Uncategorized

Knjiga člana Hrvatskog generalskog zbora umirovljenog general-bojnika Rahima Ademija “Samo istina – ratni dnevnik generala Hrvatske vojske” u izdanju “Večernjeg lista” od 3. kolovoza je dostupna na kioscima

Predsjednik Vlade Andrej Plenković primio je 27. srpnja 2021. godine u Banskim dvorima predstavnike Hrvatskog generalskog zbora na čelu s predsjednikom, umirovljenim generalom zbora, Pavlom Miljavcem i potpredsjednicima umirovljenim general-bojnikom Ljubom Ćesićem i umirovljenim generalom zbora Josipom Lucićem. Razgovaralo se o mjerama koje se provode u okolnostima pandemije Covid-19 i provođenju plana cijepljenja, o modernizaciji Hrvatske vojske, o primjeni Zakona o civilnim stradalnicima Domovinskog rata te o pripremama za proslavu 26. obljetnice vojno-redarstvene operacije Oluja, Dana pobjede, Dana domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja. Uz predsjednika Vlade bili su i potpredsjednici Vlade i ministri hrvatskih branitelja i unutarnjih poslova Tomo Medved i Davor Božinović, ministar obrane Mario Banožić i ministar pravosuđa i uprave Ivan Malenica, a također  i umirovljeni general-pukovnik Ante Gotovina.

Prema vijesti sa stranice Vlade RH/foto Vlada RH

Upravni odbor Hrvatskog generalskog zbora održao je u utorak 8. lipnja 2021. sastanak na kojem je razmotrena problematika obilježavanja važnih događaja iz Domovinskog rata. Nakon opsežne rasprave jednoglasno je donesen zaključak kojim se izražava stajalište da središnje obilježavanje Dana pobjede i domovinske zahvalnosti i Dana hrvatskih branitelja i nadalje treba ostati u Kninu.

Dana 29. svibnja 2021. pod pokroviteljstvom Hrvatskog generalskog zbora održan je tradicionalni  „19. susret starodobnih vojnih vozila u Republici Hrvatskoj“. Zbog epidemiološke situacije ovogodišnji susret nije bio međunarodni kao prethodnih godina, a organizirali su ga Povijesna postrojba «Karlovački počasni vod ZNG-91.» uz suradnju sa OTK «Zlatni kotač». U ime pokrovitelja predsjednik Organizacijskog odbora bio je potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora, umirovljeni general-bojnik Ljubo Ćesić.

Na ovogodišnjem susretu, sudjelovalo je 13 motocikala i 19 terenaca, s ukupno 80 sudionika. Trasa promotivne vožnje prolazila je istočnim dijelom Karlovačke županije,  uz obilazak dijela crte bojišnice u okupiranom prostoru, u vrijeme Domovinskog rata. Okupljanje sudionika uz popis i registraciju, bio je na Trgu bana Jelačića u staroj karlovačkoj Zvijezdi. Na svečanosti otvaranja, a u nazočnosti predstavnika udruga branitelja, govorili su Ivan Mrzljak, zamjenik gradonačelnika Karlovca, Željko Fanjak, predstavnik Županije te Ljubo Ćesić, predsjednik Organizacijskog odbora,  koji je službeno otvorio manifestaciju. 

Tijekom obilaska predviđene trase obišlo se SRC „Korana“ te nastavljeno smjerom Kamensko – Popović brdo – Skakavac – Utinja – Kokirevo – Vojišnica – Vojnić do Partizanske bolnice na Petrovoj gori. Slijedeća točka bile su Veliki Petrovac, na vrhu Petrove gore i grob hrvatskog kralja Petra Svačića, devastirani spomenik iz NOB-a, stari Pavlinski samostan, a nakon odmora u Vojniću, nastavljeno je putovanje do Karlovca.

Na ovogodišnjem Susretu sudjelovali su vozači Klubova starodobnih vozila iz: Karlovca, Duga Rese, Dugog Sela, Zagreba, Rijeke, Viškova, Velike Gorice i  Sesveta.  Najbrojniji su bili članovi OTK «Zlatni kotač».

Posebnu pomoć u organizaciji ovogodišnjeg 19. susreta pružili su pripadnici PU Karlovačke, PPRP – Karlovac, a posebno policijski službenici: Martina Neralić i Gabrijel Medved koji su pratili kolonu. Zahvalnost pripada i donatorima manifestacije: „HS Produkt d.d.“, TZGK, Ministarstvo hrvatskih branitelja, grad Karlovac, GD CK Karlovac, općina Vojnić, Tiskara «Pećarić – Radočaj»,  OTMK „Karlovac“ OTK „Zlatni kotač“ Zgb.,  OTK „Uspon 4×4“, – Klana,  OTK „Zagreb“, Airsoft tim „Sabaka“ iz Rijeke i Kolekcionari militarija iz Rijeke.

Ovakvim promotivnim vožnjama upoznaju se gosti, posjetitelji i domaći ljudi s lokalnim kulturnim običajima, povijesnim zanimljivostima, prirodnim raznolikostima i gastronomijom kraja kroz koji se prolazi. Isto tako gosti, sudionici i posjetitelji se upoznaju s događajima iz razdoblja Domovinskog rata i to od branitelja koji su sudjelovali u ratnim borbenim aktivnostima na tome prostoru. Obilaze se sva  dostupna spomen-obilježja i odaje počast svim poginulim i nestalim braniteljima tijekom Domovinskog i ostalih ratova na ovom prostoru. Isto tako, zainteresirani se upoznaju s dijelom stare, ali vrijedne i uporabive tehnike svih pobjedničkih vojski na ovim prostorima. Idući jubilarni dvadeseti susret bit će u prostoru Karlovca.

Brojni članovi Hrvatskog generalskog zbora sudjelovali su na svečanostima u prigodi obilježavanja Dana Hrvatske vojske, Dana Hrvatske kopnene vojske i 30. obljetnice ustrojavanja hrvatske vojske: 27. svibnja 2021. na primanju u Uredu predsjednika Republike Hrvatske i 28. svibnja na svečanoj akademiji u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te na postrojavanju pripadnika Oružanih snaga Republike Hrvatske, Ministarstva unutarnjih poslova i hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata na stadionu u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu.

Slike: Ured PRH, HGZ. MORH

Uoči tridesete obljetnice ustrojavanja Hrvatske vojske, ministar obrane Mario Banožić i načelnik Glavnog stožera Oružanih snaga RH admiral Robert Hranj susreli su se u utorak, 25. svibnja 2021. u Ministarstvu obrane s bivšim ministrima obrane, načelnicima Glavnog stožera OS RH i predstavnicima Hrvatskog generalskog zbora.

Ministar Banožić zahvalio se dosadašnjim ministrima i načelnicima Glavnog stožera i generalima članovima Hrvatskog generalskog zbora na doprinosu u izgradnji moderne Hrvatske vojske te ih pozvao na daljnju razmjenu iskustava i mišljenja.

“To su ljudi koji su svojim dosadašnjim radom, iskustvom, znanjem i načinom života učinili puno toga za Hrvatsku vojsku. Možemo uistinu na jedan realan način promatrati kako je to izgledalo od onog trenutka kada se vojska stvarala, kada su se brigade ustrojavale, pa sve do današnje moderne Hrvatske vojske. Ovo je bila prilika za analizu što se u pojedinim mandatima dogodilo i što dalje možemo svi zajedno učiniti da bude bolje. S takvim pristupom, siguran sam da će njihovo iskustvo, ali i nova energija mlađih generacija doprinijeti daljnjem razvoju naše Hrvatske vojske”, rekao je ministar i naglasio kako će se u slijedećem razdoblju donijeti Dugoročni plan razvoja OS RH koji će uvelike doprinijeti daljnjem razvoju sposobnosti HV-a.

Bivši ministri obrane i načelnici Glavnog stožera podržali su daljnje planove jačanja i modernizacije Hrvatske vojske, a predstavnici Hrvatskog generalskog zbora kazali su kako će uvijek podržati svako nastojanje za poboljšanjem sposobnosti Oružanih snaga RH.

“Zahvalio bih ministru Banožiću što nas je okupio u ovoj prigodi, sve nas koji smo na svoj način u posljednjih 30 godina organizirali i razvijali ovaj sustav. To je pozitivna i hvale vrijedna pozivnica i hvala ministru Banožiću na tome. Što se tiče razvoja HV-a, ona je tehnološki sve jača što dokazuje i uspješno sudjelovanje u međunarodnim misijama i operacijama. Mislim da je u ovom trenutku naša vojska na uzlaznoj putanji svog razvoja i napretka”, rekao je Pavao Miljavac.

Iz Hrvatskog generalskog zbora susretu su nazočovali predsjednik Pavao Miljavac, potpredsjednici Ljubo Ćesić i Josip Lucić, glavni tajnik Marinko Krešić, članovi Upravnog odbora Ivan Bobetko, Kornelije Brkić, Krešimir Ćosić, Miljenko Galić, Josip Štimac i Ante Vučić, predsjednik i član Nadzornog odbora Josip Petrović i Krešimir Kašpar te članovi Tomislav Družak, Rajko Dumančić i Frane Tomičić.

Prema priopćenju MORH, slika MORH/J.Kopi

Prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman rođen je u Velikom Trgovišću 14. svibnja 1922. godine.

Aktivni sudionik antifašističkog pokreta od samog njegovog početka, nastavio je nakon rata raditi na odgovornim dužnostima u Beogradu, završivši vojnu karijeru u činu generala 1961. godine. Preseljenjem u Zagreb osniva Institut za historiju radničkog pokreta Hrvatske, postaje njegov ravnatelj i tu dužnost obnaša do 1967. godine. Stupanj doktora povijesnih znanosti postigao je 1965. godine na Filozofskom fakultetu u Zadru. U sklopu protuhrvatskih rekacija po donošenju Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika 1967. godine, optužen je za propuste u vođenju Instituta i isključen iz partije. Podnosi ostavku i aktivira mirovinu, a javnu djelatnost nastavlja u Matici iseljenika Hrvatske, Društvu hrvatskih književnika i Hrvatskom centru PEN-a.  U siječnju 1972. godine zbog »neprijateljske propagande« osuđen je na dvije godine strogog zatvora, a oduzeti su mu čin i putovnica.  Zbog izjava za inozemne medije u kojima je kritički govorio o hrvatskom položaju i ljudskim pravima u SFRJ te osuđujući preuveličavanje broja žrtava u NDH, u veljači 1981. osuđen je na trogodišnju zatvorsku kaznu s petogodišnjom zabranom javnoga nastupanja.  Od 1987. godine Franjo Tuđman putuje po europskim zemljama te SAD-u i Kanadi, uspostavljajući kontakte s hrvatskim iseljeništvom i gradeći veze koje će se pokazati presudnima u godinama koje su slijedile. U Kanadi je upoznao i Gojka Šuška, kasnije jednog od njegovih najbližih političkih suradnika, ali i osobnog prijatelja, s kojim je dijelio svjetonazorske stavove o potrebi osamostaljenja Hrvatske.  Svoje prvo značajno djelo, Rat protiv rata, objavljuje 1957. godine, a svoje najpoznatije djelo Bespuća povijesne zbiljnosti. Rasprava o povijesti i filozofiji zlosilja izdano je 1989. u Zagrebu. Knjiga je izazvala veliki interes razmatranjem uzroka i razmjera genocidnog nasilja, osobito stvarnosti i mita o logoru Jasenovac, ali i kritičke rasprave, pa i optužbe za revizionizam i antisemitizam. Doživjela je brojna izdanja na hrvatskom i prevedena na sve svjetske jezike uključujući i kinesko izdanje otisnuto u Pekingu 1998. godine.

Nakon pobjede Hrvatske demokratske zajednice na prvim demokratskim izborima održanima u Hrvatskoj nakon Drugog svjetskog rata, u Saboru je 30. svibnja 1990. izabran za predsjednika Predsjedništva tada još Socijalističke Republike Hrvatske, a donošenjem Ustavnih amandmana od 25. srpnja 1990. kada se mijenjaju nazivi vezani za socijalističku prošlost, dr. Franjo Tuđman postaje predsjednik Republike Hrvatske.

Na prvim slobodnim izborima za predsjednika Republike Hrvatske održanima 2. kolovoza 1992. godine, dr. Franjo Tuđman izabran je u prvom krugu sa 56,73% od izašlih, a na izborima 15. lipnja 1997. godine u prvom krugu sa 60,31% od izašlih na birališta. Kako je Ustav RH dopuštao do studenoga 2000. godine da PRH obavlja i stranačke dužnosti, u više navrata izabran je i za predsjednika HDZ.  Uspješno vodi Republiku Hrvatsku koja postaje samostalna i neovisna u uvjetima unutarnje i vanjske velikosrpske agresije. Kao vrhovni zapovjednik hrvatske oružane sile predvodi Hrvatsku u konačnoj pobjedi i uspostavi ustavne vlasti na cijelom njenom teritoriju. Nakon trogodišnje borbe s bolešću, ne predajući se i uz istovremeno obavljanje svih svojih dužnosti u punom kapacitetu, Franjo Tuđman je nakon posljednjeg javnog pojavljivanja na Oltaru Domovine 1. studenoga 1999. godine morao otići u Kliničku bolnicu Dubrava gdje se liječi 40 dana. Nažalost u toj borbi nije izdržao te je preminuo 10. prosinca u 23:15 sati. Građani i poklonici su mu u velikom broju i neprekidnoj koloni koja se znala protezati kilometrima do Pantovčaka odali počast na odru u Predsjedničkim dvorima, a pokopan je na zagrebačkom groblju Mirogoj uz najviše državne počasti 13. prosinca 1999. godine. Na posljednji počinak ispratilo ga je golemo mnoštvo hrvatskih građana, a govorilo se o brojci od 200 do 300.000 nazočnih, što u špaliru od Pantovčaka do Mirogoja što ljudi na samom Mirogoju.

Na inicijativu Hrvatskog generalskog zbora, a u s spomen i na trajno sjećanje na prvog hrvatskog predsjednika uvedeno je novo hrvatsko odlikovanje Velered Predsjednika Republike Franje Tuđmana s lentom i Danicom koje će se dodjeljivati hrvatskim državljanima kao izraz najvišeg priznanja Republike Hrvatske za promicanje hrvatskih državnih i nacionalnih interesa u zemlji i inozemstvu, posebice za promicanje državljanskog jedinstva i nacionalnog zajedništva, državotvorstva i duhovnih vrjednota hrvatskog naroda.