Pobjedom nad Japanom reprezentacija Hrvatske plasirala se u četvrtfinale Svjetskog nogometnog prvenstva u Kataru. Utakmica četvrtfinala u kojoj će Hrvatska igrati protiv reprezentacije Brazila igra se u petak 9. prosinca 2022. godine u 16.00 sati, a prijenos će biti na II. programu HRT !
Na svečanostima obilježavanja 29. obljetnice osnutka Postrojbe za posebne namjene „PPN Gavran 2“ održanoj u subotu 3. prosinca 2022. godine u Čitluku sudjelovalo je i izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom i zamjenikom predsjednika Marinkom Krešićem Ljubom Ćesićem. Obilježavanje je započelo misom zahvalnicom u crkvi Krista Kralja u Čitluku, nakon čega je kod Spomen križa odana počast poginulim braniteljima.
Nakon odavanja počasti poginulim braniteljima, sudionici proslava u mimohodu su se uputili do Hotela Brotnjo, gdje je održan završni dio proslave i uručivanje odlikovanja Red hrvatskog trolista kojim je Zoran Milanović, predsjednik Republike Hrvatske odlikovao Postrojbu za posebne namjene „Gavran 2“ za osobite zasluge pripadnika ove postrojbe u Domovinskom ratu. Uz brojne druge govornike skup je pozdravio i predsjednik Hrvatskog generalskog zbora Marinko Krešić.
Na poziv predsjednika Hrvatskog generalskog zbora Marinka Krešića 29. studenoga 2022. godine u radni je posjet došla dekanica Tehničkog veleučilišta u Zagrebu prof.dr.sc. Jana Žiljak Gršić. Radnom su posjetu nazočili i zamjenik predsjednika Ljubo Ćesić, potpredsjednik Frane Tomičić i stručni voditelj Centra za istraživanja i analize HGZ-a prof.dr.sc. Dario Matika.
Tehničko veleučilište u Zagrebu je visoko učilište koje pruža profesionalno obrazovanje i osposobljavanje studenata u području elektrotehnike, građevinarstva, računarstva i informacijsko- komunikacijskih tehnologija, strojarstva, ortotike i protetike. Cilj Veleučilišta je osigurati visoku kvalitetu studija u području primjenjenih znanosti, razviti visoko kvalificirane stručnjake i pružiti praktična znanja, kao i cjeloživotno učenje za ostvarenje budućih karijera. Tehničko veleučilište u Zagrebu sudjelovalo je u Programu civilnog – vojnog školovanja „Kadet“ na kojem su svoje školovanje proveli budući časnici borbenih rodova i rodova borbene potpore Hrvatske vojske. Trenutno se na Tehničkom veleučilištu u Zagrebu školuju pripadnici Hrvatske vojske i kadeti Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ na specijalističkom studiju informacijske sigurnosti i digitalne forenzike odnosno provode praktične vježbe u okviru kolegija „Eelektroničko ratovanje“ u radarskom laboratoriju na kabinetskoj varijanti motrilačkog radara.
Utvređeno je da postoji obostrani interes za uspostavu i formaliziranje znanstveno – stručne suradnje između Tehničkog veleučilišta u Zagrebu i Centra za istraživanja i analize Hrvatskog generalskog zbora s posebnim naglaskom na cjeloživotno učenje u kojem mogu sudjelovati članovi Hrvatskog generalskog zbora koji su dokazali svoju stručnost u području vojno – tehničkih znanosti, razvoja i proizvodnje naoružanja i vojne opreme, razminiranja, logistike, održavanja uređaja i rukovanja ubojnim sredstvima i slične opreme.
Dogovoren je uzvratni posjet Tehničkom veleučilištu u Zagrebu, sudjelovanje u radionicama, internim projektima i drugim znanstveno – stručnim aktivnostim te mogućnost sudjelovanja u prijavama na različite javne natječaja za financiranje projekata hrvatskih branitelja na načelima otvorenosti, uključivosti i transparentnosti kroz zajedničku sigurnost i napredak.
U sklopu projekta Hrvatskog generalskog zbora „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ održana je 25. studenoga 2022. godine konferencija pod nazivom „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Hrvatske“. Težište ove konferencije bilo je usmjereno prema demografskim obilježjima stanovništva Republike Hrvatske, migracijama koje se prolaze kroz teritorij Republike Hrvatske i njezino sigurnosno okruženje, zatim prema sigurnosti granica koje postaju Schengenske granice EU-a i unutarnjoj sigurnosti Republike Hrvatske. Nastavak je to znanstveno stručnog djelovanja Centra za istraživanje i analize HGZ-a započetog na prvoj konferenciji održanoj 26. listopada 2022. godine na kojoj je u središtu pozornosti bila nacionalna sigurnost odnosno sigurnosne prijetnje i izazovi koji se postavljaju pred suverenitet Republike Hrvatske U tom sklopu sagledane su bile sigurnosne prijetnje suverenitetu u kontekstu ekonomske sigurnosti, hibridnih prijetnji i utjecaja ruske agresije na europsku i regionalnu sigurnost.
Konferenciju o demografiji otvorio je potpredsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Frane Tomičić čiji govor u nastavku donosimo u cijelosti.
Na temu demografija izlaganje je imao akademik Anđelko Akrap, redoviti član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu društvenih znanosti, a naziv izlaganja bio je „Restriktivni čimbenici demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj“.
Na temu migracija izlaganje je održao dr.sc. Dražen Živić, znanstveni savjetnik u trajnom zvanju i pomoćnik ravnatelja Instituta „Ivo Pilar“, a naziv izlaganja bio je „Migracije kao odrednica i izazov demografske održivosti i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske“.
Na temu granice izlagala je voditeljica Stručne službe u Policijskoj akademiji Lidija Pentavec čiji je naslov izlaganja bio „Schengenski prostor i izazovi za javnu sigurnost“, dok je na temu unutarnje sigurnosti u izlaganju pod nazivom „Radikalni oblici ugrožavanja nacionalne i javne sigurnost“ govorio prof.dr.sc. Dario Matika, stručni voditelj Centra za istraživanje i analize HGZ-a.
Uvodno izlaganje na konferenciji o demografiji
“Nakon što smo se i ove godine poklonili i odali počast žrtvama Vukovara i Škabrnje zahvaljujem se svima Vama na dolasku i sudjelovanju na II. konferenciji HGZ u nizu, koju održavamo pod nazivom „Demografija, migracije i unutarnja sigurnost Republike Hrvatske“. Ova se konferencija održava u sklopu projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ sufinanciranog od strane Ministarstva hrvatskih branitelja, putem javnog poziva za 2022. godinu.
Centar za istraživanja i analize HGZ-a u suradnji s Vijećem za strateška pitanja HGZ-a nastavlja s provođenjem planskih aktivnosti u skladu s zacrtanim strateškim dokumentima, povezujući akademsku zajednicu i djelatnosti HGZ-a, u promicanju naših temeljnih vrijednosti i ciljeva, kroz znanstveno i stručno proučavanje, održavanje konferencija i provedbu projekata.
Ne treba posebno obrazlagati zašto su pitanja demografije, migracija i unutarnje sigurnosti važni za sigurnost Republike Hrvatske. Dovoljno je podsjetiti se na riječi predsjednika Ustavnog suda koji je naglasio kako bi „… sljedeći izbori mogli biti proglašeni neustavnima“, ili na izjavu austrijskog ministra unutarnjih poslova „Austrija je trenutno masovno opterećena ilegalnim migracijama“, ili najnovijeg slučaja osumnjičenog za pripremanje terorističkih napada u Republici Hrvatskoj.
Sve prije navedeno, ne može nas ostaviti ravnodušnima! Zato se zahvaljujem: akademiku Anđelku Akrapu, doktoru znanosti Draženu Živiću, pomoćniku ravnatelja Instituta društvenih znanosti „Ivo Pilar“ i znanstvenom savjetniku u trajnom zvanju te voditeljici Stručne službe u Policijskoj akademiji gospođi Lidiji Pentavec što su se odazvali našem pozivu za sudjelovanje na II. konferenciji HGZ-a.
Još jednom bih želio ponoviti kako je globalna kriza stavila na kušnju obitelj, demografsku obnovu, socijalnu skrb, zdravstvo i gospodarstvo, i da kao društvo i pojedinci moramo jačati našu otpornost na krize, te da trebamo spoznati nove načine kako iskoristiti vlastite potencijale s kojima raspolažemo.
Svakodnevno smo svjedoci narastajućih napetosti između članica Europske Unije. Iste onemogućuju združeni odgovor na nove sigurnosne prijetnje i izazove, i svi se pitamo koje odgovore dati hrvatskim građanima na demografske, zdravstvene, ekonomske, sigurnosne i obrambene dileme?
Stoga je važno da kroz strateško promišljanje, zajedničkim radom i djelovanjem, kroz različite oblike kao što je i ova konferencija nastavimo tražiti odgovore. Jer ako smo to znali u Domovinskom ratu, vjerujem da ćemo to znati i danas!
Podsjetiti ću na ono što je predsjednik HGZ-a general Krešić napomenuo u prigodi održavanja I. konferencije: „Namjera je ove konferencije kao i samog projekta „Strateško promišljanje o budućnosti Hrvatske“ pružiti javnosti, državnim dužnosnicima, sveučilišnoj zajednici i drugim institucijama relevantno mišljenje i „pogled u budućnost“ o onome što je važno za zajedničku sigurnost i napredak kroz uključivost, otvorenost i transparentnost Hrvatskog generalskog zbora. Jer u njemu djeluju generali, admirali, ratni zapovjednici, časnici i drugi uvaženi članovi kao što su bivši predsjednici Hrvatskoga sabora, predsjednik Vlade nacionalnog jedinstva, ministri, saborski zastupnici i drugi visoki dužnosnici, koji su dokazali svoju stručnost u području vojnih pitanja, obrane, nacionalne i domovinske sigurnosti.“
Izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno zamjenikom predsjednika generalom Ljubom Ćesićem sudjelovalo je u nedjelju 20. studenoga 2022. u obilježavanju 31. godišnjice masakra na Ovčari gdje su srpski agresori pogubili najmanje 200 zarobljenih hrvatskih branitelja i civila izvedenih iz vukovarske bolnice, a čiji su posmrtni ostaci nađeni u masovnoj grobnici.
Obilježavanje je započelo na Memorijalnom groblju žrtava iz Domovinskog rata grada Vukovara gdje su se okupila djeca poginulih i nestalih u Domovinskom ratu iz svih krajeva Republike Hrvatske. Hodočasnici su položili vijence i zapalili svijeće, a potom su se uputili na mimohod do masovne grobnice na Ovčari.
Mimohod “Vi ste naš ponos – mi smo vaša snaga” pokrenula su djeca poginulih i nestalih branitelja Vukovara 2008. godine.
Kod spomen obilježja na Ovčari položeni su vijenci i upaljene svijeće te je upriličen komemorativni program.
Boravak u Vukovaru izaslanstvo HGZ-a iskoristilo je i dalo počast i na drugim mjestima od povijesne važnosti za žrtvu Vukovara.
U koloni sjećanja kojom se svakog 18. studenoga odaje počast žrtvi Vukovara i ove godine bilo je brojno izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno predsjednikom generalom Marinkom Krešićem koje je po dolasku na Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata zapalilo svijeće u znak sjećanja na sve stradalnike Vukovara.
Istoga dana u ime Hrvatskog generalskog zbora admirali Ante Budimir i Ante Urlić sudjelovali su u svečanostima obilježavanja žrtvi Škabrnje.
“Na današnji dan sjećamo se svih naših suboraca i prijatelja koji su dali živote za domovinu. Sjećamo se teških dana koje smo proživjeli. A evo nakon toliko godina ponosni smo da toliko mladih iz svijeta se okuplja sjećati tih dana da nikad ne zaboravimo Vukovar!”, kazao je Marinko Krešić, predsjednik Hrvatskog generalskog zbora u izjavi tijekom hodnje prema groblju.
Kolona sjećanja, tuge i ponosa predvođena hrvatskim braniteljima Vukovara, članovima obitelji poginulih, nestalih, ubijenih, nasilno odvedenih i umrlih hrvatskih branitelja Vukovara te prvi put i mladih Vukovaraca, onih koji su kao djeca proživjeli ratna razaranja Vukovara, a također i uz nazočnost predstavnika hrvatskog državnog vrha predvođenih predsjednikom Hrvatskoga sabora Gordanom Jandrokovićem i predsjednikom Vlade Republike Hrvatske Andrejom Plenkovićem krenula je iz Nacionalne memorijalne bolnice “Dr. Juraj Njavro” u Vukovaru put Memorijalnog groblja žrtava iz Domovinskog rata.
Prije nego što su na groblju položeni vijenci i zapaljene svijeće, sudionici obilježavanja Dana sjećanja na žrtvu Vukovara prošli su cijeli Vukovar u koloni sjećanja dugoj više od pet kilometara.
Molitvu za žrtve Domovinskog rata Grada Vukovara predvodio je mons. Đuro Hranić, đakovačko-osječki nadbiskup i metropolit, dok je svetu misu za sve žrtve iz Domovinskog rata predvodio mons. Zdenko Križić, gospićko-senjski biskup.
U četvrtak 17. studenoga 2022. na vukovarskoj Mitnici otkriven je spomenik Kati Šoljić i njezinim poginulim sinovima. Na otvaranju je sudjelovalo i izaslanstvo Hrvatskog generalskog zbora predvođeno generalom Tihomirom Blaškićem i Markom Lukićem, odajući pijetet i poštovanje simbolu patnje i hrabrosti svih hrvatskih majki u Domovinskom ratu.
Kata Šoljić (1922. -2008.) majka je četvorice poginulih branitelja Vukovara i junakinja Domovinskog rata. U Domovinskom je ratu izgubila četvoricu sinova: Niku, Ivu, Miju i Matu. Prednjom stranom spomenika dominira bista Kate Šoljić izrađena u visokokvalitetnoj bronci. Bista je položena na kameno postolje u kojemu su urezana četiri reljefa koja prikazuju četvoricu njezinih sinova, a također su izvedena u bronci. Spomenik je rad akademskog kipara Vene Jerkovića, a podignut je zahvaljujući Udruzi 4. gardijske brigade, Udruzi „Oluja“ iz Podstrane, gradu Vukovari i općini Podstrana te pukovniku Mirku Čondiću koji je inicijator ideje o podizanju spomenika ovoj vukovarskoj majci heroini.
Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje obilježava se 18. studenoga u sjećanje na dan kada je 1991. slomljena herojska obrana grada Vukovara, kada je u Škabrnji počinjen stravičan zločin nad stanovništvom te kada su svoje junaštvo iskazali branitelji Saborskoga, Slunja, Cetingrada i Rakovice.
Bitka za Vukovar, u kojoj je sudjelovalo oko 1800 branitelja, započela je 25. kolovoza, a završila 18. studenoga 1991. Do tragičnog sloma obrane grada poginule su 1624, a ranjeno više od 2500 osoba. U srpske koncentracijske logore odvedeno je oko 7000 zarobljenih branitelja i civila, a iz grada je prognano oko 22 tisuće njegovih stanovnika. Na popisu zatočenih i nestalih osoba iz Domovinskog rata još je nekoliko stotina osoba s vukovarskog područja.
Zločin u Škabrnji izveden je planski, istovremeno kada su pripadnici JNA i četnici divljali u okupiranom Vukovaru i u drugim područjima Hrvatske gdje su počinjeni zločini pa se 18. studenoga prisjećamo i pokolja 43 hrvatska civila u Škabrnji koji su istoga dana 1991. godine počinili pripadnici JNA, srpske paravojne snage SAO Krajine i dobrovoljačke skupine iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Po okončanju napada Škabrnja je spaljena i u potpunosti uništena, a katolička crkva do temelja srušena. Nakon što je selo opustošeno, cijeli je kraj miniran. Oni civili koji su bili pošteđeni kasnije su predani hrvatskoj strani u mjestu Pristeg, a muškarci su zatočeni u kninskim logorima te kasnije razmijenjeni. Nakon oslobođenja Škabrnje u vojno-redarstvenoj operaciji Oluja te povratka u Škabrnju, dodatni civili poginuli su od posljedica kretanja kroz minska polja.
U utorak 15. studenoga 2022. godine u dvorani Hrvatskog generalskog zbora održano je stručno predavanje profesorima povijesti u sklopu projekta „Nacionalni program edukacije o Domovinskom ratu“. Održano je stručno predavanje pod nazivom „Provedba VRO „Zima 94″ u kontekstu priprema za završne operacije u Domovinskom ratu“. Predavači su bili generali Zdravko Jakop, Željko Dvekar i Ljubo Ćesić. Vrlo slikovito obrađene su vojne operacije ZIMA 94/95, SKOK 1 i SKOK 2 te opisani teški vremenski i reljefni uvjeti u kojima su se odvijale te ratne operacije. Predavači su naglasili kako je logistička potpora postrojbi na planinskom masivu Dinare bila od izuzetne važnosti za vojni uspjeh ovih operacija. Vojni uspjeh ovih operacija bio je temelj za oslobađanje Knina i provedbu VRO OLUJA.
Na svečanosti obilježavanja 7. studenoga – Dana Hrvatskog generalskog zbora predsjednik Hrvatskog generalskog zbora general Marinko Krešić održano je uvodno izlaganje koje donosimo u cjelosti:
Poštovani članovi obitelji naših poginulih i umrlih suboraca i članova, poštovani Ivane Bobetko, gospođo Zadro, gospođo Morić, gospođo Čuletić i gospođo Bišćan, posebna nam je čast da ste danas s nama i znajte da će ova naša kuća uvijek biti i vaša i da ste ovdje uvijek dobrodošli !
Poštovani gosti, dame i gospodo, dragi prijatelji.
Sve vas srdačno pozdravljam u prigodi 17. godišnjice obilježavanja Dana Hrvatskog generalskog zbora, te vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu svečanost.
Okolnosti nastanka hrvatskog generalskog zbora, odnosno njegove preteče društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, vezane su za poznata zbivanja koja su početkom 21. stoljeća obilježila društvenu i političku scenu mlade i tek iz rata izašle hrvatske države.
Nepunih pet godina nakon završetka pobjedonosnog i veličanstvenog domovinskog rata, došlo je nakon predsjedničkih i parlamentarnih izbora 2000. godine i do političkog zaokreta prema temeljnim vrijednostima domovinskog rata i hrvatskim braniteljima kao nositeljima tih društvenih vrijednosti. Kontinuirano se propitivao karakter domovinskog rata, a u kontekstu takozvanog „dogovora u Karađorđevu“ otvoreno se dovodila u pitanje potreba njegovog vođenja. Hrvatska vlast na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom optuživala se za navodnu podjelu BiH, a Hrvatska vojska za agresiju.
Počela je, kako su to nazvali politika detuđmanizacije, koja je dobila svoju službenu dimenziju na nacionalnoj razini, a kao proces je po svom sadržaju, metodama i načinu vođenja imala rukopis tmurnih i olovnih vremena iz kojih je samostalna i slobodna Hrvatska tek izašla.
Sve je to pratila i neviđena kadrovska čistka u Oružanim snagama i Ministarstvu obrane, poglavito visokih časnika, zapovjednika, generala i admirala pobjedničke hrvatske vojske.
U takvim društvenim i političkim okolnostima skupina generala podigla je svoj glas, te se 28. rujna 2000. godine obratila javnosti otvorenim pismom, upozoravajući na neprihvatljivost tih i takvih politika koje negiraju vrijednosti domovinskog rata. Pismo su potpisali slijedeći generali i ratni zapovjednici Hrvatske vojske: Janko Bobetko, Davor Domazet Lošo, Ivan Čermak, Ivan Basarac, Krešimir Ćosić, Ante Gotovina, Damir Krstičević, Ivan Kapular, Mirko Norac, Miljenko Filipović, Ivan Korade i Nojko Marinović.
Kao odgovor na taj javni istup, predsjednik Republike Hrvatske Stjepan Mesić ekspresno je donio odluku o umirovljenju djelatnih generala i admirala koji su potpisali ovo otvoreno pismo.
Nepuna tri mjeseca kasnije umirovljeni generali i admirali utemeljili su, na osnivačkoj skupštini održanoj 14. prosinca 2000. godine, nevladinu organizaciju pod nazivom: Društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“.
Društvo su utemeljili: Janko Bobetko, Davor Domazet, Krešimir Ćosić, Ivan Čermak, Ante Gotovina, Ivan Basarac, Mirko Norac, Ivan Kapular, Milenko Filipović i Irena Tušek Miletić (odvjetnica).
Bila su to složena i izazovna vremena koja su obilježili masovni javni prosvjedi, od kojih se izdvajaju oni u Zagrebu i Splitu, a diljem Hrvatske u znak potpore progonjenim hrvatskim braniteljima organizirani su mnogobrojni okrugli stolovi, javne rasprave, tribine i koncerti, predstavljanje i promocije knjiga kao i mnoge druge aktivnosti.
Posebno ogorčenje braniteljske populacije i hrvatskog naroda izazvao je progon omiljenog generala i ratnog načelnika Glavnog stožera generala Janka Bobetka, predsjednika Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“, ali i ratnih zapovjednika i generala Ante Gotovine, Mladena Markača, Mirka Norca kao i nekolicine drugih članova društva te većeg broja branitelja koji su također zahvaćeni represijom, ali i pravosudnim progonom.
General Bobetko je 2003. godine preminuo, no progon i pritisci su se nastavljali i u takvim okolnostima rodila se ideja o nužnosti okupljanju svih domoljubno mislećih generala i admirala Hrvatske vojske u jednu jedinstvenu nevladinu organizaciju. Pod simboličkim znakom svjetionika, inicijativni krug koji su činili generali Ljubo Ćesić Rojs i Marinko Krešić te brigadir Zdravko Vladanović, osmislio je u jesen 2005. godine koncept osnivanja nove generalske organizacije.
Unatoč rezerviranosti, pa čak i otpora vodećih političkih stranaka, nakon dva pripremna, na trećem sastanku održanom 7. studenoga 2005. godine u zagrebačkom hotelu „Panorama“ održana je osnivačka skupština na kojoj je službeno osnovan Hrvatski generalski zbor.
Za prvog predsjednika izabran je general Marinko Krešić, a brigadir Zdravko Vladanović za glavnog tajnika.
Iako je na osnivačkoj skupštini u dvorani nazočilo sedamnaest osoba, osnivačku dokumentaciju dragovoljno je potpisalo petnaest istaknutih hrvatskih branitelja od kojih četrnaest generala i jedan brigadir. Dva su generala ostala suzdržana te su sjednicu pratili kao javnost dajući svoj doprinos iznošenjem prijedloga među kojima se iznjedrio i sam naziv Hrvatskog generalskog zbora.
Čitam imena osnivača Hrvatskog generalskog zbora: Miroslav Tuđman, Ljubo Ćesić Rojs, Marinko Krešić, Davor Domazet – Lošo, Markica Rebić, Vladimir Zagorec, Josip Štimac, Ante Budimir, Vinko Vrbanac, Franjo Feldi, Željko Glasnović, Ante Roso, Miljenko Galić, Antun Jeričević i Zdravko Vladanović.
Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!
Iako danas obilježavamo 17. obljetnicu osnivanja, Hrvatski generalski zbor je iznikao i sljednik je programskih načela Društva domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“ osnovanog 5 godina ranije, stoga bismo danas mogli govoriti i o 22. obljetnici Hrvatskog generalskog zbora.
U tom smislu možemo govoriti o tri faze organizacijskog djelovanja i razvoja Hrvatskog generalskog zbora:
U prvoj fazi od 2000. do 2005. godine u kojoj je skupina generala djelovala pod nazivom društvo domovinskog ponosa i časti „Viribus unitis“.
U drugoj fazi od studenoga 2005. do zaključno 2021. godine koju je osnivanjem udruge pod nazivom Hrvatski generalski zbor obilježio značajan organizacijski pomak, stabilizacija i javna prepoznatljivost te omasovljenje članstva.
Treća faza koja je otpočela nakon izborne skupštine 22. siječnja 2022. godine kada je kroz program transformacije jednoglasno prihvaćen novi koncept organizacije te izabrano aktualno vodstvo.
Danas u okviru Hrvatskog generalskog zbora kao braniteljske, dragovoljne, nevladine, nestranačke, stručne i strateške udruge aktivno djeluje 140 članova.
Uz generale, admirale, visoke časnike i ratne zapovjednike naši članovi su bivši najviši dužnosnici Republike Hrvatske, među kojima i predsjednik vlade nacionalnog jedinstva, bivši predsjednici Hrvatskoga sabora, saborski zastupnici, ministri, načelnici glavnog stožera, zapovjednici grana, zapovjednici gardijskih brigada i specijalne policije te glavni policijski savjetnici, mnogi ugledni intelektualci, priznati umjetnici i mnogi drugi.
Da bismo mogli učinkovitije odgovoriti na sve veći broj aktivnosti te omogućiti našim članovima izvan Zagreba aktivnije sudjelovanje u radu HGZ-a, utemeljili smo ogranak HGZ-a za Slavoniju a u tijeku su pripreme za osnivanje ogranaka za Dalmaciju te za Istru i Kvarner.
Potencijal s kojim HGZ raspolaže želimo organizirano i planski staviti u funkciju razvoja civilnog društva, a sve za dobrobit i boljitak Republike Hrvatske. U tom smislu u sastavu HGZ-a ustrojili smo dvije cjeline:
Centar za istraživanje i analize koji se bavi sigurnosnim i obrambenim politikama te izučavanjem hrvatske vojne povijesti i originalnim doprinosom domovinskog rata razvoju vojne misli te
Vijeće za strateška pitanja kao svojevrsni „savjet ili klub mudraca“ koji raspravljaju o pitanjima od strateškog interesa za republiku hrvatsku.
U organizaciji ove dvije ustrojstvene cjeline održano je tijekom ove godine:
Nakon održanih konferencija izdati će se zbornik s materijalima svih konferencija u kojem će se prezentirati rezultati i zaključci s preporukama koje će se uputiti nadležnim tijelima i institucijama.
Svakako trebam spomenuti i ovih dana završeni dvogodišnji projekt koji se u našoj organizaciji odvijao pod imenom „Kako ostarjeti, a ne biti usamljen“. U okviru tog projekta održano je 6 javnih rasprava i 6 javnih konferencija na razne teme te brojne radionice kroz koje se teorija testirala u praksi.
Upravo aktivnosti koje sam naveo, upućuju kakav HGZ želimo izgraditi.
A želimo ga izgraditi na načelima:
Tu nam je mjesto, i tu pripadamo. To se od nas i očekuje.
S druge strane, mi nismo niti želimo biti nekadašnji SUBNOR niti takozvani „čuvari revolucije“, kako nam znaju predbacivati ne bi li nas diskreditirali. S obzirom na dužnosti koje smo tijekom Domovinskog rata obnašali, doprinos koji smo dali u stvaranju i obrani Republike Hrvatske, kao i zbog duga i vječnog poštovanja prema našim suborcima koji više nisu među nama, zadržavamo si pravo upozoravanja na moguća odstupanja od temeljnih načela na kojima je stvorena hrvatska država, ili na pojave koje su u suprotnosti sa strateškim interesima Republike Hrvatske.
U svezi s time koristim prigodu ukazati na neprihvatljivost javnog izričaja i političke komunikacije kojima smo već duže vremena svjedoci, kao i prijeđene granice političke korektnosti u tome, a što nanosi ogromnu štetu vanjskopolitičkom ugledu Republike Hrvatske te se odražava na njenu nacionalnu sigurnost i obrambeni sustav.
Zato s ovog mjesta poručujem: nitko, ama baš nitko, a najmanje nositelji javnih dužnosti, nema pravo stavljati osobne interese ispred interesa Republike Hrvatske. Tim više što su u njezine temelje utkane ogromne žrtve, životi, zdravlje i krv njezinih najboljih sinova. Dopustite mi da takvima, u ime svih hrvatskih sinova koji kroz povijest dadoše živote za hrvatsku slobodu, uputim riječi hrvatskog književnika Božidara Prosenjaka uklesane na kenotafu crkve Sveta Mati Slobode koje je izrekao u ime svih branitelja : „Ako vam je težak stijeg čestitosti, utaknite ga u zemlju gdje počivaju naše kosti-mi ćemo ga držati“ !
Dame i gospodo, poštovani gosti i uzvanici!
Još jednom vam zahvaljujem što ste svojom nazočnošću uveličali našu obljetnicu. Hvala vam lijepa i živjeli!
Najnoviji komentari