Uncategorized

Dana 21. veljače 2023. gost u Hrvatskom generalskom zboru bio je dr.sc Vasilj Kirilič, izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj koji je tom prigodom održao prigodno predavanje povodom godišnjice ruske agresije na Ukrajinu. Prije predavanja nazočni su minutom šutnje odali počast ukrajinskim braniteljima i hrvatskim braniteljima iz Domovinskog rata koji su položili svoje živote na oltar Domovine.

Uvodne riječi dao je član HGZ-a Dario Matika. Prenosimo izlaganje:

“„Istina je nepobjediva“ i „istina je ta koja se suprotstavlja zlu“ riječi su našeg današnjeg govornika njegove ekselencije veleposlanika dr.sc. Vasilja Kiriliča koji dužnost veleposlanika u Republici Hrvatskoj obnaša od 2019. godine.

Rođen je 28. svibnja 1964. godine u Lavovskoj oblasti u Ukrajini, obnašao je niz važnih dužnosti na vodećim pozicijama u tijelima državne uprave, bio je vice-konzul, glasnogovornik u Ministarstvu vanjskih poslova, ministar savjetnik i zamjenik ravnatelja Uprave za konzularne poslove i od prosinca 2019. godine izvanredni i opunomoćeni veleposlanik Ukrajine u Republici Hrvatskoj.

No, osim što diplomat, znanstvenik, docent i humanist, veleposlanik Kirilič je i autor. Tečajeva kao što je „Umjetnost lijepog govora“, prvog Ukrajinskog diplomatskog kalendara i studije „Svijet o Ukrajini i Ukrajincima“

Na Dan pobjede, Dan Domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja 5.kolovoza 2022. godine njegova ekselencija je izrekao: „Na današnji dan 1995. godine Hrvati su izveli operaciju Oluja za oslobođenje od agresora. Hrvatska je vratila svoj teritorij. Vratit će i Ukrajina.”

I kao što je Hrvatska u Domovinskom ratu bila na pravoj strani povijesti kada je Ukrajina stala iza nje, tako je i danas Ukrajina na pravoj strani povijesti i iza nje stoji cijeli demokratski svijet  i Hrvatska od prvog dana agresije Ruske Federacije.”

Dana 21. veljače 2023. član HGZ-a general zbora Josip Lucić održao je informativno predavanje o veteranskim centrima i njihovoj ulozi u osiguravanju provedbe programa koji obuhvaćaju rehabilitacijske, sportske i rekreacijske, kulturne i društvene aktivnosti na kojima će gostovati predavači iz različitih područja i umjetniici, duhovnu obnovu – duhovno zdravlje, suradnju s udrugama na pružanju izvaninstitucionalnih usluga, očuvanje i promicanje zdravog načina života, programe psihološkog osnaživanja i psihološke intervencije, kao i program čuvanja i promicanja vrijednosti Domovinskog rata. U sklopu svakog veteranskog centra postojat će spomen-soba poginulim hrvatskim braniteljima i memorabilija iz Domovinskog rata te će se u centrima na poseban i dostojanstven način obilježavati sve važne obljetnice i datumi iz Domovinskog rata. Veteranski centri su istovremeno i centri razvoja u kojima se pruža savjetodavna pomoć, edukacije kroz različite radionice, seminare, treninge, osnaživanje potencijala korisnika za zapošljavanje i poduzetništvo te uključivanje u rad zadruga hrvatskih branitelja kao dio radne terapije.

Foto: HGZ

Potpredsjednik Vlade i ministar hrvatskih branitelja Tomo Medved sa suradnicima sastao se 14. veljače 2023. s izaslanstvom Hrvatskog generalskog zbora koje je predvodio predsjednik HGZ-a Marinko Krešić.

Ministar Medved izvijestio ih je o najznačajnijim projektima, aktivnostima i inicijativama Ministarstva hrvatskih branitelja kao što je uspostava veteranskih centara i osnivanje ustanova za dugotrajni smještaj, kontinuirana potpora bivšim zatočenicima srpskih koncentracijskih logora te vraćanje deset posto od smanjenih braniteljskih mirovina.

Istaknuo je punu potporu Vlade svim projektima i aktivnostima Ministarstva, koje u svom djelovanju obuhvaća i suradnju s braniteljsko-stradalničkim udrugama, naglasivši pritom partnerski odnos s udrugama iz Domovinskog rata, kao i dobru suradnju s Hrvatskim generalskim zborom.

General Krešić zahvalio je na prijemu i pohvalio napore i postignuća Ministarstva hrvatskih branitelja u mandatu ministra Medveda, izrazivši potporu Hrvatskog generalskog zbora spomenutim aktivnostima. Osvrnuo se na reorganizaciju HGZ-a, čiji je ustroj i funkcionalne cjeline kroz prezentaciju predstavio general Frane Tomičić, s posebnim naglaskom na status i način financiranja djelatnosti koje provode i planiraju.

O djelovanju HGZ-a govorili su i generali Mladen Kruljac i Ljubo Ćesić, a zajednička je poruka svih članova izaslanstva kako će HGZ i nadalje biti vjerodostojan i pouzdan partner hrvatskoj državnoj politici.

Obostrano je izraženo zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom i iskazana međusobna potpora radu i djelovanju, u kojem će se i nadalje poticati zajedništvo i partnerski odnos.

Tekst i foto: Ministarstvo hrvatskih branitelja

Opća bolnica Dr. Josip Benčević Slavonski Brod i Hrvatski liječnički zbor su u povodu 32. obljetnice Domovinskog rata organizirali 3. veljače 2023. znanstveno-memorijalni skup o Općoj bolnici Slavonski Brod u Domovinskom ratu. Uz mnoštvo uzvanika u radu skupa sudjelovali su i predstavnici Hrvatskog generalskog zbora. Brodska je bolnica, nakon vukovarske, bila najgranatiranija i zbrinula je više od 7.700 ranjenika što je najveći broj stradalih u Domovinskom ratu u Hrvatskoj istaknuto je na skupu. Bilo je 900 poginulih, među kojima 28 djece, a najveća stradavanja bila su tijekom 1992. godine.

Dana 31. siječnja 2023.  Hrvatski generalski zbor prisjetio se svog pokojnog člana prof. dr.sc. Miroslava Tuđmana te obilježio drugu godišnjicu njegovog preranog odlaska. U prostorijama Hrvatskog generalskog zbora u toj je prigodi održana promocija knjige akademika Josipa Pečarića  „Zašto Miroslav Tuđman nije bio profesor emeritus?“. Uz uvodni i završni govor predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Marinka Krešića, izlaganja su imali akademik Pečarić te Mate Kovačević i Damir Pešorda.

Izlaganje predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Marinka Krešića

General-bojnik Miroslav Tuđman bio je naš prijatelj, suborac i jedan od utemeljitelja HGZ-a, koji je ostavio neizbrisiv trag u znanstveno-nastavnom, sigurnosno-obavještajnom, publicističkom i političkom životu samostalne i suverene Republike Hrvatske. Uvijek miran i samozatajan, skroman i odmjeren te obziran prema svima plijenio je ozbiljnošću, sistematičnošću i organizacijskom sposobnošću.

Miro je bio vrhunski poznavatelj političkih prilika u Hrvatskoj i šire, stoga su njegove prosudbe gotovo uvijek bile točne, precizne, argumentirane  i u samu srž su pogađale teme kojima se bavio. Kao diplomirani filozof i sociolog, te doktor informacijskih znanosti prenosio je svoja znanja studentima i polaznicima mnogih obrazovnih institucija od Filozofskog fakulteta u Zagrebu, Mostaru pa sve do Diplomatske i Obavještajne akademije.

Za Miru se sa sigurnošću može ustvrditi kako je bio jedan od onih hrvatskih političara koji su od 90-ih godina pa sve do svoje smrti u pravom smislu riječi formirali i oblikovali hrvatsko društvo te sudjelovali u donošenju najvažnijih odluka za Republiku Hrvatsku.

Iako bi o Mirinu doprinosu razvoju moderne hrvatske države mogli razgovarati po mnogim segmentima, dozvolite mi da istaknem tri najvažnija:

• Miro je dao nemjerljiv doprinos razvoju hrvatskog sigurnosnog i obavještajnog, ili kako je volio govoriti-izvještajnog,  sustava kao važne sastavnice sigurnosti Republike Hrvatske.
• Bio je neumoran u ukazivanju na važanost i zalaganju za jačanje odnosa između Hrvatske i BiH, kao i za ravnopravnost Hrvata u BiH,
• S treće strane Miro je bio hrvatski branitelj, jedan od utemeljitelja IPD-a u MORH-u, te aktivan sudionik u događajima i operacijama obrambenog i oslobodilačkog Domovinskog rata.

Kao jedan od utemeljitelja HGZ-a Miro ne samo da je bio aktivan član, već je  bio tvorac statutarnih načela po kojima HGZ i danas djeluje. Zalagao se za stratešku razinu djelovanje, pokretanje znanstveno-istraživačkog rada u svezi nacionalne sigurnosti i Domovinskog rata te snažniji iskorak HGZ-a u međunarodnoj suradnji.  

Danas, na drugu obljetnicu Mirine smrti, a u povodu promocije ove knjige, kao predsjednik HGZ-a, želim naglasiti:

1. Mnoge Mirine ideje, načela i vrijednosti za koje se zalagao utkali smo tijekom 2022. godine u novu organizaciju i ustroj HGZ-a.
2. U tom smislu ustrojili smo u sastavu HGZ-a „Centar za istraživanje i analize“, kao „think tank“, odnosno mislilište HGZ-a koje se bavi:
3. sigurnosnim i obrambenim politikama,
4. snalizama sigurnosnih prijetnji i izazova prema Republici Hrvatskoj.
5. istraživanjem i analizama kriznih žarišta, kako postojećih tako i onih u nastajanju, te njihovom mogućom refleksijom na Republiku Hrvatsku i okružje.
6. Posebnu pozornost posvećujemo znanstveno stručnom istraživanju doprinosa Domovinskog rata razvoju vojne misli, te izučavanju hrvatske vojne tradicije.
7. U tom smislu ostvarili smo suradnju sa akademskom zajednicom, vladinim tijelima i institucijama, neovisnim stručnjacima i ekspertima, medijima te svekolikom zainteresiranom javnošću.

Čast mi je i osobno zadovoljstvo, kako meni kao predsjedniku, tako i svim članovima HGZ-a, da se danas u našim prostorima organizira promocija ove knjige posvećene našem članu, utemeljitelju, prijatelju, suborcu i nadasve velikom čovjeku- Miri Tuđmanu.

Kodeksom Hrvatskog generalskog zbora utvrđena je naša krilatica i ona glasi: „Uvijek i sve za Hrvatsku, a našu vječnu i jedinu Hrvatsku ni za što!“. Načelo je to pod kojim je zajedno s nama predano živio i djelovao naš prijatelj, suborac i član Miro Tuđman.

U okviru projekta Centra za istraživanja i analize Hrvatskog generalskog zbora u suradnji s Vijećem za strateška pitanja pod nazivom „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ 26. siječnja 2023. godine održana je III. znanstveno – stručna konferencija pod nazivom „Položaj Hrvata izvan Hrvatske“.

Nastavak je to dviju prethodnih konferencija ( „Nacionalna sigurnost Republike Hrvatske – sigurnosne prijetnje i izazovi“ te „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“) kojima se Hrvatski generalski zbor odazvao pozivu Vlade Republike Hrvatske u kontekstu Nacionalne razvojne strategije 2030. godina i odrednice da provedba spomenute strategije pretpostavlja angažman svih društvenih i upravljačkih skupina.  

Cilj konferencija bio je da se kroz analitičko – sintetičkom pristup strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske na načelima uključivosti, otvorenosti i transparentnosti u suradnji s akademskom zajednicom, renomiranim institucijama i ustanovama, stručnjacima, visokim vojnim časnicima i drugim dionicima kroz tematske rasprave doprinese strateškom promišljanju o budućnosti Hrvatske kako kroz javne rasprave i događaje tako i kroz okupljanja intelektualnih autoriteta i stručnjaka za pojedina pitanja odnosno kroz kreiranje javnih politika koje podrazumijevaju kontinuirani proces u čijem oblikovanju, provedbi, praćenju i poboljšanju sudjeluju svi društveni potencijali.

U fokusu održane III. znanstveno-stručne konferencije po nazivom „Položaj Hrvata izvan Hrvatske“ bila su pitanja povijesne i civilizacijske baštine i nasljeđa hrvatskog naroda, njegova kultura i identitet, materinski jezik i običaji, kao i poštivanje raznolikosti odnosno suživota Hrvata s drugim narodima i etničkim skupinama.

Uvodno izlaganje održao je predsjednik Upravnog odbora zaklade HAZU-a akademik Zvonko Kusić koji posebno naglasio potrebu da ponovno „osvijestimo svijest da smo jedan narod“ i ukazao na djelovanje Akademije kao integrativnog čimbenika u hrvatskom korpusu, a koja se i u Domovinskom ratu i danas zalagala, za veće povezivanje matice domovine i hrvatskog iseljeništva u području znanja, obrazovanja, kulture i umjetnosti.

Ravnatelj Instituta Ivo Pilar prof.dr.sc. Željko Holjevac u svom je izlaganju ukazao na „povijesni identitetski biljeg hrvatskog naroda, njegovo nasljeđe i baštinu“ i uručio je predsjedniku Hrvatskog generalskog zbora primjerak „Leksikona hrvatskog iseljeništva i manjina“ kao jedinstvenog leksikografskog iskoraka u fenomenu hrvatskih migracija.

Dopredsjednik Hrvatskog kulturnog društva Napredak prof.dr.sc. Dražen Vikić-Topić naglasio važnost „znanja, obrazovanja i djelovanja s hrvatskim studentima (stipendistima) i drugim mladim ljudima na načelima humanosti i suživota“ i ukazao na dugo godišnju tradiciju (120 godina djelovanja) Napretka kao središnje kulturne institucije Hrvata u Bosni i Hercegovini.

Završno je ravnatelj Hrvatske matice iseljenika Mijo Marić govorio o kulturnom identitetu i djelovanju Matice na specifičnim programima za potrebe hrvatskih iseljenika te o velikom broju hrvatskih iseljeničkih zajednica različitih etničko-kulturnih korijena koje žele u novoj domovini sačuvati dio svoje baštine iz djetinjstva.

Konferenciju je zatvorio predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić i istaknuo potrebu da sustav javne uprave podigne razinu svog angažmana i otvorenosti prema potrebama hrvatskog iseljeništva za povratak u domovinu Hrvatsku.

U lovištu Pisanička Bilogora u suradnji s Hrvatskim šumama održan je uspješan Generalski lov na divlje svinje. Nakon lova u lovačkoj kući u Babincu, nedaleko Bjelovara, nastavljeno druženje uz svečani ručak. Druženju su nazočili predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić i članovi Predsjedništva  uz nazočnost drugih generala i članova HGZ.

Predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić uputio je novoizabranom potpredsjedniku Vlade Republike Hrvatske i ministru prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Branku Bačiću te novoizabranom ministru regionalnoga razvoja i fondova Europske unije Šimi Erliću čestitke na izboru u ime svih članova Hrvatskog generalskog zbora i u svoje osobno ime uz želju da “i dalje nastave odgovorno i savjesno obavljati svoje zadatke i da zajedno gradimo bolju Hrvatsku”.

Na misnom slavlju i na hodočašću u Gvozdanskom sudjelovalo je izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom Marinkom Krešićem. Misno slavlje u spomen na 445. obljetnicu herojske obrane hrvatskih ognjišta i kaštela Gvozdansko te slavne pogibelji branitelja ove utvrde 1578. godine, održano je u nedjelju 15. siječnja 2023. u 11 sati, u župnoj crkvi Sv. Filipa i Jakova u Gvozdanskom. Misu je predvodio pomoćni biskup đakovačko-osječki Ivan Ćurić u zajedništvu s domaćim biskupom Vladom Košićem i uz nazočnost predstavnika drugih braniteljskih i povijesnih udruga te hodočasnika iz cijele Hrvatske. Nakon mise slijedili su mimohod i komemoracija žrtvama. Zamjenik sisačko-moslavačkog župana Mihael Jurić obratio se sudionicima 13. hodočašća u Gvozdansko, kojem je Sisačko-moslavačka županija jedan od pokrovitelja. Skupu se obratio i izaslanik visokog pokrovitelja, potpredsjednika Vlade Republike Hrvatske, ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, umirovljeni general zbora Josip Lucić.

Spomendan Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja dan je kojim se ukazuje na dva važna datuma iz povijesti suvremene hrvatske državnosti.

Dan međunarodnog priznanja RH potvrda je državnosti i ostvarivanja pune afirmacije hrvatske države u okviru međunarodne zajednice, a Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja jest spomen na dan kada je završio proces mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja u ustavnopravni poredak Republike Hrvatske, čime su stvoreni uvjeti za mirnodopski život, rad i razvoj na području cijele države. 

Dana 15. siječnja 1992. godine sve zemlje članice tadašnje Europske zajednice (EZ) priznale su Republiku Hrvatsku kao suverenu i samostalnu državu: Irska, Belgija, Danska, Francuska, Grčka, Italija, Luksemburg, Nizozemska, Njemačka, Portugal, Španjolska i Ujedinjena Kraljevina. Ovim državama istoga dana istom odlukom pridružile su se Austrija, Bugarska, Kanada, Mađarska, Malta, Poljska i Švicarska. 

Prve zemlje koje su od 26. lipnja do 14. prosinca 1991. priznale Republiku Hrvatsku kao samostalnu i suverenu državu bile su zemlje koje i same tada nisu bile međunarodno priznate – Slovenija, Litva, Ukrajina i Letonija. 

Prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je ovu odluku donio 19. prosinca 1991., kada i Njemačka, ali je odluka Njemačke stupila na snagu 15. siječnja – danom priznanja i ostalih članica EZ-a. 

Međunarodno priznanje Hrvatske i prije Europske zajednice objavila je Estonija 31. prosinca 1991., Sveta Stolica 13. siječnja 1992., a San Marino 14. siječnja 1992. Nakon zemalja Europske zajednice priznanje Hrvatske objavile su, među ostalima i sljedeće države: Argentina 16. siječnja, Turska 6. veljače, Ruska Federacija 17. veljače, Iran 15. ožujka, Japan 17. ožujka, SAD 7. travnja, Kina 27. travnja, Indija 11. svibnja, Indonezija 16. svibnja 1992. 

Predsjednik Republike Hrvatske 21. svibnja 1992. donio je odluke o osnivanju hrvatskih veleposlanstava u inozemstvu i to u Beču, Bonnu i Rimu. No, i prije međunarodnoga priznanja Hrvatska je i prije donošenja Ustavne odluke o suverenosti i samostalnosti od 25. lipnja 1991. godine počela otvarati svoja predstavništva na temelju odluke predsjednika RH u kojoj je istaknuto da se predstavništva osnivaju „radi promicanja interesa Republike Hrvatske, uspostavljanja i učvršćivanja njezinog državnog suvereniteta i međunarodnog subjektiviteta“ (NN br. 21/1991). Ta su predstavništva osnivana 1991. u Stuttgartu, Münchenu, Bruxellesu, Parizu, Tokiju, Washingtonu, Rimu i Londonu. 

Kruna međunarodnoga priznanja Republike Hrvatske bio je njezin primitak u Ujedinjene narode 22. svibnja 1992. 

Međunarodno priznanje Republike Hrvatske uslijedilo je nakon ključnih događaja i odluka: donošenja Ustava Republike Hrvatske 22. prosinca 1990., referendumske odluke o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske od 19. svibnja 1991. koja je u Saboru Republike Hrvatske pretočena u Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske te u Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske od 25. lipnja 1991., Sporazuma saborskih stranaka o Vladi demokratskog jedinstva od 2. kolovoza 1991., Odluke o raskidanju državnopravnih veza Republike Hrvatske sa SFRJ, Zaključaka o agresiji na Republiku Hrvatsku od 8. listopada 1991. te drugih.   

Od međunarodnoga priznanja do danas Republika Hrvatska održava diplomatske odnose s većinom međunarodno priznatih zemalja svijeta. Otada je Hrvatska postala aktivnom članicom mnogih europskih i svjetskih tijela, međunarodnih procesa i inicijativa. U članstvo Vijeća Europe primljena je 6. studenoga 1996., članicom NATO saveza postala je 1. travnja 2009., a 28. članicom Europske unije postala je 1. srpnja 2013. godine

Danom mirne reintegracije hrvatskoga Podunavlja Hrvatska se prisjeća 15. siječnja 1998. godine kada je dovršen proces povratka okupiranih područja istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema u ustavno-pravni poredak Republike Hrvatske. Razdoblje mirne reintegracije, za čije je provođenje Vijeće sigurnosti UN-a uspostavilo posebnu Prijelaznu upravu UN-a u istočnoj Slavoniji (UN Transitional Authority in Eastern Slavonia, UNTAES), započelo je 15. siječnja 1996., a završilo 15. siječnja 1998.

Izvor: Hrvatski sabor