni za sigurnost Republike Hrvatske. Dovoljno je podsjetiti se na riječi predsjednika Ustavnog suda koji je naglasio kako bi „… sljedeći izbori mogli biti proglašeni neustavnima“, ili na izjavu austrijskog ministra unutarnjih poslova „Austrija je trenutno masovno opterećena ilegalnim migracijama“, ili  najnovijeg slučaja osumnjičenog za  pripremanje terorističkih  napada u Republici Hrvatskoj.

Sve prije navedeno, ne može nas ostaviti ravnodušnima! Zato se zahvaljujem:  akademiku Anđelku Akrapu, doktoru znanosti Draženu Živiću, pomoćniku ravnatelja Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ i znanstvenom savjetniku u trajnom zvanju te voditeljici Stručne službe u Policijskoj akademiji gospođi Lidiji Pentavec što su se odazvali našem pozivu za sudjelovanje na II. konferenciji HGZ-a.

Još jednom bih želio ponoviti kako je globalna kriza stavila na kušnju obitelj, demografsku obnovu, socijalnu skrb, zdravstvo i gospodarstvo, i da kao društvo i pojedinci moramo jačati našu otpornost na krize, te da trebamo spoznati nove načine kako iskoristiti vlastite potencijale s kojima raspolažemo.

Svakodnevno smo svjedoci narastajućih napetosti između članica Europske Unije. Iste onemogućuju združeni odgovor na nove sigurnosne prijetnje i izazove, i svi se pitamo koje odgovore dati hrvatskim građanima na demografske, zdravstvene, ekonomske, sigurnosne i obrambene dileme?

Stoga je važno da kroz strateško promišljanje, zajedničkim radom i djelovanjem, kroz različite oblike kao što je i ova konferencija nastavimo tražiti odgovore. Jer ako smo to znali u Domovinskom ratu, vjerujem da ćemo to znati i danas!

Podsjetiti ću na ono što je predsjednik HGZ-a general Krešić napomenuo u prigodi održavanja I. konferencije: „Namjera je ove konferencije kao i samog projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ pružiti javnosti, državnim dužnosnicima, sveučilišnoj zajednici i drugim institucijama relevantno mišljenje i „pogled u budućnost“ o onome što je važno za zajedničku sigurnost i napredak kroz uključivost, otvorenost i transparentnost Hrvatskog generalskog zbora. Jer u njemu djeluju generali, admirali, ratni zapovjednici, časnici i drugi uvaženi članovi kao što su bivši predsjednici Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, ministri, saborski zastupnici i drugi visoki dužnosnici, koji su dokazali svoju stručnost u području vojnih pitanja, obrane, nacionalne i domovinske sigurnosti.“