U prigodi 21. obljetnice smrti prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tuđmana izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora u sastavu predsjednik Pavao Miljavac, potpredsjednici Ljubo Ćesić i Josip Lucić, glavni tajnik Marinko Krešić, član Upravnog odbora Krešimir Ćosić te Rudolf Klicper položilo je danas vijenac te upalilo svijeće na njegovom grobu.
Foto: S.Mihović
Dana 10. prosinca 1999. godine umro je predsjednik Republike Hrvatske dr. Franjo Tuđman, utemeljitelj moderne Hrvatske države i njezin prvi predsjednik.
Poslije pobjede HDZ-a na prvim višestranačkim demokratskim izborima 1990. godine dr. Franjo Tuđman je postao prvi predsjednik Hrvatske, a nakon donošenja novog hrvatskog Ustava još je dva puta u prvom krugu izabran za predsjednika Republike Hrvatske. Predvodeći hrvatski narod koji se 1991. godine odlučno odupro velikosrpskoj agresiji uspio je ostvariti hrvatsku samostalnost unatoč nesklonosti međunarodne zajednice. Kao državnik znao je odabrati pravi trenutak i oslonjen na snažnu hrvatsku oružanu silu uspio 1995. godine osloboditi okupirane krajeve u akcijama Bljesak i Oluja. Bez žrtava je vraćeno hrvatsko Podunavlje. Bosanska kriza okončana je zajedničkim bošnjačko-hrvatskim pobjedama i osobnim doprinosom dr. Franje Tuđmana na pregovorima u Daytonu.
Dr. Franjo Tuđman ostaje zapamćen kao pobjednik u najtežim hrvatskim kušnjama i izazovima i kao državnik koji je na valu narodnog zanosa ostvario stoljetne težnje mnogih naraštaja, slobodnu i neovisnu Hrvatsku državu.
general-pukovnik
1.1.1938. – 9.12.2017.
general-pukovnik
2. I. 1945. – 29. XI. 2017.
Javljamo svim članovima Hrvatskog generalskog zbora tužnu vijest da je naš član brigadni general Izidor Češnjaj preminuo u ponedjeljak 23. studenoga 2020. godine.
Izidor Češnjaj rođen je 10. svibnja 1939. u Šinkovici Bednjanskoj, općina Bednja. Poslije osnovne škole u Bednji, izabrao je vojni poziv u bivšoj JNA završivši Vojnu akademiju u Beogradu 1961. godine. Tijekom službe obnašao je dužnosti od zapovjednika voda do zapovjednika divizije. Umirovljen je na vlastiti zahtjev u travnju 1991. godine u činu pukovnika JNA. U ljeto iste godine uključio se u organizaciju obrambenih priprema i stvaranje Hrvatske vojske te kao dragovoljac pristupa Zboru narodne garde 1. listopada 1991. godine. Preveden je u čin brigadira. Obnašao je dužnosti zapovjednika Operativne zone Karlovac od listopada 1991. do prosinca 1992. godine te zapovjednika Operativne zone/Zbornog područja Gospić od prosinca 1992. do rujna 1993. godine. Od rujna 1993. do svibnja 1994. godine Inspektor je u Glavnoj inspekciji obrane MORH, a od lipnja 1994. do prestanka djelatne vojne službe 22. ožujka 1996. godine nastavnik je na Katedri strategije i operatike na HVU “Petar Zrinski”. Za vrijeme Domovinskog rata sudjelovao je u svim akcijama kao zapovjednik OZ Karlovac i ZP Gospić u kojima su sudjelovale postrojbe kojima je zapovijedao, a kao nastavnik u VRO “Oluja”. U čin brigadnog generala pješaštva promaknut je 25. svibnja 2000. godine. Za svoj rad i doprinose višestruko je odlikovan i nagrađivan. Godine 2020. dobio je nagradu za životno djelo Karlovačke županije „zbog iznimnog doprinosa i rezultata trajne vrijednosti u Domovinskom ratu, te prilikom uspostave neovisnosti Hrvatske”.
Posljednji ispraćaj generala Češnjaja bit će na Gradskom groblju Varaždin u subotu 28. studenoga 2020. godine u 13.00 sati.
Tekst: Ž.Latković/K.Kašpar
Kako bi primjereno vrednovali najvažnije datume naše povijesti te očuvali uspomenu i sjećanje na žrtvu Vukovara i Škabrnje, koji predstavljaju simbol otpora i zajedništva u Domovinskom ratu, Vlada Republike Hrvatske je predložila, a Hrvatski sabor usvojio novi Zakon o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj koji je stupio na snagu 1. siječnja 2020. godine, a kojim je 18. studenoga određen kao državni blagdan i neradni dan pod imenom Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje.
Nažalost ove godine se, zbog nužnosti zaštite zdravlja, ne preporuča okupljanje većeg broja ljudi kako u Vukovaru, tako i u Škabrnji. Odluku o načinu obilježavanja te potrebne preporuke zajedno su donijeli članovi Vijeća za domovinski pijetet, mir i razvoj, predstavnici Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, Stožera civilne zaštite Republike Hrvatske, Grada Vukovara i Općine Škabrnja te predstavnici stožera civilne zaštite Vukovarsko-srijemske županije.
Vezano za organizaciju same Kolone sjećanja ne preporuča se okupljanje više od 500 ljudi. Sudionici su obvezni nositi maske za lice ili medicinske maske na otvorenom i u zatvorenom prostoru te se preporuča česta dezinfekcija ruku, za što će se osigurati dezinfekcijska sredstva. Potrebno je održavati razmak između sudionika, a osobe koje sudjeluju u Koloni sjećanja kretat će se u skupinama od 25 osoba, na način da između skupina postoji razmak od 50 metara.
Program paljenja svijeća 17. studenoga te program početka Kolone sjećanja 18. studenoga, ove godine neće se održati u krugu same bolnice, već u Županijskoj ulici ispred Nacionalne memorijalne bolnice. Za vrijeme svete mise na Memorijalnom groblju žrtva iz Domovinskog rata potrebno je pridržavati mjera i stajati na označenim mjestima koja osiguravaju nužan razmak od dva metra između nazočnih. Budući da program obilježavanja Dana sjećanja uključuje i obilježavanja koja se održavaju 19. studenoga i 20. studenoga (Borovo, Velepromet, Ovčara) njihova organizacija će se također prilagoditi ovim preporukama.
Hrvatski su branitelji bili odlučni i ustrajni u otporu velikosrpskom agresoru, a danas ova situacija od svih nas zahtjeva ustrajnost u zaštiti svog zdravlja i zdravlja svojih bližnjih. Obveza nam je sjećati se naših poginulih i nestalih i izraziti im pijetet, te sve koji žele iskazati pijetet žrtvama Domovinskog rata, a posebice Vukovara i Škabrnje pozivamo da u svojim mjestima zapale svijeće, poštujući epidemiološke mjere, te da na taj način izraze dostojanstveno poštovanje prema ovoj tužnoj 29. obljetnici.
Tekst: sa web stranice Ministarstva hrvatskih branitelja prilagodio K.Kašpar
Cilj projekta je jačanje organizacija civilnog društva u području aktivnog starenja i povećavanja kvalitete života umirovljenika. Pod uključenosti umirovljenika u život šire zajednice podrazumijeva se uključenost umirovljeničke populacije u sportske, kulturne, socijalne, gospodarske i druge aspekt života šire zajednice, a sve u cilju promicanja emocionalnog, socijalnog i fizičkog blagostanja starijih osoba te solidarnosti i tolerancije medu generacijama.
Projekt je direktno povezan sa specifičnim ciljem kroz razvoj i provedbu lokalnih programa u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika, podizanje svijesti o važnosti aktivnog starenja i socijalne uključenosti umirovljenika te održavanja jednokratnih aktivnosti koje doprinose ciljevima projekta, razvoj i provedbu međugeneracijske suradnje te razvoj i provedbu stručnih ili znanstvenih istraživanja o povećanju kvalitete života umirovljenika.
Aktivnosti se ogledaju kroz razvoj i provedbu lokalnih programa u području aktivnog starenja i povećanja kvalitete života umirovljenika, a provodit će se pružanjem potpore osobama starije životne dobi i njihovim uključivanjem u život zajednice izvaninstitucionalnim uslugama u okviru 3 programa.
Prvi program čine kulturno-umjetničke aktivnosti koje obuhvaćaju kulturno-zabavne sadržaje te likovno-vizualne medije. Drugi program čine ktivnosti koje sprječavaju usamljenost i obuhvaćaju aktivnosti za umirovljenike u domovima koje se sastoje od programa čitanja, aktivnog hodanja te organizacije aktivnosti za socijalno uključivanje putem društvenih događanja. Treći program čine aktivnosti za poticanje tjelesne i psihičke aktivnosti putem športskih i kulturno zabavnih sadržaja.
Razvojni dio programa traje prva dva mjeseca, nakon kojih počinje provedba aktivnosti koje će trajati iduća 22 mjeseca.
Projektne aktivnosti provode su u Gradu Zagrebu i Zagrebačkoj županiji.
Ciljne skupine obuhvaćene ovim projektom su organizacije civilnog društva (udruge). Kranji korisnici/sudionici su umirovljenici u minimalnom broju od 300 sudionika aktivnosti.
Radi se o inovativnom projektu jer kombinira više različitih mjera navedenih u strateškom i nacionalnom okviru, a koje se s jedne strane odnose na socijalno uključivanje umirovljenika, a s druge strane na mjere deinstitucionalizacije navedene u strateškom okviru unutar „Paketa mjera za socijalno ulaganje”. Inovativni su i sami programi jer trenutno nisu utvrđene slične aktivnosti za umirovljenike.
Hrvatski generalski zbor je nositelj provedbe projekta, a partner u provedbi bit će Udruga Tigar 90/91 Rakitje iz Zagreba.
Uloga nositelja provedbe je organizacija radionica, edukacija, kulturno-umjetničkih aktivnosti za umirovljenike, osiguravanje uvjeta za aktivnosti (poslovni prostor, kampovi, oprema i ostalo), rad na promociji projekta te prikupljanju novih članova i njihovo uključivanje u radionice i izvještavanje o realizaciji i financiranju programa.
Uloga partnera je sudjelovanje u navedenim aktivnostima te usmjeravanje voditelja projekta ka kvalitetnijem radu s umirovljenicima, sudjelovanje na sastancima vezanim za provedbu projekta 3 puta godišnje te sudjelovanje u dodatnim edukacijama za rad s ciljnom skupinom.
Temeljem Javnog poziva Ministarstva hrvatskih branitelja za financiranje/sufinanciranje aktivnosti psihološkog i socijalnog osnaživanja te podizanja kvalitete življenja hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i članova njihovih obitelji za razdoblje 29.06.2020. – 06.11.2020. Hrvatski generalski zbor se uključio u aktivnosti obnavljanja domova hrvatskih branitelja kojima su u potresu domovi teže oštećeni. Članovi Hrvatskog generalskog zbora Lj.Ćesić, J.Lucić, R.Klicper i S. Mihović u svojstvu radne skupine HGZ-a za provedbu projekta osobno su obišli četrdesetak hrvatskih branitelja s područja Čučerja, Gračana, Markuševca, G.Bistre i Vidovca, snimili stanje, prikupili potrebnu dokumentaciju, pronašli dobavljače potrebnih materijala i sredstava, osigurali dodatno smanjivanje cijena kod dobavljača (Bauhaus, Pevex, Ikoma, Tepih centar i Lesnina), nabavili potrebno za određeni broj korisnika te izradili popratnu dokumentaciju prema Ministarstvu hrvatskih branitelja. Cjelokupna aktivnost je za obuhvaćene stradale branitelje i njihove obitelji od velike pomoći ne samo u materijalnom smislu već i kao psihosocijalna pomoć jer vide da nisu sami i da nisu zaboravljeni od svojih suboraca.
Sukladno odredbi članka 4. stavka 4.5. Statuta Hrvatskog generalskog zbora 7. studenoga je Dan Hrvatskog generalskog zbora kao podsjećanje na osnutak Udruge 2005. godine. Ove godine to je bila 15. obljetnica, a primjereno će se obilježiti kada to epidemiološke i prostorne prilike budu dopuštale.
Ministar obrane Republike Hrvatske Mario Banožić susreo se po prvi put u svom mandatu s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora u četvrtak, 8. listopada 2020. godine u Ministarstvu obrane Republike Hrvatske.
Na samom početku susreta, ministar Banožić zahvalio je generalima za nemjerljiv doprinos u obrani Domovine i hrvatskog naroda, kao i u stvaranju Hrvatske vojske.
“Iznimno sam zadovoljan današnjim sastankom s predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora gdje smo još jednom potvrdili zajedničke interese i vrijednosti, a to je jačanje i modernizacija naše Hrvatske vojske. Njezino jačanje i unapređenje sposobnosti, znanja i vještina hrvatskih vojnika ono je što mora biti prioritetna zadaća svih nas, a upravo će iskustvo i znanja naših generala doprinijeti istome”, rekao je ministar Banožić.
Tijekom susreta, ministar obrane i predstavnici Hrvatskog generalskog zbora razgovarali su i o daljnjim planovima vezanim za opremanje i modernizaciju Hrvatske vojske te njezinom preustroju, ali i o načinima poboljšanja uvjeta života i rada pripadnika Hrvatske vojske. Kazavši kako Hrvatski generalski zbor podupire daljnji plan razvoja Oružanih snaga RH, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Pavao Miljavac ističe kako se isto postiže isključivo razmjenom ideja i iskustava.
“U ovoj prigodi još jednom izražavam podršku Hrvatskog generalskog zbora Ministarstvu obrane i Hrvatskoj vojsci. Vjerujem kako ćemo i u narednom razdoblju svi zajedno, razmjenom ideja i iskustava doprinositi razvoju i modernizaciji pobjedničke Hrvatske vojske”, poručuje general Miljavac.
Tekst i fotografije:MORH/J.Kopi
Najnoviji komentari